WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T14:29:19Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 14:29, 29. travnja 2022.
Redak 3:		Redak 3:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	[[~~File~~:Ivo Prodan.jpg\|200px\|thumb\|right\|Poprsje Ive Prodana u Zadru]]		[[Datoteka:Ivo Prodan.jpg\|200px\|thumb\|right\|Poprsje Ive Prodana u Zadru]]
	Pučku školu završio je u Janjini, gimnaziju u [[Dubrovnik]]u, a studij bogoslovije u Zadru. 5. studenoga 1876. godine zaređen je za prezbitera, a zaredio ga je biskup [[Ivan Zaffron]]. Mladu misu je odslužio u Janjini. Gotovo šest desetljeća don Ivo Prodan je živio i radio u Zadru, glavnom gradu tadašnje austrijske pokrajine [[Kraljevina Dalmacija\|Kraljevine Dalmacije]]. O njegovu radu i djelovanju u Zadru dovoljno govori činjenica da je njegovo poprsje postavljeno u Perivoju Gospe od zdravlja u Zadru.		Pučku školu završio je u Janjini, gimnaziju u [[Dubrovnik]]u, a studij bogoslovije u Zadru. 5. studenoga 1876. godine zaređen je za prezbitera, a zaredio ga je biskup [[Ivan Zaffron]]. Mladu misu je odslužio u Janjini. Gotovo šest desetljeća don Ivo Prodan je živio i radio u Zadru, glavnom gradu tadašnje austrijske pokrajine [[Kraljevina Dalmacija\|Kraljevine Dalmacije]]. O njegovu radu i djelovanju u Zadru dovoljno govori činjenica da je njegovo poprsje postavljeno u Perivoju Gospe od zdravlja u Zadru.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T23:26:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ivo Prodan.gif|mini|lijevo|220px|Ivo Prodan]]
'''Ivo Prodan''' ([[Janjina]], Pelješac, [[31. prosinca]] [[1852.]] - [[Zadar]], [[11. ožujka]] [[1933.]]), rimokatolički prezbiter, hrvatski [[Stranka prava|pravaški]] političar, književnik i novinar, rodio se u [[Janjina|Janjini]] 10. prosinca 1852. godine, a umro od upale pluća, 9. ožujka 1933. godine u [[Zadar|Zadru]]. Pokopan je 11. ožujka 1933. godine u groblju [[Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću|samostana sv. Pavla]] na otočiću [[Galevac|Galevcu]], nedaleko od svojega životnog djela, svoje tiskare.

== Životopis ==
[[File:Ivo Prodan.jpg|200px|thumb|right|Poprsje Ive Prodana u Zadru]]
Pučku školu završio je u Janjini, gimnaziju u [[Dubrovnik]]u, a studij bogoslovije u Zadru. 5. studenoga 1876. godine zaređen je za prezbitera, a zaredio ga je biskup [[Ivan Zaffron]]. Mladu misu je odslužio u Janjini. Gotovo šest desetljeća don Ivo Prodan je živio i radio u Zadru, glavnom gradu tadašnje austrijske pokrajine [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]. O njegovu radu i djelovanju u Zadru dovoljno govori činjenica da je njegovo poprsje postavljeno u Perivoju Gospe od zdravlja u Zadru.

Iznimna je osoba u dalmatinskoj pa i općehrvatskoj politici druge polovice 19. i u prva dva desetljeća 20. stoljeća. Iznimna po tome što on od svih dalmatinskih političara prvi javno prihvaća i širi pravašku misao i za sebe otvoreno tvrdi da je starčevićanac. Prihvativši pravaštvo kao svoje temeljno političko uvjerenje i stupivši vrlo mlad na dalmatinsku političku scenu, Prodan odmah pohrvaćuje svećeničko glasilo ''[[Katolička Dalmacija|Katoličku Dalmaciju]]'', čiji je urednik bio; nabavlja, utemeljuje i otvara [[Katolička hrvatska tiskarna|Katoličku hrvatsku tiskarnu]]; pokreće i tiska brojna hrvatska pravaška glasila, brošure i knjige; zalaže se za uporabu [[glagoljica|glagoljice]] u crkvenom bogoslužju; piše i objavljuje svoj vjersko-politički program; neustrašivo se bori za vjeru i domovinu, "Boga i Hrvatsku"; okuplja pojedine pravaše i formira prvu dalmatinsku pravašku skupinu te, zagovarajući stalno jedinstvo i samostalnost hrvatske nacije i države na temelju prirodnog i povijesnog hrvatskoga državnog prava, radi na ujedinjenju svih pravaša i osnutku [[Stranka prava (Dalmacija)|Stranke prava]] (poslije [[Čista stranka prava (Dalmacija)|Čiste stranke prava]]) u Dalmaciji, suprotstavljajući se odlučno svakomu [[Autonomaši|autonomaštvu]], srpstvu, nijemstvu u Dalmaciji i drugim hrvatskim zemljama te [[Politika novog kursa|politici ''novoga kursa'']] i stvaranju zajedničke jugoslavenske države.
U tim teškim političkim borbama, previranjima i trvenjima - kad su mnogi nastojali rastočiti hrvatsko nacionalno biće, raskomadati i prigrabiti hrvatski državni teritorij - don Ivo Prodan, u borbi za narodno jedinstvo te cjelovitu i samostalnu Hrvatsku, ujedinjuje dalmatinske pravaše i postaje njihov istaknut vođa i zastupnik u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] u Zadru i [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] u [[Beč]]u. U obje skupštine on je razvio veoma značajnu političku i parlamentarnu djelatnost, zalažući se stalno za nacionalne, socijalne, gospodarske i političke interese hrvatskog naroda, a posebice za ujedinjenje i samostalnost hrvatske države, što je bila i ostala trajna i nepromjenjiva konstanta njegove ukupne politike.
Međutim prije kraja jedne velike životne borbe, nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], kada je Zadar pripao Italiji, nastupaju teški dani za Prodana. Tiskaru je morao prebaciti u [[Preko]] na Ugljanu, odakle je i dalje djelovao svojim radom (1925. - 1929.). 26. lipnja 1930. tiskaru je Prodan prodao franjevcima Samostana sv. Pavla na Galevcu, gdje je radila još deset godina. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] Titovi partizani su ju dokrajčili, a njezine ostatke i danas pomno čuvaju fratri glagoljaši na Galevcu.

Unatoč svemu tomu o njemu - za razliku od vodećih dalmatinskih narodnjaka i pravaša, osobito [[Miho Klaić|Mihe Klaića]], don [[Mihovil Pavlinović|Mihovila Pavlinovića]], [[Ante Trumbić]]a i [[Fran Supilo|Frana Supila]], o kojima se pisalo podosta - [[hrvatska historiografija]] do nedavno nije kazala gotovo ništa. Tek tu i tamo, sporadično, u nekim radovima i knjigama, gdje je to bilo nezaobilazno, spominjalo se i njegovo ime, i to uglavnom u negativnu nacionalističkom duhu. Razloga tomu ima više, a najčešće se radilo o hotimičnom prešućivanju, nepoznavanju njegova ukupnog djela i uloge u dalmatinskoj i općehrvatskoj politici, ali bilo je i tendencioznog pisanja onih pojedinaca kojima se Prodanovo domoljublje i borba za hrvatsku državnost i neovisnost nikako nisu dopadali, pa su ga hotimice prikazivali kao najvećega hrvatskog nacionalista, šovinista, klerikalca, "srboždera" i "ultramontanca", čije ideje o hrvatskoj samostalnosti je, navodno, vrijeme već davno pregazilo. Što, naravno, nije točno, o čemu ponajbolje svjedoči danas jedinstvena hrvatska nacija i potpuno samostalna hrvatska država, jer on je bio i ostao jedan od najvećih hrvatskih domoljuba i boraca za jedinstvenu i samostalnu Hrvatsku, iako je formalno prihvaćao kralja i priznavao vladajuću dinastiju [[Habsburgovci|Habsburgovaca]].

Od 1892. do 1920. uređivao je [[Hrvatska kruna|Hrvatsku krunu]], glavno pravaško glasilo u Dalmaciji, povremenik [[Hrvatska: Bogu i Hrvatskoj]], polutjednik [[Hrvatska: Bog i domovina]] i [[Katolička Dalmacija|Katoličku Dalmaciju]].

Porijeklom je iz [[Zagvozd]]a kod Imotskog, gdje su mu rođeni roditelji. Rođak je pjesnika [[Danijel Prodan|Danijela Prodana]] i generala [[Ivo Prodan (general)|Ive Prodana]], koji je dobio ime prema don Ivi Prodanu.

== Literatura ==

* Dr. Marjan Diklić: ''Don Ivo Prodan, političko djelovanje i parlamentarni rad'', Zadar, 2003.
* Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/18724 Zadarsko novinstvo prema Istri i Rijeci pred prvi svjetski rat] Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 44/2002., str. 189
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Prodan, Ivo}}
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.|Prodan, Ivo]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret|Prodan, Ivo]]

Ivo Prodan - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica