WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T15:36:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = James Peebles
| slika = Jim Peebles 2010.jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[25. travnja]] [[1935.]]
| mjesto_rođenja = [[Winnipeg]], [[Manitoba]], [[Kanada]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Amerikanci|Amerikanac]], [[Kanađani|Kanađanin]]
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Sveučilište Princeton]] Institut za napredni studij u Princetonu, [[New Jersey]]
| alma_mater = Sveučilište u [[Manitoba|Manitobi]] [[Sveučilište Princeton]]
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|Pozadinsko zračenje]] [[Galaktika]] [[Kozmologija]] [[Tamna tvar]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2019.) [[Zlatna medalja Catherine Wolfe Bruce]] (1995.) Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1982.)
| fusnote =
}}

[[datoteka:COBE_cmb_fluctuations.png|mini|desno|300px|Mapa [[Pozadinsko zračenje|pozadinskog zračenja]] snimljena [[umjetni satelit|umjetnim satelitom]] COBE.]]

[[datoteka:M31 - Andromeda Galaxy (Parkerbossier).jpg|300px|desno|mini|[[Andromeda (galaksija)|Andromeda]] je [[spiralna galaksija]], udaljena 2,5 milijuna [[ly|svjetlosnih godina]] od nas i nalazi se u zviježđu [[Andromeda (zviježđe)|Andromeda]].]]

'''James Peebles''' ili '''Phillip James Edwin Peebles''' ([[Winnipeg]], 25. travnja 1935.), kanadsko-američki astro[[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1962.) na [[Sveučilište Princeton|Sveučilištu Princeton]], gdje je i radio. Bavio se [[Kozmologija|kozmologijom]], prvotnom [[Nuklearna fuzija|nukleosintezom]], [[Pozadinsko zračenje|mikrovalnim pozadinskim zračenjem]] i [[Tamna tvar|tamnom tvari]]. Postavio je teorijski okvir oblikovanja i razvoja [[galaktika]]. Ranih 1970-ih pokrenuo je prve računalne simulacije nastanka svemirskih struktura. Napisao je [[udžbenik]]e ''Fizikalna kozmologija'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Physical Cosmology'', 1971.), ''Struktura svemira u velikom razmjeru'' (eng. ''The Large-Scale Structure of the Universe'', 1980.), ''Načela fizikalne kozmologije'' (eng. ''Principles of Physical Cosmology'', 1993.). Član je [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] (od 1977.), [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (eng. ''Royal Society'') od 1982., [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti SAD-a]] (od 1988.). Za doprinos razumijevanju evolucije [[svemir]]a, položaja [[Zemlja|Zemlje]] u svemiru i za teorijska otkrića u fizikalnoj kozmologiji dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (2019.). Iste su godine nagrađeni i [[Michel Mayor|M. Mayor]] i [[Didier Queloz|D. Queloz]]. Po njem je nazvan [[asteroid]] ili [[planetoid]] ([[18242 Peebles]]). <ref> '''Peebles, James''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70801] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 12.5.2020. </ref>

== Kozmologija ==
{{Glavni|Kozmologija}}

'''Kozmologija''' je grana [[astronomija|astronomije]] koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem [[svemir|svemira]] u cjelini. Kozmologija ima dodirnih točaka s [[fizika|fizikom]], [[filozofija|filozofijom]], pa čak i s [[teologija|teologijom]], jer pokušava objasniti zašto je svemir upravo takav kakav jest. [[Mit]]ovi o stvaranju, koji su postojali kod svih starih naroda, primjeri su pradavnih kozmologija. Današnja kozmologija se čvrsto zasniva na danas poznatim zakonima [[fizika|fizike]].

== Pozadinsko zračenje ==
{{Glavni|Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje}}

'''Pozadinsko zračenje''' je [[elektromagnetsko zračenje]] cijele [[nebeska sfera|nebeske sfere]], koje se sastoji od zračenja nerazlučenih [[zvijezda]] i [[galaktika]], te od [[zračenje|zračenja]] [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina]]. [[Spektar (fizika)|Spektar]] je pozadinskoga zračenja neprekidan, a maksimum postiže u području [[Mikrovalovi|mikrovalova]] ([[valna duljina|valne duljine]] oko 1 [[mm]]). '''Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje''' odgovara spektru [[toplinsko zračenje|toplinskoga zračenja]] [[crno tijelo|crnoga tijela]] pri [[temperatura|temperaturi]] od 2,72548 K ± 0,00057 [[kelvin|K]]. Otkrili su ga [[Arno Allan Penzias|A. A. Penzias]] i [[Robert Woodrow Wilson|R. W. Wilson]] 1965. i ono potvrđuje teoriju [[Veliki prasak|Velikoga praska]] prema kojoj mikrovalno pozadinsko zračenje (reliktno zračenje) potječe iz doba približno 379 000 [[godina]] nakon velikog praska, kada se [[temperatura]] [[plin]]a snizila na približno 3 000 [[kelvin|K]], pa su se stvorili neutralni [[atom]]i [[vodik]]a. [[Ioniziranje|Ionizirani]] [[plin]] prethodnih doba nije bio proziran. Raspodjela izvora toga zračenja na [[Nebeska sfera|nebeskoj sferi]] (pozadinska [[anizotropija]]) odražava raspored [[tvar]]i u trenutku kada je [[svemir]] postao proziran. Drži se da je od tih početnih odstupanja u jednolikoj [[gustoća|gustoći]] nastala današnja struktura [[svemir]]a.

== Galaktike ==
{{Glavni|Galaktika}}

'''Galaktika''' ili '''galaksija''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''galacticus'' od grč. ''γαλαϰτıϰός'': mliječni; čime se mislilo na galaktiku [[Mliječni put]]) je velika nakupina [[zvijezda]], [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdane tvari]] i [[Tamna tvar|tamne tvari]] koju na okupu održava [[gravitacija]]. Smatra se da se u središtima većine galaktika nalaze supermasivne [[Crna rupa|crne rupe]]. [[Promjer]] je galaktike od 5 000 do 500 000 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. [[Patuljasta galaktika|Patuljaste galaktike]] sadrže nekoliko desetaka milijuna zvijezda, a divovske do 1014 zvijezda. Galaksije također mogu sadržavati [[Zvjezdana asocijacija|mnogostruke zvjezdane sustave]], [[Zvjezdana asocijacija|zvjezdane skupove]] i raznovrsne [[Međuzvjezdani oblak|međuzvjezdane oblake]]. [[Sunce]] je jedna od zvijezda u galaktici zvanoj [[Mliječni put]]. U [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] nalazi se [[Zemlja]] i ostala [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] koja se kreću u [[putanja]]ma oko Sunca.

== Tamna tvar ==
{{Glavni|Tamna tvar}}

'''Tamna tvar''' je naziv za [[tvar]] u [[svemir]]u koja ne emitira niti [[refleksija|reflektira]] [[elektromagnetsko zračenje]], zbog čega je ne možemo vidjeti. Njeno postojanje [[astronomija]] je dokazala posredno, promatranjem učinka tamne tvari na druge, lakše uočljive, objekte. Poznavanje količine tamne tvari u svemiru omogućilo bi bolje razumijevanje kako dosadašnjeg tako i budućeg razvoja svemira. Nekoliko timova [[astronom]]a u potrazi je za kratkotrajnim bljeskovima koje uzrokuju masivna [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] u [[Mliječni put|našoj Galaksiji]]. Već je poznato da [[Spiralna galaktika|spiralne]] i [[Eliptična galaktika|eliptične]] [[galaksija|galaksije]] ''plivaju'' u velikim [[Halo tamne tvari|haloima tamne tvari]], međutim još se ne zna točan raspored tamne tvari. Gibanje [[Magellanovi oblaci|Magellanovih oblaka]], satelitskih galaktika [[Mliječna staza|Mliječne staze]], upućuje na činjenicu da se halo proteže čak i iza ovih malih nepravilnih galaksija, čak 300 000 [[svjetlosna godina|gs]] od središta galaksije, dok neki podaci govore i o 600 000 gs. S obzirom da je [[Andromedina galaksija]] udaljena nešto manje od 3 milijuna gs, čini se da veći dio puta zauzimaju haloi ovih galaksija. Teško je odrediti da li se tamna stvar pojavljuje samo tamo gdje ima i svijetle tvari, jer je tamnu tvar nemoguće detektirati ako nema obližnje svijetle tvari na koju djeluje. Kozmolozi izražavaju gustoću svemira u jedinicama zvanim Ω (omega). Vidljive tvari u svemiru nema mnogo, tek oko Ω = 0,05. Neki teoretičari smatraju da je ukupna gustoća svemira Ω = 1, što znači da tamne tvari mora biti oko Ω = 0,95. To bi značilo da je 95% mase svemira ''tamno''. [[Teorija relativnosti|Realističnije teorije]] postavljaju gornju granicu gustoće svemira na Ω = 0,4, pa bi tamne tvari trebalo biti oko Ω = 0,35. Čak i u tom slučaju velik dio [[masa|mase]] svemira ostaje nepoznat.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Peebles, James}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Kanadski znanstvenici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Teoretski fizičari]]

James Peebles - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica