WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T12:57:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Ivan Pernar (1985.)]]}}
{{Infookvir političar
|ime = Ivan Pernar
|slika = Ivan_Pernar.jpg
|veličina = 200px
|opis slike = Ivan Pernar, 1928. godine.
|malaslika =
|opis male slike =
|datum rođenja = [[3. studenoga]] [[1889.]]
|mjesto rođenja = [[Hrastina]], [[Hrvatska]].
|datum smrti = [[2. travnja]] [[1967.]]
|mjesto smrti = [[New York]], [[SAD]].

|položaj =
|mandat_start =
|mandat_kraj =
|podpredsjednik =
|podpremijer =
|zamjenik =
|premijer1 =
|predsjednik1 =
|prethodnik =
|nasljednik =

|čin2 =
|mandat_start2 =
|mandat_kraj2 =
|podpredsjednik2 =
|podpremijer2 =
|zamjenik2 =
|premijer2 =
|predsjednik =
|prethodnik2 =
|nasljednik2 =

|čin3 = zastupnik u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS
|mandat_start3 = [[11. rujna]] [[1927.]]
|mandat_kraj3 = ?
|podpredsjednik3 =
|podpremijer3 =
|zamjenik3 =
|premijer3 =
|predsjednik3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik3 =

|čin4 =
|mandat_start4 =
|mandat_kraj4 =
|podpredsjednik4 =
|podpremijer4 =
|zamjenik4 =
|premijer4 =
|predsjednik4 =
|nasljednik4 =
|prethodnik4 =

|čin5 =
|mandat_start5 =
|mandat_kraj5 =
|podpredsjednik5 =
|podpremijer5 =
|zamjenik5 =
|premijer5 =
|predsjednik5 =
|prethodnik5 =
|nasljednik5 =

|stranka = [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]
|supruga =
|suprug =
|zanimanje = [[pravnik]], [[političar]]
|fusnote =
}}

'''Ivan Pernar''' ([[Hrastina]] kraj [[Zaprešić]]a ([[Marija Gorica]])<ref>[http://www.hss.hr/hss-ovci-obiljeili-125-godina-od-roenja-dr-ivana-pernara/ HSS-ovci obilježili 125 godina od rođenja dr. Ivana Pernara], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], 7. studenoga 2014., pristupljeno 30. listopada 2015.</ref>, [[3. studenoga]] [[1889.]] - [[New York]], [[2. travnja]] [[1967.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[odvjetnik]] i [[političar]].

== Životopis ==
Ivan Pernar rodio se u Hrastini kraj [[Zaprešić]]a [[1889.]] godine.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 317.-318.</ref><ref>[http://www.marija-gorica.hr/kultura/znamenite-osobe.html Znameniti ljudi marijagoričkog kraja], preuzeto 18. listopada 2011.</ref> Rodio se je u obitelji Nikole i Jelene (rođ. Hrust) Pernar.<ref>Petrić, Hrvoje. ''Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889.-1967.)'', // ''Zbornik Janković'', sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. {{Hrčak|id=273886}}, str. 167., pristupljeno 9. listopada 2018.</ref> Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1909. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 925., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Studirao je pravo u Zagrebu gdje je i doktorirao na zagrebačkom sveučilištu. Bio je član užeg vodstva [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]]. Od studenoga [[1919.]] godine bio je članom glavnoga obora HPSS-a. Kao kandidat HSS-a na sudjelovao je na izborima u Kraljevini Jugoslaviji i bo izabran (1923., 1925., 1927., 1935. i 1938. godine.<ref>Petrić, Hrvoje. ''Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889.-1967.)'', // ''Zbornik Janković'', sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. {{Hrčak|id=273886}}, str. 171., pristupljeno 9. listopada 2018.</ref> Godine 1926. kada je HSS sudjelovao u vladi bio je kao predstavnik HSS-a na dužnosti podtajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova.<ref>Petrić, Hrvoje. ''Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889.-1967.)'', // ''Zbornik Janković'', sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. {{Hrčak|id=273886}}, str. 172., pristupljeno 9. listopada 2018.</ref> Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije kao političar i član HSS-a više puta je zatvaran.

=== Atentat u beogradskoj skupštini ===
Ivan Pernar bio je zastupnik HSS-a za [[Ludbreg]]. [[20. lipnja]] [[1928.]] godine, revolverskim hitcima na zastupnike HSS-a, dvorski agent i zastupnik [[Narodna radikalna stranka|Radikalne stranke]] [[Puniša Račić]] ranjava Ivana Pernara i [[Ivan Granđa|Ivana Granđu]], smrtno ranjava [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] a usmrćuje [[Đuro Basariček|Đuru Basaričeka]] i [[Pavle Radić|Pavla Radića]]. Dr. Ivan Pernar pogođen je s dva metka. Prvi Račićev metak pogađa ga u ruku a drugi nepuni centimetar ispod srca, tri milimetra ispod žile kucavice nakon kojeg pada pod klupu i tako je izbjegao treći mu namjenjen metak.<ref name="Kulundžić">[[Zvonimir Kulundžić]], ''Atentat na Stjepana Radića'', Stvarnost, Zagreb, 1967., str. 365.</ref> Taj drugi revolverski metak Pernar je u tijelu nosio do kraja života.<ref name="Kulundžić" /><ref name="HSS-Kanada">[https://web.archive.org/web/20110827071620/http://www.hss-canada.ca/?p=146 HSS-Kanada: Povodom 81-ve Godisnjice Smrti Stjepana Radica by Mladen Plecko], 3. kolovoza 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. kolovoza 2011.), preuzeto 28. siječnja 2017.</ref>

U kanadskom ''Hrvatskom glasu'' u članku pod nazivom ''Dvadeseti lipnja 1928.'' (brojevi 25. i 26. od 21. i 28. lipnja 1949. godine) Pernar je pisao o tom atentatu opširnije. Dio članka o momentu samog ranjavanja:
{{Citat2|Tog trenutka plane pištolj, a iz cijevi plamen, dim, prasak i udarac u lijevu ruku. On spušta pištolj okomito do koljena - ja ga gledam a on opet u mene uperio cijev: časak - pištolj plane i drugi put, ali ovaj hitac je pogodio u prsa. Kugla mi slomila rebra, ključnu kost ozlijedila, te me kao opeklo na prsima, a topla krv poteče niz prsa. Sada sam vidio da nije šala pak sam zažmirio i desnom nogom sam se spuštao na poklek promatrajući i dalje kako krvnik puca i gađa.}}<ref name="Kulundžić" />

=== Nakon atentata ===
Puniša Račić biva osuđen na 20 godina zatvora koje provodi u Kaznenom zavodu u Zabeli kod Požarevca.<ref name="Kulundžić1">Zvonimir Kulundžić, ''Atentat na Stjepana Radića'', Stvarnost, Zagreb, 1967., str. 561.</ref> U listopadu [[1944.]] godine po ulasku u Beograd na prijekom sudu partizani ga osuđuju na smrt i strijeljaju.

Iskoristivši ubojstvo [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i blokadu rada Narodne skupštine (parlamenta) koja je uslijedila, jugoslavenski kralj [[Aleksandar I. Karađorđević]] u proglasu objavljenom [[6. siječnja]] [[1929.]] godine proklamira da su ''"ti žalosni razdori i događaji (...) pokolebali kod Naroda veru u korisnost te ustanove"'' te da zato između kralja i naroda ''"ne može i ne sme biti više posrednika"''. Potom ukida [[Vidovdanski ustav]] i uvodi [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjsku diktaturu]] koja je prekinuta tek atentatom na kralja u [[Marseille]]su [[1934.]] godine. Atentat je bio organiziran od [[ustaša]] a neposredni izvršitelj bio je [[Vlado Černozemski]], bugarski revolucionar. Černozemski biva ubijen prigodom atentata od francuske policije koja je pucajući po njemu slučajno ubila i [[:kategorija:francuski političari|francuskog ministra]] [[Ministarstvo vanjskih poslova|vanjskih poslova]] [[Louis Barthou|Louisa Barthoua]].

Pernar je nakon oporavka nastavio odvjetničku djelatnost pošto su za [[Diktatura|diktature]] kralja Aleksandra I. Karađorđevića političke stranke i politička djelatnost bile zabranjene.<ref>[http://povijest.net/svakodnevni-zivot-istaknutih-zagrebackih-politicara-pocetkom-sestosijecanjske-diktature/ Svakodnevni život istaknutih zagrebačkih političara početkom šestosiječanjske diktature] Objavio: Stipica Grgić, prof., povijest.net, 12. siječnja 2009., preuzeto 18. listopada 2011.</ref> Godine [[1933.]], [[14. ožujka]], bio je osuđen na godinu dana strogoga zatvora koji je izdržavao u kaznionici u Srijemskoj Mitrovici odakle je pušten prije isteka pune kazne.<ref>Petrić, Hrvoje. ''Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889.-1967.)'', // ''Zbornik Janković'', sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. {{Hrčak|id=273886}}, str. 182., pristupljeno 9. listopada 2018.</ref>

=== Drugi svjetski rat i SAD ===
Ivan Pernar za [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] biva izabran za senatora. Za vrijeme [[NDH]] više puta je zatvaran od ustaškog režima.<ref name="tko je tko" /> Zbog povezanosti s [[Urota Lorković-Vokić|urotom Lorković-Vokić]] [[1944.]] godine biva uhićen i zatvoren u Lepoglavi odakle je sredinom travnja [[1945.]] godine prevezen u zagrebačku Zaraznu bolnicu.<ref name="tko je tko" /> Neposredno pred slom NDH pušten je, zahvaljujući zauzimanju [[kardinal]]a [[Blaženi Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]],<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47690 Hrvatska enciklopedija: Pernar, Ivan], pristupljeno 30. listopada 2015.</ref> te [[7. svibnja]] [[1945.]] godine u skupini vođa HSS-a odlazi u [[Klagenfurt]] a potom u [[Salzburg]]. U rujnu [[1945.]] godine odlazi u [[Rim]] a iz Rima u [[SAD]].<ref name="tko je tko" /> U SAD-u nastanjuje se u New Yorku. Nastupa na mnogim skupovima HSS-a po Americi i Kanadi<ref name="HSS U Kanadi">[http://www.croatiancentre.org/wp-content/uploads/2016/03/HSS-u-Kanadi-prijelom.pdf Croatian Centre] Dr. [[Đuro Palaić]], ''Hrvatska seljačka stranka u Kanadi'', Glavni odbor Hrvatske seljačke stranke u Kanadi i Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-97963-8-7}}, str. 43., preuzeto 28. siječnja 2017.</ref>, piše u kanadskom ''[[Hrvatski glas|Hrvatskom glasu]]'' i radi na omogućavanju iseljenja Hrvatima u prekomorske zemlje.<ref name="tko je tko" /> Tijekom boravka u izbjeglištvu izložen je napadim ustaške emigracije ali i sam piše žestoke protuustaške polemike i [[pamflet]]e.<ref name="tko je tko" />

Umro je u New Yorku [[2. travnja]] [[1967.]] godine. Pokopan je [[5. travnja]] 1967. godine, na newyorkškome groblju St. Raymond's.<ref>Petrić, Hrvoje. ''Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889.-1967.)'', // ''Zbornik Janković'', sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. {{Hrčak|id=273886}}, str. 204. - 205., pristupljeno 9. listopada 2018.</ref>

== Priznanja ==
* [[1928.]] godine proglašen je počasnim građaninom Križevaca.<ref>Petrić, Hrvoje. ''Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889.-1967.)'', // ''Zbornik Janković'', sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. {{Hrčak|id=273886}}, str. 180., pristupljeno 9. listopada 2018.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Begonja, Zlatko, ''Ivan Pernar o hrvatsko-srpskim odnosima nakon atentata u Beogradu 1928. godine'', // ''Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru'', br. 51. (2009.), str. 203.-218. {{Hrčak|id=74560}}

{{GLAVNIRASPORED:Pernar, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]

Ivan Pernar - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica