WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-10T22:48:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ivan Krstelj''' ([[Kućište]], [[1867.]] - [[Viganj]], [[1949.]]) je bio [[Pravaštvo u Dalmaciji|hrvatski pravaški]] [[političar]].<ref name="Izabrani dokumenti">[http://hrcak.srce.hr/file/46053 Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918. - 1919.. Izabrani dokumenti.], prir. Marina Štambuk-Škalić, Zlatko Matijević, str. 73.-74.</ref> <ref>[http://www.geni.com/people/Ivan-Krstelj/6000000020280330831 Geni.com] </ref>

Bio je čelnikom pravaške stranke u Šibeniku.<ref name="Olimp">[http://issuu.com/hrvatskiolimpijskiodbor/docs/olimp-42-2012-cijeli/31 Olimp 42/2012.] </ref> Radi stjecanja što više pristaša, pravaši na čelu s Krsteljem kolovoza 1899. osnovali su sokolsko društvo.<ref name="Olimp"/> Time je bio je jedan od prvih sokolaša [[Hrvatski sokol|Hrvatskog sokola]].<ref name="Olimp"/> Na čelu Hrvatskog sokola naslijedio je Filipa Smolčića nakon njegova odlaska s te dužnosti 1901. godine.<ref name="Olimp"/> Dužnost starješine Hrvatskog sokola obnašao je sve do Prvog svjetskog rata.<ref name="Olimp"/> Krstelj je bio jednim od starješina ''Krešimirove župe'' u Šibeniku.<ref name="Olimp"/>

Bio je šibenskim načelnikom i glavnim predstavnikom šibenskog pravaštva uz odvjetnika dr [[Ante Dulibić|Antu Dulibića]] i liječnika dr [[Mate Drinković|Matu Drinkovića]]. Nije bio odigrao značajniju ulogu u hrvatskom političkom životu izvan Šibenika. <ref>[[Mirjana Gross]]: [http://hrcak.srce.hr/file/75608 Uloga šibenskog pravaštva u dalmatinskoj i općehrvatskoj pravaškoj politici uoči prvog svjetskog rata] </ref>

Obnašao je dužnost narodnog zastupnika u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] u Zadru.<ref name="Olimp"/>

Tijekom Prvog svjetskog rata austrijske vlasti [[deportacija|deportirale]] su njega i suprugu.<ref name="nakovana">[http://nakovana.com/2011/05/plemenita-pomorska-familija-krstelj-karstegl-tal-croce/ Plemenita pomorska familija Krstelj] Nakovana.com </ref>

Jeseni 1917. zajedno s [[Mate Drinković|Matom Drinkovićem]], također važnim hrvatskim pravaškim političkim dužnosnikom<ref name="Izabrani dokumenti">[http://hrcak.srce.hr/file/46053 Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918. - 1919.. Izabrani dokumenti.], prir. Marina Štambuk-Škalić, Zlatko Matijević, str. 73.-74.</ref><ref>Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/sekcije/nadanasnjidan/2406 Na današnji dan 24. lipnja 1896.], [[Zadarski list]], 24. lipnja</ref> i još nekolicinom pravaških<ref name="Izabrani dokumenti"/> disidenata iz koalicije, tvorili su najradikalniju skupinu unutar "Deklaracijskog pokreta". Pokrenuli su list Glas Slovenaca, Hrvata i Srba. Zajedno s čelnim ljudima Starčevićeve stranke, zastupnici ove skupine izjavom od 3. prosinca 1917. poduprijeli su boljševičku deklaraciju mira.<ref>Andrej Mitrović: [http://books.google.hr/books?id=CI5Wm8771EYC&pg=PA302&lpg=PA302&ots=vlwycTh-QY&focus=viewport&dq=Mate+Drinkovi%C4%87&hl=hr Serbia's Great War, 1914-1918], str. 302.</ref>

17. kolovoza 1918. nazočio je osnivačkoj skupštini Narodnog sveta u Ljubljani (s njime su od delegata iz banske Hrvatske, Dalmacije i Istre bili [[Đuro Šurmin]], [[Ivan Poščić]], [[Mate Drinković]], [[Srđan Budisavljević]], [[Ivo Grisogono]], [[Duje Mikačić]], [[Živko Petričić]], [[Matko Laginja]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Janko Šimrak]] i [[Ivan Lorković]]), nakon što su nešto prije osnovane Narodne organizacije SHS u Dalmaciji u Splitu (2. srpnja) i Narodne organizacije SHS za Hrvatsko primorje u Sušaku (14. srpnja).<ref name="Matijević">Zlatko Matijević: [http://bib.irb.hr/datoteka/383598.NV_SHS_z.doc Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Osnutak, djelovanje i nestanak (1918./1919.)]</ref>

Na dan [[31. listopada]] 1918., kad je [[Ante Tresić Pavičić]] u Puli na primopredaji preuzeo admiralski brod [[Viribus Unitis]] pri čemu je na nj podignuta hrvatska zastava, istog su dana Mate Drinković i Ivo Krstelj preuzeli austro-ugarske ratne brodove u Šibeniku.<ref name="Matijević"/>

U kritično vrijeme, kada je [[Italija]] okupirala sjevernu [[Dalmacija|Dalmaciju]] i približila se [[Trogir|Trogiru]], Zemaljska vlada je tražila od Narodnog vijeća u Zagrebu ubrzanje ujedinjenja [[Država SHS|Države SHS]] s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]]. Odbor sedmorice je imao pretresti Smodlakin i Krsteljev "nacrt privremenoga uređenja" zajedničke države sa Srbijom te na osnovu toga nacrta donijeti sljedećeg dana (24. studenoga) članovima Središnjega odbora na odobrenje uvjete za provedbu državnoga ujedinjenja.<ref name="Matijević">Zlatko Matijević: [http://bib.irb.hr/datoteka/383598.NV_SHS_z.doc Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Osnutak, djelovanje i nestanak (1918./1919.)]</ref> Utrka s vremenom bila je radila protiv hrvatskih interesa u Dalmaciji a u korist nadiruće Italije, jer vojske Države SHS praktično nije bilo, a k tome Antanta je Hrvate smatrala poraženom silom, a Italiju pobjednicom. Stoga je na sjednici Središnjeg odbora [[Narodno vijeće SHS|NV SHS]] predsjedatelj S. Pribićević odmah naglasio kritično stanje Države SHS u kojem treba brzo djelovati, pa su I. Krstelj i [[Josip Smodlaka]] ultimativno zaprijetili se Središnjem odboru neka u roku od pet dana donese odluku o stvaranju zajedničke države sa Srbijom, u protivnom izjavili su da će Dalmacija sama proglasiti ujedinjenje sa Srbijom,<ref name="Matijević"/> jer svako oklijevanje značilo je ulazak talijanskih snaga (koje su već zauzele i više od obećanog po [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru]] - Rijeku) i stavljanje diplomatske zajednice pred gotov čin, a Državu SHS pred nerazrješivu situaciju.

U poraću 1918.-20. obnašao je dužnost predsjednika privremene dalmatinske vlade u Zadru.<ref name="nakovana"/> 31. listopada 1918. je u sjedištu austrijske Kraljevine Dalmacije izvršena smjena vlasti, a od 1. studenoga 1918. vodstvo u pokrajini preuzima Split u kojem je uskoro zasjedala Zemaljska vlada za Dalmaciju. Potonja je bila podređena Narodnom vijeću u Zagrebu, a na čelu Zemaljske vlade nalazio se dr Ivan Krstelj.<ref>Marijan Diklić: [http://hrcak.srce.hr/file/111640 Zadar i Rapallski ugovor (uz 90. obljetnicu)], Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 53/2011., str. 242</ref>

Bio je prvi ministar vlade Kraljevine SHS.<ref name="nakovana"/> Protivio se talijanskoj okupaciji Dalmacije. <ref name="nakovana"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Krstelj, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]]
[[Kategorija:Pelješac]]

Ivo Krstelj - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica