WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T02:44:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Java Locator.svg|minijatura|desno|Java]]
'''Java''' ili zastarjelo ''Jawa'' je jedan od četiri glavna otoka [[Indonezija|Indonezije]] (pored [[Sumatra|Sumatre]], [[Kalimantan]]a i [[Sulawesi]]ja, a sva četiri zajedno čine [[Veliki sundski otoci|Velike sundske otoke]]).

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Java_map.png|mini|200px|lijevo|Karta Jave]]
[[Datoteka:Central Jakarta.JPG|mini|200px|desno|Središte [[Džakarta|Džakarte]]]]
Java se nalazi u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]], južno od [[Kalimantan]]a ([[Borneo]]), a istočno od [[Sumatra|Sumatre]]. Otok ima 126.650 [[km²]], a s malim okolnim otocima i otokom Madurom površina mu je 132.107 km²

Java ima oko 127 milijuna (stanje 2004. godine) stanovnika, više od bilo kojeg drugog otoka na svijetu. S gotovo 1.000 stanovnika po kvadratnom kilometru, Java je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu. Na Javi se nalazi i glavni grad Indonezije, [[Jakarta]]. To je grad s više od deset milijuna stanovnika koji se i dalje širi prema susjednim gradovima Bogorom, Tangerangom i Bekasijem, tako da su mu stanovnici skovali od početnih slogova novo ime, "Jabotabek", koje se učestalo koristi.

Otok je izuzetno plodan. Na zapadnom dijelu su još samo male površine pokrivene [[džungla|džunglom]], a prema istoku postaje sve suše. Sve slobodne površine su kultivirane i uzgaja se čitav niz [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] kultura. No, prevladava uzgoj [[riža|riže]].

Priroda je na Javi vrlo raznolika. Od džungle, preko [[savana]] i [[močvara]] s [[Šuma mangrova|mangrovama]] do niza [[vulkan]]a od kojih su neki još aktivni i [[kratersko jezero|kraterskih jezera]]. Brojni [[hram]]ovi dokaz su vrlo raznolike kulturne povijesti iz pret[[kolonija]]lnog vremena. Najznačajniji su [[budizam|budistički]] [[hram]] u [[Borobudur]]u i [[hinduizam|hinduistički]] u [[Prambanan]]u.

Java je administrativno podijeljena na četiri provincije: ''Batan'' i ''Jawa Barat'' (zapadna Java), ''Jawa Tengah'' (središnja Java) i ''Jawa Timur'' (istočna Java). Pored toga, ''Jakarta'' je izdvojena i pod izravnom je upravom središnje vlasti, a ''Yogyakarta'' je autonomna kneževina.

Pored Jakarte koja ima oko 11 milijuna stanovnika, na Javi još tri grada imaju više od milijun stanovnika. To su Surabaya s oko 2,5 milijuna, Bandung oko 1,7 milijuna i Semarang oko 1,3 milijuna.

== Geologija ==
[[Datoteka:Indonezija.png|mini|250px|lijevo|[[Subdukcija|Subdukcijsko]] područje uz Javu]]
[[Datoteka:Semeru Bromo Temple.JPG|mini|200px|desno|Vulkan Bromo]]

Java se, zajedno sa susjednim sjeverozapadno smještenim većim otokom [[Sumatra|Sumatrom]] i nizom manjih [[otok]]a istočno od Jave nalazi uz rub [[Sundski jarak|Sundskog jarka]] koji je dio [[subdukcija|subdukcijske]] zone sjevernog dijela [[australska ploča|australske tektonske ploče]]. To će područje - s gledišta Zemljine povijesti - relativno brzo nestati sa [[Zemlja|Zemljine]] površine.

Java, koja je gotovo u cijelosti [[vulkan]]skog porijekla, je dio tako zvanog [[pacifički vatreni prsten|pacifičkog vatrenog prstena]] koji se nalazi uz rub čitavog [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Na otoku se nalazi 38 dijelom ugaslih, a dijelom aktivnih vulkana. Broj aktivnih vulkana u Indoneziji je oko 130.

Među najpoznatije vulkane na Javi spadaju Bromo (2.329 m) i Merapi (oko 2.985 m). Merapi se smatra jednim od najopasnijih vulkana na svijetu.

Pored vulkanizma, temeljem [[geologija|geoloških]] datosti često dolazi do [[potres|potresa]]. Zadnji težak potres dogodio se 27. svibnja 2006. [[Epicentar]] se nalazio oko 25 [[km]] jugozapadno od Yogyakarte na dubini od oko 10 [[km]]. Glavni potres, nakon kojeg je slijedilo još oko 1.000 manjih, prema podatcima [[OUN]]a od 5. lipnja 2006. poginulo je oko 5.800, a ranjeno je oko 57.800 ljudi. Uništeno je ili teško oštećeno više od 130.000 kuća, a do 650.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom. Vulkan Merapi koji je u blizini najteže pogođenog grada Bantula, je tjednima prije potresa pojačao svoju aktivnost, a kratko nakon prvog potresa izbacio je oblak [[plin]]ova i [[pepeo|pepela]] visok 3,5 km. U danima nakon potresa, vulkan je barem udvostručio svoju aktivnost.

== Povijest ==
=== Pretpovijesno doba ===
Dokaz da je Java bila naseljena još u pretpovijesnom razdoblju je [[javanski čovjek]], podvrsta ''[[Homo erectus]]a'', ostatke kojega je još [[1891.]] našao nizozemski [[antropologija|antropolog]] ''Eugen Dubois'' u pokrajini [[Istočna Java|Istočnoj Javi]] (''Java Timur'').

=== Pretkolonijalno razdoblje ===
[[Datoteka:Borobudur-complete.jpg|mini|Budistički hram u [[Borobudur]]u]]
[[Datoteka:Prambanan complex 1.jpg|mini|Hinduistički hram u [[Prambanan]]u]]
U prvom tisućljeću poslije Krista na Javi su se učvrstili [[budizam]] i [[hinduizam]] i stopili se s od ranije postojećim vjerovanjima tamošnjeg stanovništva. Oblikovalo se više kraljevina, od kojih su neke bile vrlo snažne. Tako je u dužem razdoblju, od polovine 14. stoljeća pa sve do početka 16. stoljeća kraljevina [[Madžapahit]] proširila svoj utjecaj na cijelu Javu, [[Sumatra|Sumatru]], [[Borneo]], veći dio [[Malajski poluotok|malajskog poluotoka]] pa sve do [[Timor]]a i današnjih [[Filipini|Filipina]]. Glavni grad je bio u istočnoj Javi, u okolini današnjeg grada Surabaya.

Java je imala velike koristi od nadziranja važnih morskih putova prema [[Kina|Kini]], no [[kultura|kulturni]] utjecaj su imale prije svega zasade koje su došle iz [[Indija|Indije]]. Slični procesi odvijali su se i na susjednoj [[sumatra|Sumatri]].

Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] iz indijske pokrajine [[Gudžarat|Gudžarata]] na otok dolaze [[islam|muslimanski]] trgovci te počinje islamizacija.

=== Razdoblje kolonijalizma ===
Prve trgovinske veze su [[1597.]] uspostavili [[Portugal]]ci, ali su ih uskoro istisnuli [[Nizozemci]] koji su stigli na otok [[1594.]] Polovinom [[1619.]] Nizozemci osvajaju [[Jakarta|Jakartu]] i pod imenom Batavia pretvaraju je u središte svog [[kolonija|kolonijalnog]] carstva u [[Azija|Aziji]]. Na Javi se Nizozemci u početku zadovoljavaju samo vladavinom tim gradom. U svojim međusobnim razmiricama, neki javanski vladari su prihvatili pomoć [[tehnologija|tehnološki]] nadmoćnijih Nizozemaca, ali su za uzvrat morali dopustiti djelovanje [[Nizozemska istočnoindijska kompanija|Nizozemskoj istočnoindijskoj kompaniji]]. Tako je Kompanija tijekom 17. stoljeća preuzela kontrolu nad cijelim otokom. Java se nalazila na čvorištu azijskih morskih putova, što je omogućilo Nizozemcima kontrolu trgovine izvan [[Indija|Indije]] kojom su dominirali [[Englezi]].

Istovremeno s utvrđivanjem kolonijalne vlasti, na Javi se širi islam. Domaće stanovništvo ga je doživjelo kao protutežu [[Europa|europskoj]] kulturi kolonizatora, što je pomoglo njegovom populariziranju. S druge strane, Nizozemci se nisu pretjerano trudili kristijanizirati [[Javanci|Javance]].

Nizozemci su kao porezne izvršitelje zapošljavali [[Kinezi|Kineze]], što ih je učinilo vrlo omraženim kod domaćeg stanovništva. Napetosti su rasle i između kolonijalne vlasti i Kineza, jer su vlasti doživljavale nekontrolirano useljavanje Kineza kao opasnost za svoju vlast. Rezultat takvih odnosa je bio [[pogrom]] tisuća Kineza koji se [[1740.]] dogodio u Bataviji.

Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nizozemska država preuzima direktnu kontrolu nad [[kolonija|kolonijom]] bez posredovanja svoje Istočnoindijske kompanije, i u suradnji s mjesnim plemstvom pojačava gospodarsko izrabljivanje domaćeg stanovništva.

Od [[1825.]] – [[1830.]] dolazi do [[narodni ustanak|narodnog ustanka]] protiv Nizozemaca zbog uvođenja novih davanja koju su domaći stanovnici trebali plaćati na žetvu [[riža|riže]]. Borbe su životom platilo više od 200.000 Javanaca i oko 8.000 Europljana.

Godine [[1830.]] kolonijalna vlast umjesto [[najam|najma]], određuje seljacima obvezu, da 1/5 svoje zemlje stave na raspolaganje vlastima i da na tom dijelu uzgajaju ono što im vlast propiše. Uz to, bili su obvezni 66 dana godišnje raditi za račun vlasti. U praksi, ova je obaveza seljaka prema vlasti često značajno nadilazila službeno propisanu obvezu. Proizvodi su kasnije prevoženi u [[Europa|Europi]] i tamo prodavani uz vrlo visoku dobit.

== Jezik ==
Pored službenog [[Indonezijski jezik|indonezijskog]] jezika, u središnjem i istočnom dijelu Jave govori se [[javanski jezik]]. Na zapadnom dijelu Jave prevladava [[sundski jezik|sundski]].

== Religija ==
Kao na [[Sumatra|Sumatri]] (90 %), i na Javi su [[Islam|muslimani]] ogromna većina. Tijekom 15. i 16. stoljeća Java je [[islam]]izirana, tako da danas čine 91 % Javanaca.

Oko [[1815.]] Nizozemci šalju po prvi put [[misionar]]e na Javu. Kao posljedica tih napora, mnogi Kinezi prelaze na [[kršćanstvo]], a uz njih i mali dio Javanaca koji u međuvremenu nisu prešli na islam.

Na jugu središnjeg dijela Jave postoji nekoliko kršćanskih zajednica, koji su većinom pripadnici kineske manjine.

I na Javi postoje trvenja između muslimana i kršćanske manjine. Čak 58 % javanskih muslimana izjašnjava se [[abangan]]ima, što znači da [[šerijatsko pravo]] razumiju simbolično-mistično, a ne kao neposredno važeći [[zakon]].

[[Kategorija:Java| ]]
[[Kategorija:Indonezijsko otočje]]

Java (otok) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica