WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T02:05:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = James Chadwick
| slika = James Chadwick.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[20. listopada]] [[1891.]]
| mjesto_rođenja = [[Manchester]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[24. srpnja]] [[1974.]]
| mjesto_smrti = [[Cambridge]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Englezi|Englez]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u Liverpoolu, [[Sveučilište u Cambridgeu]] [[Projekt Manhattan]]
| alma_mater = Sveučilište u Manchesteru [[Sveučilište u Cambridgeu]]
| doktorski_mentor = [[Ernest Rutherford]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Otkriće [[neutron]]a
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1935.)
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Fission chain reaction.svg|220px|mini|lijevo|Jedna od mogućih [[Nuklearna lančana reakcija|nuklearnih fisijskih lančanih reakcija]]: 1. [[Atom]] [[uranij]]a-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – [[barij]]-141 i [[kripton]]-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu [[Energija nuklearne fuzije|energije vezanja]] (200 M[[eV]]). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.]]

'''James Chadwick''' ([[Manchester]], [[20. listopada]] [[1891.]] - [[Cambridge]], [[24. srpnja]] [[1974.]]), [[UK|engleski]] [[fizičar]]. Studirao u [[Manchester]]u, [[Berlin]]u i [[Sveučilište u Cambridgeu|Cambridgeu]]. U Cavendishevu laboratoriju u Cambridgeu surađivao s [[Ernest Rutherford|E. Rutherfordom]]. Dvojica su znanstvenika izvodila nuklearne pokuse bombardirajući različite mete ([[Atomska jezgra|jezgre atoma]]) snopom [[Alfa-čestica|α-čestica]]. Chadwick je shvatio (1932.) da [[zračenje]] nastalo nakon bombardiranja jezgre [[berilij]]a (Be-9) ne može biti [[Gama-čestica|γ-zračenje]], kako se vjerovalo, nego električki neutralna čestica ([[neutron]]) približno jednake [[Relativna atomska masa|mase]] kao i [[proton]]. Za to otkriće i određenje mase neutrona, što je bio jedan od najvećih događaja u [[Fizika elementarnih čestica|fizici jezgre]], Chadwick je 1935. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Chadwick, James''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11386] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Neutron ==
{{glavni|Neutron}}

'''Neutron''' je [[Električni naboj|električki neutralna]] [[elementarna čestica]], sastavnica svih [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] osim [[vodik]]ove. Teorijski je predviđen 1920. ([[Ernest Rutherford]]), a otkriven [[pokus]]om 1932. (James Chadwick). Masa neutrona (1,675 ∙ 10–27 [[kilogram|kg]] = 939,6 M[[eV]]/c²) nešto je veća od mase [[proton]]a, na koji se slobodni neutron raspada slabim [[Beta raspad|β-raspadom]] (n → p + e– + ν̄e), s [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od 616 [[sekunda|sekundi]]. Neutron ima [[spin]] ½ pa podliježe [[Fermi-Diracova statistika|Fermi-Diracovoj statistici]], a zbog svoje podstrukture (dva donja i jedan gornji [[kvark]]) ima [[magnetski moment]] (–1,913 nuklearnih magnetona). Neutron je građen od jednog gorneg (u) kvarka i dvaju donjih (d) kvarkova. Neutron vezan u atomskim jezgrama općenito je stabilan, no u beta-emiterima (jezgrama s viškom neutrona) raspada se kao slobodni neutron.

Budući da su električki neutralni, neutroni ne međudjeluju s atomskim omotačima, to jest ne gube [[kinetička energija|kinetičku energiju]] [[Ioniziranje|ionizirajući]] atome, već kroz [[Kemijska tvar|tvar]] prolaze slobodno sve dok se izravno ne sudare s atomskim jezgrama. Slobodni neutroni lakše od električki nabijenih čestica dolaze u dodir s atomskim jezgrama i mogu uzrokovati njihove pretvorbe (transformacije), u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]] mogu pokrenuti [[Nuklearna lančana reakcija|lančane reakcije]] ([[nuklearna fisija|nuklearnu fisiju]]). S pomoću neutrona se dobivaju transuranijski elementi.

Zbog električne neutralnosti neutrone nije moguće izravno [[Detektor|detektirati]], nego se to ostvaruje sekundarnim učincima električki nabijenih čestica, koje ili dobiju energiju neutrona u izravnom sudaru ili nastaju prilikom [[nuklearna reakcija|nuklearnih reakcija]] izazvanih neutronima.

Antineutron se od neutrona razlikuje po tom što mu je [[magnetski moment]] suprotno orijentiran prema [[spin]]u. Otkriven je s pomoću [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]] bevatron 1956. <ref> '''neutron''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43584] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Chadwick, James}}
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

James Chadwick - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica