https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=IvanecIvanec - Povijest promjena2026-06-17T21:56:04ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Ivanec&diff=4346&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-08T11:44:44Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ivanec'''-->{{dz}}<br />
{{Grad<br />
| ime = Ivanec<br />
| grb = Ivanec (grb).gif<br />
| članak o grbu = <br />
| slika_panorama = <br />
| veličina_slike = <br />
| opis_slike = <br />
| županija = {{ZD+X/HŽ|VŽŽ}}<br />
| površina = 96,11<br />
| površina_bilješke = <br />
| površina_uža = <br />
| visina = 235<br />
| visina_izvor = <br />
| visina_max = <br />
| visina_min = <br />
| broj stanovnika = 13.758<br />
| stanovništvo_godina = 2011.<br />
| stanovništvo_bilješke = <br />
| stanovništvo_gustoća = <br />
| stanovništvo_uže = 5234<br />
| stanovništvo_uže_gustoća = <br />
| stanovništvo_šire = <br />
| stanovništvo_šire_naziv = <br />
| gradonačelnik = Milorad Batinić<br />
| gradsko vijeće ime = Gradsko vijeće Ivanec<br />
| predsjednik vijeće = Dalibor Patekar <br />
| gradsko vijeće = 15<br />
| gradska naselja = 29 naselja<br />
| samoupravne jedinice = <br />
| broj samoupravnih jedinica = <br />
| dan grada = [[24. lipnja]]<br />
| zaštitnik = [[sv. Ivan Krstitelj]]<br />
| poštanski broj = 42240<br />
| pozivni broj = (0)42<br />
| autooznaka = VŽ<br />
| web_stranica = http://www.ivanec.hr/<br />
| z. širina = 46.223<br />
| z. dužina = 16.120<br />
| bilješke = <br />
}}<br />
<br />
[[Datoteka:Ivanščica.jpg|mini|desno|250px|Ivanščica]]<br />
'''Ivanec''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] i na sjeveru Hrvatskog zagorja. Po popisu iz 2011. godine u gradu je živjelo 13.758 stanovnika.<ref name="dzs2011">[https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05_1562.html DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.] (pristupljeno: 26. svibnnja 2020.)</ref><br />
<br />
== Gradska naselja ==<br />
Grad Ivanec kao administrativno-teritorijalna jedinica obuhvaća 29 naselja: [[Bedenec]], [[Cerje Tužno]], [[Gačice]], [[Gečkovec]], [[Horvatsko]], Ivanec, [[Ivanečka Željeznica]], [[Ivanečki Vrhovec]], [[Ivanečko Naselje]], [[Jerovec]], [[Kaniža (Ivanec)|Kaniža]], [[Knapić]], [[Lančić]], [[Lovrečan (Ivanec)|Lovrečan]], [[Lukavec (Ivanec)|Lukavec]], [[Margečan]], [[Osečka]], [[Pece (Ivanec)|Pece]], [[Prigorec]], [[Punikve]], [[Radovan (Ivanec)|Radovan]], [[Ribić Breg]], [[Salinovec]], [[Seljanec]], [[Stažnjevec]], [[Škriljevec]], [[Vitešinec]], [[Vuglovec]], [[Željeznica (Ivanec)|Željeznica]].<br />
<br />
==Zemljopis==<br />
Grad Ivanec nalazi se u zapadnom dijelu Varaždinske županije i zauzima južni dio mikroregije nazvane Gornjim porječjem rijeke Bednje. Rasprostire se sjevernim padinama središnjeg dijela Ivanščice, pripadajućim pribrežjem i dijelom doline rijeke Bednje. Zauzima površinu od 9581 [[Hektar|hektara]].Područje grada Ivanca nalazi se između dva jaka europska cestovna pravca, ''Zagreb – Varaždin – Budimpešta'' i ''Zagreb – Krapina – Maribor – Graz''. Ova dva pravca su preko Ivanca spojeni magistralnim cestovnim pravcem ''Varaždin – Ivanec – Sv. Križ Začretje''.<br />
<br />
==Klima==<br />
Glavni klimatski čimbenici koji određuju klimu Ivanca jesu geografska širina i udaljenost od mora. Od mjesnih čimbenika treba spomenuti reljef, poglavito Ivančicu, najvišu planinu u Hrvatskoj sjeverno od Save. Prema klimatskoj klasifikaciji, klima Ivanca spada u tzv. umjereno tople, kišne klime.<br />
<br />
==Stanovništvo==<br />
Grad Ivanec (kao upravno-teritorijalna jedinica) obuhvaća 29 naselja s ukupno 14 434 stanovnika (popis [[2001.]]), od toga 7 029 muškaraca i 7 405 žena. Brojem stanovnika ističu se sljedeća naselja: Ivanec - 5 434, Jerovec - 869, Bedenec - 814, Prigorec - 604, Lovrečan - 518 i Salinovec - 512. Grad ima ukupno 4 065 kućanstava, od toga najviše kućanstava sa četvero članova (969), a najmanje sa jedanaest i više članova (5).<br />
[[Grad]] Ivanec (kao naselje) prema popisu iz 2001. godine ima 5 434 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, samo se 137 izjasnilo kao [[poljoprivreda|poljoprivredno]], što pokazuje na visok stupanj deagrarizacije. Osim procesa deagrarizacije, izraženi su procesi emigracije te negativnog prirodnog prirasta, što zajedno dovodi do depopulacije ovog područja (trend E3).<br />
<br />
==Uprava==<br />
Članovi gradskoga poglavarstva su: gradonačelnik [[Milorad Batinić]] i zamjenik Marko Friščić. Predsjednik Gradskog vijeća je Dalibor Patekar <br />
==== Mjesni odbor Ivanec I ====<br />
za područje ulica u naselju Ivanec: <br />
Braće Radića, Ladislava Šabana, Ljudevita Gaja, Petra Preradovića, Rudarska, Vladimira Nazora, Kolodvorska, Metoda Hrga, Ivana Gundulića, Ivana Gorana Kovačića, Eugena Kumičića, Trakošćanska, Varaždinska, Đure Arnolda, Jezerski put, Dragutina Domjanića, Vatroslava Jagića, Zeleni dol, Matije Gupca, Zagorska, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Trg hrvatskih ivanovaca<br />
<br />
==== Mjesni odbor Ivanec II ====<br />
za područje ulica u naselju Ivanec: <br />
Rudolfa Rajtera, Vinogradska, Zavojna, Franje Pusta, Bistrica, Antuna Gustava Matoša, N. Falera, Pahinsko, Jamine, Huđak, Otokara i Pavice Hrazdira<br />
<br />
==== Mjesni odbor Ivanec III ====<br />
za područje ulica u naselju Ivanec: <br />
Frankopanska, Mirka Maleza, Stjepana Vukovića, Kralja Tomislava, Augusta Šenoe,<br />
Hrastiće<br />
predsjednik: Kostanjevec Branko<br />
<br />
==== Mjesni odbor Ivanec IV ====<br />
za područje ulica u naselju Ivanec: <br />
Žrtava hrvatskih domovinskih ratova, Kalnička, Augusta Cesarca, Ivanuševec, Antuna Mihanovića, Kraševec<br />
<br />
==Povijest==<br />
Ivanečki kraj zabilježen je na svim arheološkim kartama svijeta kao jedno od prvih boravišta ljudske vrste. U špiljama [[špilja Vindija|Vindiji]], [[Velika pećina|Velikoj (Mačkovoj) pećini]] na Ravnoj gori te [[Severov kamenolom|Severovom kamenolomu]] kraj Vuglovca očuvali su se nalazi iz najstarijeg razdoblja [[pretpovijest]]i čovječanstva. Okolica Ivanca bogato je nalazišta raznih predmeta iz prapovijesti. <br />
Povjesničari su potvrdili kako je Ivanec bio sjedište Reda Sv. Ivana Jeruzalemskog, srednjovjekovnog rimokatoličkog viteškog reda često nazivanog [[ivanovci]] po kojima je grad i dobio ime.<br />
<br />
