WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T07:38:11Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 07:38, 9. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Isenheimski oltar'''-->~~{{Slika		{{Slika
	\| slika= Grunewald Isenheim1.jpg		\| slika= Grunewald Isenheim1.jpg
	\| slika_širina= 350px		\| slika_širina= 350px

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T02:44:32Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 02:44, 2. studenoga 2021.
Redak 46:		Redak 46:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Isenheim Altarpiece}}~~
	*[http://www.stanleymeisler.com/smithsonian/smithsonian-1999-09-grunewald.html Član u časopisu ''Smithsonian'']		*[http://www.stanleymeisler.com/smithsonian/smithsonian-1999-09-grunewald.html Član u časopisu ''Smithsonian'']
	*[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0MDO/is_1_31/ai_114050791/pg_1 ''Encounter with Grunewald'', in ''Currents in Theology and Mission'', Feb, 2004, by Roy A. Harrisville - Useful summary of the history of the reception of the painting]		*[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0MDO/is_1_31/ai_114050791/pg_1 ''Encounter with Grunewald'', in ''Currents in Theology and Mission'', Feb, 2004, by Roy A. Harrisville - Useful summary of the history of the reception of the painting]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T09:07:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Slika
| slika= Grunewald Isenheim1.jpg
| slika_širina= 350px
| ime= Isenheimski oltar (zatvoren)
| autor= [[Matthias Grünewald]]
| godina= [[1510.]] – [[1515.]]
| tip= ulje na dasci
| visina=336
| širina=589
| grad= [[Colmar]]
| muzej= [[Muzej Unterlinden]]
}}
'''Isenheimski oltar''' je [[glavni oltar|glavni]] [[oltar]] u Crkvi Svetog Antuna [[samostan]]a [[antoniti|antonita]]<ref>Monasi ovog samostana su se bili specijalizirali za liječenje kožnih bolesti, posebice [[ergotizam|ergotizma]] koji se još zvao ''“Vatrom Svetog Antuna”''</ref> u [[Isenheim]]u kraj [[Colmar]]a ([[Francuska]]), izrađen od 1510.-1515. godine. Potpuno je oslikan, a [[poliptih]] je remek-djelo [[renesansa|renesansnog]] [[Nijemci|njemačkog]] [[slikar]]a [[Matthias Grünewald|Matthiasa Grünewalda]]<ref>James Snyder i Harry N. Abrams, ''[[Sjeverna renesansa]]'', Prentice Hall, Inc., 1985. {{ISBN|0-8109-1081-0}}</ref>. Danas se nalazi u [[Muzej Unterlinden|Muzeju Unterlinden]] (''Musée d'Unterlinden'') u Colmaru.

Sklopivi oltari su bili jako popularni u njemačkoj između [[1450.]] i [[1525.]] godine. Obično su se sastojali od središnjeg korpusa (tijela) sa izrezbarenim [[skulptura]]ma, koje su bile zatvorene s obje strane oslikanim ili izrezbarenim krilima oltara. Isenheimski oltar ima samo skulpture tri sveca zatvorenog s duplim oltarskim oslikanim krilima, dok su ostale skulpture na postolju.

Rezbarene figuralne i dekorativne dijelove od pozlaćenog drva načinio je još jedan renesansni majstor, njemački drvorezbar [[Nicholas de Hagenauer]]. On je na tijelu zatvorenog oltara izrezbario okrunjenog [[Sveti Antun Padovanski|Svetog Antuna]] na prijestolju okruženog s lijeva [[Sveti Augustin|sv. Augustinom]], a s desna [[Sveti Jeronim|sv. Jeronimom]] s lavom<ref>njegovim atributom</ref> u rukama. Ispod njih, na postolju oltara prikazao je [[Krist]]a i dvanaest [[apostoli|apostola]].

==Poliptih==

[[Datoteka:Mathis Gothart Grünewald 030.jpg|mini|350px|<center>'''Isenheimski oltar''' (otvoren)<center>]]
Kako je oltar bio namjenjen monasima liječnicima, svaka slika na zatvorenoj strani Isenheimskog oltara podsjeća na rane, bolesti i iscjeljenje, aludirajući na iscjeljiteljsku moć vjere. Tako vanjske slike prikazuju ''[[Raspeće]]'' na središnjem retablu, na užima su, s lijeva ''[[Sveti Sebastijan]]'' (poznat kao “kužni svetac” zbog svojih rana od [[strijela]] koje su podsjećale na rane od [[kuga|kuge]]), a s desna ''[[Sveti Antun Padovanski]]'' (koji je bio poznat kao zacijeljitelj), dok je na plitkom retablu ispod njih oslikana ''[[Pieta]] (Oplakivanje Krista).'' Na Raspeću je naglasak na [[Krist]]ovoj fizičkoj patnji i njegovim ranama (što se dovodi u vezu s monasima koji su bili liječnici za kožne bolesti). Grünwald je istaknuo rane svojom revolucionarnom uporabom boje, npr. zelenkasta boja tijela podsjeća na trovanje krvi ([[gangrena|gangrenu]]), a tamno sivo nebo i crvene [[draperija|draperije]] su eko Isusove krvi, kao da želi uvećati dramatični dojam prikaza.
Kraci križa su savijeni pod Kristovom težinom, a [[ekspresionizam|ekspresionistički]] prikaz Krista nije nimalo nalik dotadašnjem preovladavajućem [[idealizacija|idealiziranom]] prikazu.

Na Grünewaldov prikaz Krista je utjecao tajanstveni spis iz 14. stoljeća koji daje opis viđenja švedske svetice, [[Sveta Brigita|Svete Brigite]]: ''“Kruna od trnja mu je bila čvrsto utisnuta odozgo na glavu do polovice čela, dok mu je krv liptala od rana njezina trnja ... Boja smrti se širila kroz njegovo tijelo ... koljena ukočena ... stopala zgrčena i uvrnuta ... Zgrčeni prsti na bolno ispruženim rukama.”''

S Kristove lijeve strane stoji [[Sveti Ivan Krstitelj]] pokazujući prstom na Krista, dok pored njega, u crnilu pozadine, stoji krvavi natpis na [[latinski|latinskom]]: ''“On se mora podići, a ja spustiti,”'' aluzija na Kristovu važniju ulogu. Pored Ivanovih nogu je žrtveno janje s križem u ustima, dok njegova krv kapa u pehar simbolizirajući Svetu [[Euharistija|Euharistiju]]. S Kristove desne strane [[Sveta Marija Magdalena]] sklapa ruke u tjeskobnoj molitvi, a krivulja njenih ruku se ponavlja u rukama [[Gospa|Djevice Marije]] koju iznad nje pridržava [[Sveti Ivan]]. Tamno nebo je u skladu s opisom iz [[Biblija|Biblije]] koji navodi pomračinu sunca koja je uslijedila, ali i simbolično predstavlja samu smrt kao nedostatak svjetla.

Ispod Raspeća, na zatvorenoj bazi (''predella''), Grünewald je prikazao ''[[Oplakivanje Krista]]'' na kojemu je Krist umotan u rasparane prljave plahte ispred snježnog alpskog pejzaža s ogoljenim drvećem. I snijeg i golo drveće su prirodne [[metafora|metafore]] koje odjekuju Kristovu smrt.

Oltar je obično držan zatvorenim i ovo su bile scene ispred kojih su bolesnici ispovijedali svoje grijehe i
molili za ozdravljenje. No nedjeljama i za svetkovina oltar se otvarao i iznenađivao svojim sjajnim bojama i pozitivnim scenama. Na lijevom retablu prikazano je ''[[Navještenje]]'' smješteno u interijer gotičke katedrale, u sredini je ''Djevica s Djetetom i korom anđela'' ispred veličanstvenog [[pejzaž]]a, a s desne strane je ''[[Uskrsnuće Kristovo]]''. Na Uskrsnuću, Kristova duhovna preobrazba je prikazana u uznesenju njegova vijugavog i poluprozirnog tijela koje lebdi i kao da isijava svjetlost, poistovjećujući se s vatrenim sunčevim diskom koji se pojavljuje usred noći. U kontrastu s ovakvim Kristom su rimski vojnici koji zbog svoje grešne nezainteresiranosti padaju u kamenitu tamu.

<gallery>
Slika:Chapel of Musée d'Unterlinden with Isenheim altarpiece.jpg|<center>Oltar ''in situ'' ([[Muzej Unterlinden]])<center>
Slika:Grunewald - christ.jpg|<center>''[[Uskrsnuće Kristovo]]''<center>
Slika:Mathis Gothart Grünewald 015.jpg|<center>''[[Iskušavanje Svetog Antuna]]''<center>
Slika:The Temptation of Saint Anthony (Grünewald) detail.jpg|<center>''Iskušavanje Svetog Antuna'' (detalj)<center>
</gallery>

==Bilješke==
{{izvori}}

==Poveznice==
* [[Sjevernoeuropska renesansna umjetnost]]

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Isenheim Altarpiece}}
*[http://www.stanleymeisler.com/smithsonian/smithsonian-1999-09-grunewald.html Član u časopisu ''Smithsonian'']
*[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0MDO/is_1_31/ai_114050791/pg_1 ''Encounter with Grunewald'', in ''Currents in Theology and Mission'', Feb, 2004, by Roy A. Harrisville - Useful summary of the history of the reception of the painting]

[[Kategorija:Renesansne slike]]
[[Kategorija:Slike iz 1510-ih]]

Isenheimski oltar - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica