<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Jeka</id>
	<title>Jeka - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Jeka"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Jeka&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-23T14:32:43Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Jeka&amp;diff=242231&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Jeka&amp;diff=242231&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-22T15:19:03Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Jeka'''--&amp;gt;[[datoteka:Carl Schweninger sen Das Echo vom Traunstein.jpg|250px|desno|mini|Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:anechoic chamber.jpg|mini|desno|250px|[[Zvučna izolacija]]: gluha komora prigušuje [[zvuk]]ove s pločama za [[prigušenje]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Odjek''', '''jeka''' ili '''eho''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ἠϰώ''), u [[fizika|fizici]], je vraćanje emitiranih [[val]]ova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. Ako je poznata [[brzina]] [[Brzina zvuka|širenja valova]], [[mjerenje]]m [[Vrijeme (fizika)|vremena]] koje protekne od odašiljanja valova do pojave jeke može se izračunati udaljenost [[refleksija|reflektirajuće]] površine od mjesta emitiranja. Na načelu odbijanja [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] temelji se [[radar]]. Ljudsko [[uho]] čuje jeku zvučnih valova kada je vremenski razmak između odašiljanja i povratka vala veći od 0,1 [[sekunda|sekunde]], što odgovara [[Duljina|duljini]] puta od približno 34 metra ili udaljenosti reflektirajuće površine od 17 [[metar]]a. Pri manjoj udaljenosti nastaje miješanje obaju valova (pajeka). &amp;lt;ref&amp;gt; '''jeka ili eho''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28941] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Pajeka ili pazvuk ==&lt;br /&gt;
'''Pajeka''' ili '''pazvuk''' je produljenje trajanja [[zvuk]]a nastalo zbog [[Refleksija|refleksije]] unutar zatvorenoga prostora. Takve refleksije zvuka mogu, osobito u velikim dvoranama, onemogućiti slušanje [[govor]]a ili [[glazba|glazbe]], jer se zbog pazvuka produljeni zvukovi slijevaju s onima proizvedenima poslije. Zato se u velikim dvoranama nastoji refleksija zvuka smanjiti reljefnim plohama na zidovima, tapeciranjem namještaja i slično. &amp;lt;ref&amp;gt; '''pazvuk (pajeka)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47203] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&amp;lt;/ref&amp;gt;   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Objašnjenje ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zvučni [[val]]ovi šire od svog izvora u nekoj prostoriji, oni brzo udare o stijenu prostorije na kojoj se djelomično odbiju ([[refleksija|reflektiraju]]), a djelomično upiju ([[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbiraju]]), pri čemu se [[Energija zvuka|zvučna energija]] pretvara u [[Toplina|toplinsku energiju]]. Reflektirani valovi pojačavaju zvučne valove koji dolaze direktno od izvora zvuka.  Ovo pojačanje jakosti zvuka zbog reflektiranih valova zove se dozvuk i traje toliko dok apsorbirana zvučna energija nije jednaka energiji koju odašilje (emitira) izvor zvuka. Dozvuk u dobrim akustičnim dvoranama traje od 0,05 do 0,1 [[sekunda|sekunde]], i nakon toga je jakost zvuka stalna ako izvor zvuka odašilje ton jednake jakosti. Ako izvor zvuka prestane odašiljati [[ton]], jakost zvuka, a time ni jakost glasa neće pasti odmah na nulu jer se odaslani zvučni valovi šire i dalje u prostor. Ti se zvučni valovi nekoliko puta odbijaju i pri tom upijaju, dok se konačno zvučna energija potpuno ne upije, a jakost zvuka padne na nulu. To postepeno utišavanje zvuka zove se odjek, koji naročito ima veliku važnost u akustici prostorija. Pod odjekom se razumijeva vrijeme u sekundama dok jakost zvuka od svoje početne vrijednosti ne padne na milijunti dio. U dobrim akustičnim dvoranama traje odjek od 1 do 2,5 sekunde. Traje li odjek više od 4 sekunde, dolazi do iskrivljenja zvuka i govora. Ta pojava iskrivljenja zvuka zbog predugog odjekivanja zove se pazvuk ili pajeka. Da se to spriječi, mora se povećati upijanje (apsorpcija) zvuka tako da se stijene dvorane pokriju [[materijal]]om koji manje odbija, a više upija zvučnu energiju. Što je veće upijanje zvuka u nekoj prostoriji, to je manji odjek. &amp;lt;ref&amp;gt; Velimir Kruz: &amp;quot;Tehnička fizika za tehničke škole&amp;quot;, &amp;quot;Školska knjiga&amp;quot; Zagreb, 1969.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Akustika]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>