https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Jadera 2026-05-24T17:03:28Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Jadera&diff=4883&oldid=prev 2021-07-08T13:14:29Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Jadera'''--&gt;'''Jadera''' (''Iadera'', ''Jadra'', ''Jadar'', ''Idassa'') je [[Liburni|liburnijsko]] naselje iz kojeg se razvio današnji [[Zadar]], [[Hrvatska]]. Kasnije je Jadera postala kolonija rimskih građana.<br /> <br /> Prije naseljavanja ilirskih plemena ovaj je prostor naseljavao pradavni mediteranski narod iz čijeg predindoeuropskog jezika vrlo vjerojatno potječe i sam naziv naselja - Jader, Jadra ili Jadera, koji su poslije preuzele i druge civilizacije. Ime naselja vezano je uz neki pradavni hidrografski pojam.<br /> <br /> Ilirsko naselje potječe iz 9. stoljeća pr. Kr., koje je već u 7. i 6. stoljeću pr. Kr. značajno središte ilirskog plemena [[Liburni]] kojima je zadarska luka bila polazište za brojna trgovačka putovanja i sigurno sidrište. Jadasini kao stanovnici Idasse ili Jadera prvi se put spominju [[384. pr. Kr.]] na grčkom natpisu iz Farosa (današnji Stari Grad na Hvaru) kao saveznici hvarskih starosjedilaca u borbi protiv novodoseljenih grčkih kolonista. Grčki zemljopisac Skilaks Skarianderis spominje Idassu/Jadar, a stanovnike naziva Jadasinima.<br /> <br /> Koloniju rimskih građana - Colonia Julia Jader osnovao je 48. pr. Kr. najvjerojatnije sam [[Julije Cezar]]. Jader je bio uređen po svim načelima rimskog urbanizma: pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica stvaralo je pravilnu mrežu gradskih komunikacija, koje su dijelile grad po strogom geometrijskom redu na pravokutne kvartove - insule. Na zapadnom kraju grada izgrađen je glavni trg - rimski forum, a do njega nešto povišeni kapitolij s hramom. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum dvokatnim trijemom. Na prostoru okrenutom moru izgrađen je gospodarski trg - emporij. Rimski Jader bio je zaštićen jakim zidima, na više mjesta ojačanih monumentalnim kulama, a imao je i javni vodovod s vodom iz 40 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, terme i druge značajke visoko razvijenog urbanog života. Također se na području rimskog Zadra pretpostavlja postojanje građevine amfiteatra za održavanje krvavih gladijatorskih borbi, kao i građevine teatra za priređivanje scenskih igara.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> * [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66647 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Zadar]<br /> * [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=101834 Marin Buovac: ''O sudbini kamena s rimskih amfiteatara na prostoru istočnojadranske obale'', Klesarstvo i graditeljstvo, Vol.XXII No.1-2, 2011., str. 53 - 69.]<br /> * [https://www.academia.edu/35711422/Marin_Buovac_Rimski_amfiteatri_na_tlu_isto%C4%8Dnog_Jadrana_i_zaobalja_R%C3%B6mische_Amphitheater_auf_dem_ostadriatischen_Gebiet Marin Buovac: ''Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland'', Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.]<br /> * Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.<br /> <br /> {{iliri}}<br /> <br /> [[kategorija:ilirski gradovi]]<br /> [[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]<br /> [[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]</div>

WikiSysop