Poslije ivanovaca pripao je plemićkoj obitelji [[Petheö de Gerse]]. Iz doba ove obitelji je gradnja kaštela, o čemu svjedoči i darovnica kralja [[Ferdinand]]a iz godine 1564. Prvi sigurni podatak o postojanju [[kaštel u Ivancu|kaštela]] u Ivancu naveden je u dokumentu iz godine 1558. godine. Pethei su svoje posjede u Ivancu poslije prodali Ladislavu [[Erdödy]]ju, s kojim su se potomkinje Petheja opet sporile oko vlasništva. Nakon 1817. predmet je raspleten. Od sredine 19. stoljeća do tridesetih godina 20. stoljeća povijest kaštela i naselja Ivanca vezuje se uz obitelj Kukuljević-Sakcinski. Oni su se ženidbenim odnosom povezali s obitelji Petheö de Gerse i na taj način naslijedili dijelove belsko — ivanečkoga imanja. Izgled Staromu gradu, zadržan do samoga kraja, dao je [[Ladislav Kukuljević Sakcinski]], sin Franje. <ref>Marijana Miklić: [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/148/html/Arheologija/18.htm Tragom duge prošlosti], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 148/1999.</ref> On je 1867. cijeli posjed s gradom kupio i uredio stari grad.<ref>[http://www.mup.hr/mobile/?id=15334 MUP RH] Više o regiji</ref><br />
Vlastelinstvo je ostavio nećaku [[Božidar Kukuljević|Božidaru Kukuljeviću]], najmlađem sinu [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića-Sakcinskog]].<ref>Marijana Miklić: [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/148/html/Arheologija/18.htm Tragom duge prošlosti], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 148/1999.</ref> On je tvorac današnjeg ivanečkog parka, kojem je upravo on dao oblik [[engleski perivoj|engleskog perivoja]], tako što je preuredio zapušteni ribnjak i livadu.<ref>[http://www.mup.hr/mobile/?id=15334 MUP RH] Više o regiji</ref> Zbog neizmirenih obveza Božidarov sin, Radovan Kukuljević ustupio je većinu ivanečkog posjeda i dugova dr. Josipu Šabanu godine 1934. Kukuljevićev grad, spomenik ivanečke prošlosti, spaljen je godine 1943., a preostale dvije kule srušene su godine 1959. ne bi li se, po ondašnjim mjerilima, prostor bolje prilagodio novozamišljenom urbanističkom skladu. Tim grubim činom izbrisan je svaki površinski trag o životu Staroga grada Ivanca. <ref>Marijana Miklić: [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/148/html/Arheologija/18.htm Tragom duge prošlosti], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 148/1999.</ref><br />
<br />
U Ivancu je [[1956.]] godine otvorena prva suvremena samoposluga u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, prema uzoru viđenom prilikom prezentacije na [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom velesajmu]]. Navodno su košarice za samoposlugu nabavljene u košaračkoj radionici kaznionice u [[Lepoglava|Lepoglavi]].<ref>[[Zdenko Balog]], ''Gradovi kontinentalne Hrvatske'', Križevci 2013., str. 100.</ref><br />
<br />
==Gospodarstvo==<br />
Dvjestotinjak tvrtki u kojima radi dvije tisuće osamsto ljudi, razvijena industrija. <br />
Ovo je tradicionalan kraj radno intenzivne industrije, u smislu drvo prerađivačke, metalo prerađivačke, prerada mesa, proizvodnja obuće, tekstilna industrija.Plaće su ispod hrvatskog prosjeka, a nezaposlenih je osamstotinjak.<br />
<br />
Prema Financial Timesu, upravo je Ivanec svrstan među deset europskih malih gradova najzanimljivim stranim ulagačima. Razni obrti, poslovne zone te poticaji gospodarstvu bili su presudni u izboru.<br />
<br />
== Poznate osobe ==<br />
<br />
* [[Nikola Jelić]], najbolji svjetski sudac malog i dvoranskog nogometa<br />
* [[Josip Kraš]] ([[Vuglovec]] kraj [[Ivanec|Ivanca]], [[1900.]] – [[1941.]]), narodni heroj<br />
* [[Ćiril Kos]] (Ribić Breg kraj [[Ivanec|Ivanca]], ([[1919.]] – [[2003.]]), biskup đakovački i srijemski. <br />
* [[Đuro Arnold]] ([[1854.]] – [[1941.]]), pedagog, filozof, pjesnik<br />
* [[Matija Smodek]] ([[1808.]] – [[1881.]]), pravnik, sveučilišni profesor<br />
* [[Ladislav Šaban]] ([[1918.]] – [[1985.]]), klavirski pedagog, [[muzikolog]] i povjesničar, član [[HAZU]]-a<br />
* [[Metod Hrg]] ([[1916.]] – [[1989.]]), arhivist i povjesničar nacionalne i crkvene povijesti<br />
* [[Rudolf Rajter]] ([[1912.]] – [[1969.]]), glazbeni pedagog, skladatelj<br />
* [[Nikola Faller]] ([[1862.]] – [[1938.]]), dirigent i skladatelj<br />
* [[Stjepan Vuković]] ([[1905.]] – [[1975.]]), arheolog, istraživač spilje Vindija<br />
* [[Mirko Malez]] ([[1924.]] – [[1990.]]), paleontolog, član [[HAZU]]-a i Austrijske akademije znanosti<br />
* [[Marija Vidoni]] (1931.) , glazbena pedagogica, dirigentic, voditeljica dječjeg i mješovitog zbora , višestruko nagrađivana<br />
<br />
==Spomenici i znamenitosti==<br />
[[Datoteka:Prva Samoposluga u Jugoslaviji - Ivanec.jpg|mini|desno|160px|Prva samoposluga]]<br />
* [[Špilja Vindija|Špilja Vindija]], nalazište fosilnih ljudi<br />
* Prva [[Samoposluga|samoposluga]] u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] (17. prosinca [[1956.]] <ref>[http://www.zagorje.com/articles/3226/show.aspx Ivanec obilježava 50 godina prve samoposluge]</ref>)<br />
<br />
==Odgoj i obrazovanje==<br />
U Ivancu djeluje [[Dječji vrtić Ivančice Ivanec|Dječji vrtić Ivančice]].<ref>[https://vrtic-ivancice.hr Dječji Vrtić Ivančice Ivanec], vrtic-ivancice.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> <br />
<br />
Od osnovnih škola u Ivancu djeluje [[Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec|Osnovna škola ''Ivana Kukuljevića Sakcinskog'']] s područnim razrednim odjelima u Kuljevčici i Prigorcu (1. – 4. razred), te područnim odjelom u [[Salinovec|Salinovcu]] (1. – 8. razred).<ref>[http://os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec], os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U Ivancu također djeluje područni odjel [[Glazbena škola u Varaždinu|Glazbene škole u Varaždinu]].<ref>[https://glazbena.hr/podrucni-odjel-u-ivancu/ PODRUČNI ODJEL U IVANCU], glazbena.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref><br />
<br />
Potrebe srednjoškolskog obrazovanja zadovoljavaju se u [[Srednja škola Ivanec|Srednjoj školi Ivanec]], koja ima tri odjeljenja - Gimnazija (opća), Ekonomska škola i Industrijsko - obrtnička škola (tekstilna, trgovačka i strojarska).<ref>[http://www.ss-ivanec.hr Srednja škola Ivanec], www.ss-ivanec.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref><br />
<br />
[[Pučko otvoreno učilište Đuro Arnold Ivanec|Pučko otvoreno učilište ''Đuro Arnold'' Ivanec]] <ref>[http://www.uciliste-ivanec.hr Pučko otvoreno učilište ''Đuro Arnold'' Ivanec], www.uciliste-ivanec.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> i [[Centar za odgoj i obrazovanje pri Odgojnom domu Ivanec|Centar za odgoj i obrazovanje pri Odgojnom domu Ivanec]] <ref>[http://centar-odgojiobrazovanje-ivanec.skole.hr Centar za odgoj i obrazovanje pri Odgojnom domu Ivanec], centar-odgojiobrazovanje-ivanec.skole.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> također izvode obrazovne programe za razne uzraste.<br />
<br />
Prema popisu iz [[2001.]] Ivanec ima 2 460 stanovnika bez završenog osnovnog stupnja obrazovanja, 2 509 sa završenom [[Osnovna škola|osnovnom školom]], 6 128 sa završenim [[Srednja škola|srednjoškolskim]] obrazovanjem te 858 sa završenom [[Visoka škola|višom školom]], [[Fakultet|fakultetom]] ili [[Magistar|magisterijem]].<br />
<br />
==Kultura==<br />
Grb grada Ivanca sastoji se od srebrnog štita sa crvenim malteškim križem u sredini praćenim sa dvije plave šesterokrake zvijezde u zaglavlju. Malteški križ je simbol [[Suvereni malteški vojni red|Malteških vitezova]], koji su imali sjedište u neposrednoj blizini grada. <br />
<br />
Neslužbena himna grada Ivanca je "Poleg jedne vel'ke gore" (u originalu: "Ivanečke sele") čiji je tekst napisala Ivanečka književnica i poduzetnica Pavica Hrazdira, a uglazbio Rudolf Rajter. O tom događaju Hrazdira je kasnije ovako posvjedočila:<br />
<br />
{{citat2|Ta se pjesma rodila 1933. godine gore kod pilane... znate gdje su drva i trupci za rezanje. Tam sam ja s Rudijem (Rajterom) sjedila i govorila te stihove. Kad sam to izdeklamirala, on veli: "Čuj teta, pa to je sjajno... dopusti da to uglazbim". I tak je ta pjesma nastala dok smo gledali Ivančicu. Uglazbljena je i postala popularna negdje poslije oslobođenja ... Vinčeko ... to je Zagorce pogodilo, posebno strofa "z vinčekom te saki rad ponudi" - to se svima strašno dopada. "Ti buš još jedanput popularna za te riječi", tak je Rudek meni rekel.}}<br />
<br />
U Ivancu djeluje i [[Gradska knjižnica i čitaonica Gustav Krklec Ivanec|Gradska knjižnica i čitaonica ''Gustav Krklec'']].<ref>[http://knjiznice.nsk.hr/ivanec/ Gradska knjižnica i čitaonica ''Gustav Krklec'' Ivanec], knjiznice.nsk.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> <br />
<br />
== Šport ==<br />
*[[NK Ivančica Ivanec]]<br />
*[[RK Ivančica Ivanec]]<br />
*[[KK Ivančica Ivanec]]<br />
<br />
Održava se jedna od najdugovječnijih hrvatskih brdskih utrka ''Ivančica'', koja se neprekidno održava od 1992.<ref>https://www.trcanje.hr/25-brdska-ivancica/10278/</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
{{matica hrvatska}}<br />
<br />
==Poveznice==<br />
*[[Ivanovci]]<br />
*[[Suvereni malteški vojni red]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
;Mrežna mjesta<br />
*[http://www.ivanec.hr Grad Ivanec], službeno mrežno mjesto<br />
*[http://www.ivanec-turizam.hr Turistički portal]<br />
*[http://ivanec.biz ivanec.biz]<br />
<br />
{{Mrva-grad-hrv}}<br />
{{Gradska naselja Ivanca}}<br />
{{GiO VŽ}}<br />
<br />
[[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]]<br />
[[Kategorija:Ivanec| ]]</div>WikiSysop