WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T04:05:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Istrian goat v2.svg|thumb|250px|desno|[[Koza]] – Simbol Istre, nalazi se i u štitu u kruni [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] i na [[Grb Istarske županije|grbu Istarske županije]]]]
[[Datoteka:Istria northeast.png|mini|250px|Istra]]
[[Datoteka:Rt Kamenjak, Croatia10.JPG|mini|250px|[[Rt Kamenjak]] u Istri]]
[[Datoteka:Istarska narodna nošnja.1.jpg|mini|250px|Istarska narodna nošnja]]
'''Istra''' (lat. Histria, tal. Istria [[čakavsko narječje|čakavski]] ''Istrija, Jistra''<ref>[http://www.istarski-rjecnik.com/pregled_rijeci/117970/ Istarski rječnik]</ref>) je najveći [[Hrvatska|hrvatski]] i jadranski [[poluotok]]. Nalazi se na sjevernome dijelu [[Jadransko more|Jadrana]], na teritoriju [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Italija|Italije]].

== Zemljopis ==

Zemljopisna granica Istre ide linijom od uvale Milje ([[talijanski|tal.]] ''Muggia''), do uvale Preluka. Zapadna obala Istre je plića i razvedenija, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:

* Crvena Istra (zapadna obala) – gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
* Siva Istra (središnja Istra) – zbog sivog glinenastog tla
* Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) – zbog kamenitog tla

Istočna obala Istre (tzv. Liburnija, odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav), odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva gravitiraju Rijeci, pa je prilikom kreiranja županija 1993. godine taj dio Istre administrativno dodijeljen Primorsko-goranskoj županiji, dok veći dio hrvatskoga dijela Istre koji gravitira Puli administrativno se nalazi u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]], koja se prostire na površini od 2.813 km². Važniji gradovi i općine u Istri su [[Pula]], [[Pazin]], [[Poreč]], [[Rovinj]], [[Opatija]], [[Buje]], [[Umag]], [[Novigrad]], [[Labin]], [[Buzet]], [[Motovun]] (svi u Hrvatskoj), te [[Kopar]] i [[Piran]] u Sloveniji.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Istre}}

Naziv Istra potječe od imena prapovijesnog plemena / naroda [[Histri]], koje je živjelo u tom području. [[Rimljani]] Histre opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda – 178. i 177. godine pr. Kr. kada ih pobjeđuje konzul Manlije Vulzon. Zadnji otpor Histri su pružili u svom sjedištu Nezakciju (lat. ''Nesactium'') pokraj Pule. Prema Titu Liviju, posljednji branitelji, uključujući i posljednjeg kralja Epulona život su si oduzeli bacivši se sa zidina grada. Po tome događaju Nezakcij se često uspoređuje sa Masadom.

Nakon pada Zapadnog Rimskog carstva, Istrom su naizmjence vladali Bizant i [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Od sredine 15. stoljeća veći dio Istre dolazi pod vlast Mletačke Republike, a nakon njenog nestanka Istrom vlada [[Austrijsko Carstvo|Austrisko Carstvo]], uz kratkotrajni prekid kada u sklopu [[Ilirske pokrajine|Ilirskih provincija]] u Istri vlada Francuska. Nakon I. svjetskog rata Istra biva pripojena Kraljevini Italiji, a Hrvatske i Slovenske težnju za priključenjem Istre prihvaća politika Kraljevine Jugoslavije, koja je s Italijom bila u napetim odnosima. Velika Britanija obećava pučistima koji su 1941. godine izvršili [[državni udar u Kraljevini Jugoslaviji]] sa svrhom uvlačenja te zemlje u [[Drugi svjetski rat]], između ostaloga, da će nakon kraja rata podržati jugoslavenski zahtjev za priključenjem [[Istra|Istre]].<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=314226 Državni udar u Beogradu i Britanci - Vojni puč 27. ožujka 1941], str. 20-24, Elisabeth Barker, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 13 No. 1, 1981., pristupljeno 5. lipnja 2021.</ref> Odlučni doprinos priključenju Istre Hrvatskoj ipak je imao masovni narodni ustanak u Istri 1941., i okolnost da su na kraju rata Istru zauzele snage Nove Jugoslavije, koje su se u ono vrijeme mogle osloniti na značajnu podrčku Sovjetskog saveza.

== Stanovništvo ==

[[Datoteka:Map Istrian Dialects Cakavian Brozovic.svg|thumb|right|230px|
Čakavski dijalekti u Istri, prema podjeli D. Brozovića
{{legenda|#FFFFBB|sjevernočakavski}}
{{legenda|#FFCC88|buzetski ili gornjomiranski}}
{{legenda|#88EE77|srednječakavski}}
{{legenda|#00CCFF|južnočakavski}}
{{legenda|#EECCFF|jugozapadni istarski}}]]Na prostoru Istre može se izdvojiti dio u sastavu Hrvatske koji obuhvaća oko 90% istarskog poluotoka i u kojem žive većinom [[Hrvati]] sa oko 75% stanovništva dok manjine čine oko 25% stanovništva od čega [[Talijani]] 7% a ostatak razni drugi narodi.{{Nedostaje izvor}} Istra u sastavu Slovenije obuhvaća oko 9% istarskog poluotoka, a [[Slovenci]] su apsolutno većinsko stanovništvo. Istra u sastavu Italije obuhvaća manje od 1% površine Istre i obuhvaća svega dvije male općine kod Trsta od kojih su u jednoj većinski Slovenci, a u drugoj Talijani.

Velika većina stanovnika hrvatskog dijela Istre govori [[Čakavsko narječje|čakavskim]] narječjem [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] jezika. U nekima od tih govora (blizu granice sa [[Slovenija|Slovenijom]]) koristi se upitna zamjenica "kaj" pa se oni često pogrešno smatraju [[Kajkavsko narječje|kajkavcima]]. Struktura i karakteristike tih govora izrazito su čakavske. U nekim gradovima zapadne obale, te nekim selima na [[Bujština|Bujštini]] živi i talijanska manjina (7% stanovništva) koja govori [[Talijanski jezik|talijanskim]] jezikom. U slovenskom dijelu Istre govori se [[Slovenski jezik|slovenskim jezikom]], a slično kao i u hrvatskom dijelu Istre, u malom je broju zastupljena i talijanska manjina.

Na istoku Istre, podno [[Ćićarija|Ćićarije]], u nekoliko manjih sela žive [[Istrorumunji]] ili Ćići, stanovništvo rumunjskog podrijetla koje govori vlastitim ([[Istrorumunjski jezik|istrorumunjskim]]) jezikom koji je mješavina [[Rumunjski jezik|rumunjskog]] i hrvatskog i danas su to uglavnom Hrvati.
[[Datoteka:Bukaleta_r_120909.jpg|thumb|[[Bukaleta]] u kojoj se poslužuje vino ili [[Istarska supa]] tj. Istarska supica]]
[[Datoteka:Kažun01.JPG|thumb|[[Kažun]], poljsko sklonište građeno tehnikom [[suhozid]]a, karakteristična za Istru]]
Prema popisu stanovništva iz 2001. vidi se broj stanovnika po općinama te kojim jezikom govore.

{| class="prettytable sortable"
! width="120" | Općina
! width="100" | država
! width="60" | Stanovnika
! width="60" | Govornici talijanskog
! width="60" | Govornici hrvatskog/slovenskog
|-
|[[Labin]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|12426
|03.09%
|92.62%
|-
|[[Buje]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|5340
|39.66%
|53.76%
|----
|[[Novigrad]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|4002
|15.32%
|77.59%
|----
|[[Vodnjan]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|5651
|19.93%
|73.16%
|----
|[[Poreč]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|17460
|06.42%
|87.12%
|----
|[[Buzet]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|6059
|00.87%
|96.63%
|----
|[[Pazin]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|9227
|01.21%
|97.56%
|----
|[[Pula]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|58594
|04.87%
|88.38%
|----
|[[Rovinj]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|14234
|10.81%
|81.85%
|----
|[[Umag]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|12901
|20.70%
|72.87%
|-
|[[Bale]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1047
|22.54%
|75.36%
|-
|[[Barban]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|2802
|00.39%
|99.21%
|-
|[[Brtonigla]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1579
|41.29%
|52.83%
|-
|[[Cerovlje]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1745
|00.46%
|99.31%
|-
|[[Fažana]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|3050
|04.66%
|90.75%
|-
|[[Gračišće]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1433
|00.28%
|99.16%
|-
|[[Grožnjan]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|785
|66.11%
|29.17%
|-
|[[Kanfanar]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1457
|01.51%
|96.23%
|-
|[[Karojba]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1489
|00.94%
|97.99%
|-
|[[Kaštelir-Labinci]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1334
|07.80%
|88.23%
|-
|[[Kršan]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|3264
|00.40%
|94.49%
|-
|[[Lanišće]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|398
|''n.p.''
|98.99%
|-
|[[Ližnjan]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|2945
|08.05%
|88.29%
|-
|[[Lupoglav]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|929
|00.32%
|98.82%
|-
|[[Marčana]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|3903
|00.74%
|97.72%
|-
|[[Medulin]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|6004
|03.05%
|89.77%
|-
|[[Motovun]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|983
|15.46%
|81.28%
|-
|[[Oprtalj]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|981
|32.11%
|65.04%
|-
|[[Pićan]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1997
|00.95%
|98.05%
|-
|[[Raša (općina)|Raša]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|3535
|02.63%
|94.29%
|-
|[[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|2909
|01.51%
|97.32%
|-
|[[Sveti Lovreč]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1408
|01.49%
|96.38%
|-
|[[Sveti Petar u Šumi]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1011
|00.30%
|99.21%
|-
|[[Svetvinčenat]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|2218
|01.17%
|97.16%
|-
|[[Tinjan]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1770
|00.79%
|98.59%
|-
|[[Višnjan]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|2187
|08.78%
|89.44%
|-
|[[Vižinada]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1137
|08.36%
|90.59%
|-
|[[Vrsar]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|2703
|02.96%
|90.75%
|-
|[[Žminj]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|3447
|01.28%
|97.80%
|-
|[[Milje (Italija)|Milje]]
|{{ZD+X/I|ITA}}
|13208
|94.80%
|04.80%
|-
|[[Dolina (Italija)|Dolina]]
|{{ZD+X/I|ITA}}
|6025
|29.20%
|70.50%
|-
|[[Kopar|Koper]]
|{{ZD+X/S|SLO}}
|47539
|02.20%
|''n.p.''
|-
|[[Izola]]
|{{ZD+X/S|SLO}}
|14549
|04.30%
|''n.p.''
|-
|[[Piran]]
|{{ZD+X/S|SLO}}
|16758
|07.00%
|''n.p.''
|-
|[[Lovran]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|3987
|01.71%
|92.65%
|-
|[[Opatija]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|12719
|04.64%
|93.81%
|-
|[[Mošćenička Draga]]
|{{ZD+X/H|HRV}}
|1641
|00.91%
|95.67%
|-
|}

== Panorama ==
[[Datoteka:Barca a vela, Poreč, Istra.JPG|800px|minijatura|središte|Jedrilica u blizini obale [[Poreč]]a]]
[[Datoteka:Crkva Beram.jpg|mini|250px|desno|Malena crkvica Sv. Marija od Škriljinah u [[Beram|Bermu]], sa svjetski poznatom freskom [[Ples mrtvaca]] koju je 1474. naslikao [[Vincent iz Kastva]]]]

== Šport ==
[[Pljočkanje]], tradicionalna igra iz antičkih vremena uvrštena u popis nematerijalnih kulturnih dobara RH, prisutna je u Istri, [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Provansa|Provansi]], [[Sardinija|Sardiniji]], [[Sicilija|Siciliji]], [[Grčka|grčkim otocima]] i na [[Cipar|Cipru]].. Istarski Pljočkarski Savez jedini je savez u svijetu za taj šport.

[[100 milja Istre]] je prva hrvatska ultra trail utrka i prva hrvatska utrka na sto milja.<ref> https://www.vecernji.hr/sport/startala-utrka-100-milja-istre-najjaca-ultra-trail-utrka-u-hrvatskoj-povijesti-1076657</ref>

[[Biciklistička utrka Kroz Istru]] koja se održava od 1949. dio je juniorskog svjetskog kupa i najdugovječnija hrvatska biciklistička etapna utrka.

Desetljećima se održavao [[Istarski rally]].

U Istri se nalazi ponajveći broj [[Surfanje#Surfanje u Hrvatskoj|lokacija za surfanje na valovima u Hrvatskoj]].

Održavaju se [[Utrke tovara]]. Najdugovječnija utrka tovara u Istri je ona u Orbanićima koja se održava od 1969.<ref>https://www.glasistre.hr/istra/trke-magaraca-u-istri-tijekom-turisticke-sezone-i-blagdana-i-ponesto-o-magarcima-tovar-dugouski-tvrdoglavi-revac-upregnut-u-turizam-569102</ref>

== Poveznice ==
* [[Istarska županija]]
* [[Istarska marka]]
* asteroid [[183 Istria]]
* [[Istarska akademija znanosti i kulture]]
* [[Porečko-pulska biskupija]]
* [[Arhitektura secesije u Istri]]
* [[Arhitektura historicizma u Istri]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Istria}}
* [http://www.istra.hr/ Turistička zajednica Istarske županije]
* [http://www.istramap.com/ Detaljna karta Istre]
* [http://www.histrica.com/ Istra regija koju ćete zavoljeti!]
* [http://www.geografija.hr/print.asp?id_novosti=286&ime_projekta=0 Geografija.hr] Esuli ili optanti?
* [http://www.istrianet.org/ IstriaNet]
* [http://www.istrianet.org/istria/illustri/ Poznati stanovnici Istre]
* [http://www.istriadalmaziacards.com/ Cartoline storiche dell'Istria, di Fiume, del Quarnaro e della Dalmazia]

{{Slovenske pokrajine}}

[[Kategorija: Istra| ]]
[[Kategorija:Hrvatski poluotoci]]
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]
[[Kategorija:Zemljopis Slovenije]]
[[Kategorija:Zemljopis Italije]]
[[Kategorija:Poluotoci Jadranskog mora]]

Istra - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica