https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Ivan_BachIvan Bach - Povijest promjena2026-05-25T09:34:05ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Ivan_Bach&diff=248715&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-23T20:57:14Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ivan Bach'''-->'''Ivan Bach''' bio je hrvatski povjesničar umjetnosti. Rođen je u Zagrebu 1910. godine, a u Zagrebu je i umro 1983.godine. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju. Doktorirao je 1939. godine s temom »Antikni figuralni bronsani predmeti Arheološko-historijskog muzeja u Zagrebu«.<br />
<br />
Prvi je od naših povjesničara umjetnosti koji se potpuno posvetio proučavanju i vrednovanju djela primijenjene umjetnosti, prije svega zlatarstva i metalnih predmeta (kasnije se za ovo područje opredijelio i [[Ivo Lentić]]). Zanimao se i za [[Konzervacija metala|konzerviranje restauriranje metala]]. Praktično je cijeli radni vijek, uz svega nekoliko prekida, proveo u [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeju za umjetnost]] i obrt u Zagrebu, gdje je radio od 1937. do 1973. godine.<br />
<br />
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je član poslijeratnih restitucijskih komisija za povrat umjetnina i spomenika kulture iz [[Mađarska|Mađarske]] i [[Austrija|Austrije]], a bio je i predsjednik Komiteta Istok—Zapad jugoslavenske komisije Internacionalnog muzejskog vijeća u<br />
razdoblju od 1958. do 1966. godine.<br />
<br />
==Dodatna literatura==<br />
Tonković, M. Ivanu Bachu u spomen - Nezaobilazno djelovanje, Radovi IPU 7/1983(5-11)<br />
<br />
==Izbor iz bibliografije Ivana Bacha==<br />
Artur Schneider : (1879-1946), Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti, Sv.7 (1981-), str. 73-77<br />
<br />
Iz Muzeja za umjetnost i umjetnički obrt,Narodna starina, Knj.14 (1935), 35(1/2), str. 93-99<br />
<br />
Povlastice i pravila varaždinskog zlatarskog ceha 1613. godine ,Starine, Knj. 49 (1959.), str. 235-246<br />
<br />
Prilog povijesti zlatarstva u Zagrebu ,Iz starog i novog Zagreba / [urednici Franjo Buntak... et al.], 2, / [prijevodi Marija Plohl ... et al. ; fotografije Vladimir Bradač ... et al.] Sv. 2; str. 171-182<br />
<br />
Radovi augsburških zlatara Gottlieba Menzela i Johanna Heinricha Menzela iz 1736-1737. godine u Biskupskom dvoru u Đakovu ,Peristil, 1960, 3, str. 59-62<br />
<br />
Restauriranje kositrenog cehovskog vrča iz 1691. godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu ,Zbornik zaštite spomenika, Knj.15 (1964), str. 105-108<br />
<br />
Satovi s oznakama zagrebačkih urara u Muzeju grada Zagreba,Iz starog i novog Zagreba / [urednici Franjo Buntak... et al.], 4, Sv. 4; str. 143-154; tab. XXXVI-XXXIX<br />
<br />
Tablica zagrebačkog kaptolskog velikog ceha iz kraja XVII. stoljeća ,Bulletin Instituta za likovne umjetnosti VII odjela, God.4 (1956), 8, str. 19-22<br />
<br />
Varaždinski zlatari Juraj Kunić (oko 1777 - 1831) i njegov sin Vinko (1801 - poslije 1841),Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u , [God.]7 (1983), Ivanu Bachu u spomen str. 14-79<br />
<br />
Zlatarski radovi u Riznici Zagrebačke katedrale sa žigovima mariborskih i zagrebačkih majstora VIII. stoljeća ,Tkalčićev zbornik : zbornik radova posvećenih sedamdesetogodišnjici Vladimira / <glavni urednik Ivan Bach>, Sv. 2, (sv. 2) str. 257-280 ( [7] tab. s ilustr.)<br />
<br />
Zlatarski žigovi na nekim predmetima u Zadru i Ninu ,Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, [God.]21 (1980), Fiskovićev zbornik I str. 515-524<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
*[https://www.ipu.hr/content/radovi-ipu/RIPU-7-1983_80-86-Reberski.pdf Bibliografija Ivana Bacha]<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Bach, Ivan}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]]</div>WikiSysop