WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-26T03:31:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Istraga poturica''' <ref>Zastarjeli pojam ''"istraga"'' znači ''"zatiranje traga"'' i ne podudara se sa suvremenim značenjem.</ref>, naziv za vraćanje [[Crna Gora|crnogorskih]] [[muslimani|muslimana]], tzv. "[[poturica]]", pravoslavnim kršćanskim korijenima, koje su prema naredbi vladike [[Danilo Ščepćević Njegoš|Danila I. Njegoša]] (vladao [[1697.]] – [[1735.]]) poduzeli crnogorski plemenski glavari krajem [[17. stoljeće|17.]]<ref>Prema Njegoševom nadnjevanju zbivanja u Gorskom vijencu.</ref> ili početkom [[18. stoljeće|18.]] stoljeća.

Ovom akcijom [[janjičari]] su prisilno vraćeni u [[pravoslavlje]], a jedan broj je pobjegao u [[Osmansko Carstvo|turske]] gradove.<ref name="Stamatović"/> Za izvršenje [[kršćanstvo|kršćanskog]] obreda odabran je najveći kršćanski [[blagdan]] [[Božić]], simbol [[mir]]a i ljubavi među [[čovjek|ljudima]].<ref>[http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121214071328/http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 |date=14. prosinca 2012. }} (str. 89.)</ref>

Ovi su događaji opjevani u poznatom spjevu ''[[Gorski vijenac|Gorskom vijencu]]'', kojega je napisao [[Petar II. Petrović Njegoš]]. Ilarion Ruvarac smatra da se ovi događaji nisu ni odigrali.<ref name="Чалија">[http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/dole-s-obrazinama ДОЛЕ С ОБРАЗИНАМА!]</ref>

== Pozadina ==
[[Datoteka:Danilo Ščepćević, The Mountain Wreath.jpg|thumb|left|175px|Vladika Danilo]]

Područje današnje Crne Gore bilo je tijekom 17. stoljeća u sastavu Osmanskoga Carstva. U mnogim su mjestima živjeli muslimani zajedno s kršćanima. Do kraja stoljeća domaći muslimani su nerijetko s ostalim Crnogorcima sudjelovali u borbama protiv turskih odreda.<ref name="Mijušković"/> Tako se [[14. srpnja]] [[1663.]] godine nekoliko muslimana iz sela [[Komani|Komana]] (Osman Jusufov, Husein Muhamedov i drugi), zajedno s knezom Radunom, obvezalo pred [[Mletačka Republika|mletačkim]] sudom u [[Kotor]]u suzbiti svaku skupinu Turaka iz [[Podgorica|Podgorice]] koja ne bi imala više od 60 ljudi. Ispravu je potpisao i cetinjski vladika.<ref name="Mijušković">Sl. Mijušković, Jedan prilog istoriji Crne Gore; Istorijski zapisi, Cetinje, 1953. VI, sv. 1.</ref>

Tijekom [[Veliki turski rat|Velikoga bečkog rata]] ([[1683.]] – [[1699.]]) europske sile ujedinjene u "[[Sveta liga|Svetu ligu]]" oslobađaju velika prostranstva središnje Europe od Turaka, te osmansku vojnu moć čine znatno slabijom. Europske su sile vodile politiku dizanja kršćanskog puka na ustanak protiv države Osmanlija. Godine [[1690.]] patrijarh [[Arsenije III. Crnojević|Arsenije III. Čarnojević]], na poziv cara [[Leopold I.|Leopolda I.]], pobunio je srpski narod protiv Turaka. Međutim, nakon sloma ustanka uslijedila je [[velika seoba Srba]] s [[Kosovo|Kosova]] u [[Ugarsko-Hrvatska|Ugarsko-Hrvatsku Državu]].<ref name="tesla.rcub.bg.ac.rs">[http://tesla.rcub.bg.ac.rs/~nena/Zabeleske/Vuk_Stefanovic_Karadzic/Opisanije_naroda.html Vuk Karaždić, Opisanije naroda - Pregled stare istorije]</ref> Tijekom rečenog rata, uz potporu Mletačke Republike javlja se pokret za oslobođenje Crne Gore od Turaka.<ref name="Ćorović"/> Pokret u početku nije postigao uspjeh, ali je stvorio veliku mržnju između kršćana i muslimana u Crnoj Gori. Ohrabreni vojnim uspjesima kršćanskih zemalja, crnogorski su pravoslavci namjeravali osloboditi se tako što bi domaće muslimane pokrstili ili ih zatrli.<ref name="Ćorović">[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_10_l.html Vladimir Ćorović, Oslobođenje Crne Gore]</ref>

Prema [[Čedomir Marjanović|Marjanoviću]], crnogorski muslimani su bili uspjeli podići [[džamija|džamiju]] i na [[Cetinje|Cetinju]], nakon čega se vladika Danilo odlučio na istrjebljivanje.<ref name="Marjanović">dr. Čedomir Marjanović, „Istorija srpske crkve“, knj. II, Srpska crkva u ropstvu od 1462-1920. Beograd. „Sv. Sava“, 1930. str. 56-57.</ref> Marjanović navodi kako su Turci "na prijevaru uhvatili vladiku i bacili ga u tamnicu u [[Skadar|Skadru]], odakle se otkupom spasio". Nakon izlaska iz tamnice, Danilo "uvidje kako više pravoslavni i poturice ne mogu zajedno živjeti", te u sporazumu s plemenima i bratstvima, gdje još nije bilo "[[poturica]]", priredi [[pokolj]] genocidnog tipa.<ref name="Marjanović"/>

== Tijek zbivanja ==
[[Datoteka:Besac castle 2.jpg|thumb|Ostaci utvrde Besca kraj Virpazara, u kojoj su muslimani pružili žestok otpor.]]

Akcija protiv domaćih muslimana izvedena je, prema predaji, pred zoru uoči Božića. Postoje nesuglasice oko same godine pokolja, pa se tako navode [[1702.]]<ref name="Земљопис"/>, [[1707.]]<ref name="Ćorović"/><ref name="Marjanović"/>, [[1709.]]<ref name="Stamatović"/> ili [[1711.]]<ref name="Gruda"/> godina. Glavni pokretač ove akcije bio je vladika Danilo Šćepčević, rodom s Njeguša, koji je izabran za crnogorskog vladiku [[1697.]], a rukopoložio ga je Arsenije III. Čarnojević [[1700.]] u [[Sečuv]]u.<ref name="Ćorović"/>

Vladika Danilo je okupio plemenske glavare i naredio im istrijebiti "domaće Turke" koji se ne kane pokrstiti.<ref name="Marjanović"/> Srpski povjesničar [[Vladimir Ćorović]] navodi kako su akcijom rukovodili Vuk Borilović i braća Martinovići, zajedno s nekolicinom vladičinih ljudi.<ref name="Ćorović"/> Na Božić, prije zore, oni su pobili sve cetinjske i [[Ćeklići|ćeklićke]] muslimane koji nisu pristali na pokrštenje. Prema Ćoroviću, akcija je s crnogorske strane prošla gotovo bez žrtava. Ranjen je bio samo jedan vladičin mladi ratnik.<ref name="Ćorović"/>

Idućih dana, oko [[Nova godina|Nove godine]], pravoslavni Crnogorci su protjerali muslimane iz okolnih naselja ([[Dupilo]], [[Crmnica]], [[Rijeka Crnojevića]] itd.), ohrabreni pogibijom "Turaka" na Cetinju. Na brdašcu u blizini [[Virpazar]]a nalazila se utvrda [[Besac]] u kojoj su muslimani pružili žestok otpor, te je oko "sedamdeset Srba iz Dupila" poginulo u borbama.<ref name="Земљопис">[http://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/zemljopis1899_c.html Земљопис Књажевине Црне Горе]</ref>

Akcijom vladike Danila "očišćena je bila okolina Cetinja, plemena: [[Njeguši]], [[Ćeklići]], [[Brajići]], [[Cuce]], [[Grbalj|Grbljani]] itd., a u krajevima bliže Skadru ostali su poturice i dalje".<ref name="Marjanović"/> Prema [[Aleksandar Stamatović|Stamatoviću]], u ovim previranjima desetak je bratstava iz okoline Cetinja, čija je osnova prezimena i dalje islamska, "vraćeno u staru vjeru".<ref name="Stamatović">[http://www.mitropolija.co.me/istorijat/istorijat_3_l.html Aleksandar Stamatović, Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110916113616/http://www.mitropolija.co.me/istorijat/istorijat_3_l.html |date=16. rujna 2011. }} (pristupljeno 13. svibnja 2017.)</ref>

Uspjeh koji je vladika Danilo pokazao eksterminacijom poturica učinio ga je starješinom i svjetovne vlasti u Crnoj Gori.<ref name="Marjanović"/>

== Kulturne reference ==
{{glavni|Gorski vijenac}}
U Njegoševom Gorskom vijencu istraga poturica je predstavljena kao epohalan događaj za Crnu Goru, od kojeg nadnjeva njeno oslobođenje. Danas u Virpazaru, ispod sravnjenog grada Besca, stoji [[mramor]]na ploča na kojoj su ispisani Njegoševi stihovi: <ref>[http://www.orbus.be/zbornik/gorki_vijenac.htm dr Esad Bajtal, GOR'KI VIJENAC kroz prizmu postgenocidnog iskustva Sreberenice]</ref>

::Po [[Crmnica|Crmnici]] Turke isjekosmo
::i grad Besac s zemljom izravnismo
::sad ti nema u našu nahiju
::obilježja od turskoga uha
::do trupine ali razvaline.

:(U potpisu: P.P. Njegoš – Narod Crne Gore 1997. god.)

== Suvremena tumačenja ==

Među znanstvenicima ima sporova je li "istraga poturica" bila jednokratan događaj sa širokim zamahom (neka vrsta crnogorske [[Bartolomejska noć|Bartolomejske noći]]), ili dulji proces. Postoji i tumačenje kako "istraga" poturica iz Crne Gore predstavlja niz mjesnih sukoba s muslimanima, koji su imali za posljedicu njihovo iseljivanje, a djelomično i pokrštenje, a zbivali su se u dosta dugome razdoblju: "od crnogorskog ustanka ([[1684.]] – [[1685.]]), pa do druge polovinu 18. stoljeća".<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/plemena/crnogorsko_pleme_ceklici_bratstvo_gvozdenovici_dj_batricevic.htm Dr Đuro Batrićević: Crnogorsko pleme Ćeklići, bratstvo Gvozdenovići]</ref> Neki srpski povjesničari ističu kako je sam događaj bio "izrazito lokalne naravi", ali je njime započet proces koji će trajati kroz cijelo 18. stoljeće.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/Cg-XIV-XX.html Crna Gora od kraja XV veka do 1914. godine]</ref>

Srpsko-slovenski publicist Pavle Rak ovaj božićni pokolj muslimana navodi kao drastičan primjer "totalne inverzije smisla božićnog praznovanja koje bi cijelom svijetu trebalo donijeti mir Božji", čime [[Srpska pravoslavna crkva]] radi ostvarenja svojih političkih ciljeva odustaje od samih kršćanskih vrijednosti.<ref>[http://pescanik.net/2006/10/zanrovske-metamorfoze-kosovskog-zaveta/ Žanrovske metamorfoze kosovskog zaveta]</ref>

U nekim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] krugovima ''istraga poturica'' se navodi kao ''Drugi [[genocid]] nad muslimanima Balkana''.<ref name="Gruda">[http://www.plav.net/hist/genocidi_nad_muslimanima_balkana.htm prof. Rizah Gruda: DESET GENOCIDA NAD MUSLIMANIMA BALKANA]</ref>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
* [[Čedomir Marjanović]], ''Istorija srpske crkve'', knj. II, ''Srpska crkva u ropstvu od 1462-1920''. Beograd. „Sv. Sava“, [[1930.]]
* [[Slavko Mijušković]], ''Jedan prilog istoriji Crne Gore''; Istorijski zapisi, Cetinje, [[1953.]] VI, sv. 1.
* [[Gligor Stanojević]], ''Crna Gora u doba vladike Danila''. Istorijski Institut Crne Gore, Cetinje, [[1955.]]
* [[Vladimir Ćorović]], ''[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/index_l.html Istorija srpskog naroda]'' poglavlje ''[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_10_l.html Oslobođenje Crne Gore]''
* [[Aleksandar Stamatović]], ''[http://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/istorijat/index_c.html Kratka istorija Mitropolije Crnogorsko-primorske (1219-1999)]''

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.orbus.be/zbornik/gorki_vijenac.htm dr Esad Bajtal, GOR'KI VIJENAC kroz prizmu postgenocidnog iskustva Sreberenice]

[[Kategorija:Povijest Crne Gore]]

Istraga poturica - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica