https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Ivan_Or%C5%A1ani%C4%87Ivan Oršanić - Povijest promjena2026-09-11T12:35:47ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Ivan_Or%C5%A1ani%C4%87&diff=184926&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-02T00:28:43Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ivan Oršanić'''-->'''Ivan Oršanić''' ([[Županja]], [[2. srpnja]] [[1904.]] – [[Buenos Aires]], [[7. prosinca]] [[1968.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Ustaše|ustaški]] [[političar]], [[novinar]], po zanimanju srednjoškolski profesor, poslije i dužnosnik [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].<br />
<br />
Rodio se u Županji [[2. srpnja]] [[1904.]] godine. U 19. godini postao je prvim tajnikom [[Hrvatski orlovski savez|Hrvatskoga orlovskog saveza]], čiji je predsjednik bio dr. [[Ivan Protulipac]].<ref>http://www.hrz.hr/58-0-Predavanje-g--ime-Letine.html Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Vjenčao se sa [[Židov]]kom Ivanom Berger [[1925.]] godine. Radio je kao srednjoškolski profesor u [[Vukovar]]u i [[Zagreb]]u. Od [[1933.]] piše u časopisu [[Hrvatska smotra|Hrvatskoj smotri]] (uređivao ju je od 1941.). Postaje [[ustaše|ustašom]] [[1937.]]<ref name="HR_1976">[[Vinko Nikolić]], ur., ''Hrvatska revija : jubilarni zbornik : 1951&thinsp;{{--}}&thinsp;1975'', Izvanredno izdanje, München ; Barcelona : Knjižnica Hrvatske revije, 1976., {{ISBN|84-399-5347-X}} (Rustica), {{ISBN|84-399-5346-1}} (Tela), {{NSK-zapis|id=000069846}}, str. 165.</ref> godine. Od 1939. je bio političkim urednikom u tjedniku iz Zagreba [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatskom narodu]]. Bio je uhićen zbog svojih političkih stavova i poslan u [[zatvor]] u [[Lepoglava|Lepoglavu]], a zatim u [[koncentracijski logor]] u [[Kruščica|Kruščici]], u [[Bosna|Bosni]].<ref>http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/9331-25-misli-i-poruka-prof-ivana-orania.html Preuzeto 30. travnja 2012.</ref><br />
<br />
Kad je izbio Drugi svjetski rat, pripadao je onoj struji hrvatskih intelektualaca nacionalističke orijentacije koji su više simpatizirali ideje i kulturne dosege iz Francuske, nego one iz Njemačke i Italije. Njegove je zamisli nadograđivao [[Ivo Korsky]].<ref name="Jonjić">[https://web.archive.org/web/20100414192403/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/IV_korsky.html Tomislav Jonjić] Razgovor s Ivom Korskim za časopis [[Politički zatvorenik]]</ref><br />
<br />
U [[NDH]] obnašao je više dužnosti. Bio je šef promidžbe, upravni zapovjednik [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]] (1941. – 1944.) i [[državni savezničar]] od [[1944.]] do [[1945.]], kada se bavio [[socijalna politika|socijalnom politikom]]. Bio je među glavnim pobočnicima pobočničkog zbora u [[Glavni ustaški stan|Glavnom ustaškom stanu]].<ref>[[Hrvoje Matković]], "Povijest Nezavisne Države Hrvatske", Zagreb 2002.</ref><ref>[http://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Matkovic_Povijest_NDH.pdf Hercegbosna.org] [[Hrvoje Matković]]: Povijest Nezavisne Države Hrvatske, 2. izd., Zagreb, 2002. (pdf)</ref><br />
<br />
Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s [[obitelj]]i je [[svibanjska katastrofa|pobjegao]] u [[Austrija|Austriju]] (putem mu je poginuo [[sin]]), pa u [[Italija|Italiju]] (organizirao je prebacivanje [[izbjeglica]]), a [[1948.]] u [[Argentina|Argentinu]]. Ondje je 1951. osnovao zajedno s bratom Antom i još nekima [[Hrvatska republikanska stranka|Hrvatsku republikansku stranku]]<ref>[http://www.hdpz.htnet.hr/broj238/Kaldana.htm Politički zatvorenik] Kronologija pravaštva (X.), prir. Mladen Kaldana</ref> i pokrenuo političku reviju – [[Republika Hrvatska (Buenos Aires)|Republiku Hrvatsku]].<br />
<br />
Posmrtno je objavljena [[knjiga]] "Vizija slobode" s njegovim tekstovima [[1990.]] godine. Knjigu je priredio [[Kazimir Katalinić]].<ref name="Google knjige">[http://books.google.hr/books/about/Vizija_slobode.html?id=lseRAAAAIAAJ&redir_esc=y Google knjige]</ref><br />
<br />
== Citati ==<br />
{{U wikicitat}}<br />
*''Povijest ne pozna periode velikih sloboda iza perioda velikih diktatura, jer se iz velikih diktatura do velikih sloboda mora ići postepeno, a samo zato, što organizacija slobode nije mehanička stvar, nego rezultanta živih sila, izraženih i organiziranih u idejama slobode, dakle upravo onih komponenata, koje zločinačke diktature redovno uništavaju, ali uništiti ne mogu, jer pripadaju naravi života.'' (1954.)<ref name="Jonjić"/><br />
*''Država koja ne afirmira slobodu osobe je zločin, a kombinacija koja ne afirmira državu-narod je besmisao... Boriti se, dakle, za hrvatsku državu i hrvatsku slobodu znači biti idejno superioran, znači biti protiv takve bijedne kombinacije kao što je Jugoslavija.'' (1954.)<ref name="Google knjige"/><br />
*''Narod danas živi životom prošlih stoljeća i za buduća stoljeća u svim i po svim svojim djelima i nedjelima. Austrijski zločini, mađarski, turski, srpski i naravno naši vlastiti, sve je u nama kao prošlost i sadašnjost.'' (1966.)<ref name="Jonjić"/><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Oršanić, Ivan}}<br />
[[Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.]]<br />
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]<br />
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945.-1989.)]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]</div>WikiSysop