https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=JodJod - Povijest promjena2026-06-23T00:40:30ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Jod&diff=14877&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-26T09:15:55Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Jod'''-->{{dz|[[Jod (slovo)]]|10. slovo hebrejskog pisma}}<br />
{{Kemijski_element <br />
| ime = jod <br />
| simbol = I <br />
| redni_broj = 53 <br />
| kemijska_skupina = halogeni elementi <br />
| grupa = 17 <br />
| perioda = 5 <br />
| blok = p<br />
| izgled = siva svjetlucava krutina<br/>[[Datoteka:Iod_kristall.jpg|200px]]<br />
| specificni_toplinski_kapacitet = (I<sub>2</sub>) 54,44<br />
| taliste = 113,7 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref><br />
| vreliste = 184,3 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref><br />
| toplina_taljenja = (I<sub>2</sub>) 15,52<br />
| toplina_isparivanja = (I<sub>2</sub>) 41,57<br />
| gustoca = 4933<br />
| tvrdoca = ? <br />
| atomska_masa = 126,90447(3) <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref><br />
| EK1 = kripton <br />
| EK2 = Kr <br />
| e_konfiguracija = 4d<sup>10</sup>5s<sup>2</sup>5p<sup>5</sup> <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref><br />
}}<br />
<br />
[[Datoteka:Iodine_crystals,_99.9%_purity.jpg|mini|desno|250px|Kristali joda]]<br />
[[Datoteka:IodoAtomico.JPG|mini|desno|250px|Kao plin jod je ljubičaste boje]]<br />
[[Datoteka:Cerebral angiography, arteria vertebralis sinister injection.JPG|mini|desno|250px|Angiografski snimak]]<br />
[[Datoteka:Illu thyroid parathyroid.jpg|mini|desno|250px|Štitna žlijezda]]<br />
[[Datoteka:Ct-workstation-neck.jpg|mini|desno|250px|Računalna tomografija]]<br />
<br />
'''Jod''' je [[kemijski element]] koji se prvenstveno koristi u [[Prehrana|prehrani]]. Koristi se i za proizvodnju [[Octena kiselina|octene kiseline]] i [[polimer]]a. Kako jod ima visoku [[Relativna atomska masa|atomsku masu]], malo je otrovan i lako se veže s [[Organska kemija|organskim tvarima]], pa često se koristi u [[Magnetna rezonancija|magnetnoj rezonanciji]].<br />
<br />
Poput drugih [[Halogeni elementi|halogenih elemenata]], jod se uglavnom pojavljuje kao dvoatomna [[molekula]] I<sub>2</sub>. U prirodi je jod rijedak element i po raširenosti je 47. To je najteži kemijski element koji se pojavljuje u [[Biologija|biološkim]] [[organizam|organizmima]] (samo se [[volfram]], kao teži element, može naći kod nekih [[Bakterije|bakterija]]). Njegova rijetkost u [[tlo|tlu]], vodi do nedostatka joda u mnogim živim organizmima, pa i kod ljudi, tako da nedostatak joda ugrožava oko 2 milijarde ljudi u svijetu i glavni je uzrok pojave [[Mentalna retardacija|mentalne retardacije]].<ref>[http://www.nytimes.com/2006/12/16/health/16iodine.html?fta=y] "In Raising the World’s I.Q., the Secret’s in the Salt" McNeil Donald G. Jr, 2006., New York Times</ref> Jod je potreban za normalan rad [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]]. [[Radioaktivnost|Radioaktivni]] [[izotop]]i joda se također mogu taložiti u štitnoj žlijezdi, pa se izotop jod-131 smatra jednim od [[Kancerogen|najkancerogenijih]] elemenata koji nastaje u radioaktivnom otpadu, nakon [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]], pogotovo zato što snažno emitira [[Beta-čestica|beta-čestice]].<br />
<br />
==Fizičko kemijska svojstva==<br />
Kristali su sivkastocrne do ljubičaste boje metalnog sjaja. Može se primijetiti snažna [[sublimacija]] na sobnim temperaturama u ljubičasto-ružičasti [[plin]] snažnog nadražujućeg mirisa. Vrlo je reaktivan s drugim kemijskim elementima, ali manje od drugih [[Halogeni elementi|halogenih elemenata]].<br />
<br />
Elementarni jod se lako [[Topljivost|otapa]] u organskim otapalima, kao što je [[heksan]] ili [[kloroform]], zato što nema polarnosti, ali se u [[voda|vodi]] slabo otapa. Ipak, otapanje joda u vodi se može povećati dodavanjem kalijevog jodida. Molekularni jod I<sub>2</sub> reagira s negativnim [[ion]]om, stvarajući anion trijodid I<sub>3</sub><sup>−</sup> u ravnoteži, koji je topiv u vodi. Na taj način se u [[medicina|medicini]] koristi antiseptička jodna tinktura, jako dezinfekcijsko sredstvo koje ubija [[bakterije]] i [[Gljive|gljivice]].<br />
<br />
Boja otopine elementarnog joda se mijenja ovisno o polarnosti otapala. U nepolarnim otapalima kao što je heksan, otopina je ljubičasta; u osrednje polarnom diklormetanu otopina je tamno crvena, a u jako polarnim otapalima, kao što je [[aceton]] ili [[etanol]] otopina je narančasta ili smeđa. <br />
[[Talište]] joda je na relativno niskoj temperaturi od 113,7&nbsp;°C, iako je [[Tekućine|tekućina]] često zamagljena s gustom ljubičastom [[Para|parom]] joda.<br />
<br />
===Nalazišta===<br />
Jod je rijedak u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] i u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] (po raširenosti je 47), ali su jodne [[soli]] često vrlo topive u vodi. Jod se pojavljuje u nešto većoj koncentraciji u [[More|morskoj vodi]], nego u [[stijena]]ma. [[Kalijev nitrat|Salitra]] sadrži jod u sebi i ima je najviše u [[Čile]]u. Smeđe [[alge]] sadrže isto joda u sebi, najčešće u obliku metilnog jodida, pa se jod može dobiti i iz pepela morskih algi. Jod se u prirodi nalazi uglavnom u obliku jodida i jodata. Od nekoliko mjesta u svijetu gdje se može pronaći joda, samo su dva izvora komercijalno isplativa: salitra u Čileu i nalazišta slane vode u [[Japan]]u (Minami Kanto) i [[SAD]] (Anadarko polje).<ref>"Methyl iodide: Atmospheric budget and use as a tracer of marine convection in global models" Bell N., journal = Journal of Geophysical Research, 2002.</ref><br />
<br />
===Izotopi===<br />
Od 37 poznatih [[izotop]]a joda, samo je jod-127 stabilan.<br />
<br />
Najdugotrajniji izotop je jod-129, koji ima [[vrijeme poluraspada]] 15,7 milijuna godina. Ipak, o njegovom prisustvu u nastanku [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]], doznajemo preko njegove “sestre” – [[ksenon]]a-129. Danas, on nastaje pod utjecajem [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]] i kao ostatak [[Nuklearno oružje|nuklearnih pokusa]], što ga čini jednim od najdugotrajnijih [[Zagađenje|zagađivača]] ljudskog okoliša.<br />
<br />
Dugotrajan izotop je i jod-125, koji ima vrijeme poluraspada 59 dana. Koristi se kao uobičajeni stvaralac [[Gama-čestica|gama zračenja]] za biološka ispitivanja [[Bjelančevine|bjelančevina]] i za medicinske snimke. Koristi se i za '''brahiterapiju''', a to je postupak koji uključuje postavljanje radioaktivnih izvora unutar tijela. Brahiterapija je jedna vrsta terapije zračenjem koja se koristi za liječenje [[Rak (bolest)|raka]]. Brahiterapija se ponekad naziva i unutarnje zračenje.<br />
<br />
Jod-123 ima vrijeme poluraspada 13 sati i isto se koristi za medicinsku [[Radiologija|radiologiju]], posebno za snimanje [[Štitna žlijezda|žlijezde štitnjače]], koja prirodno upija izotope joda.<br />
<br />
Jod-131 ima vrijeme poluraspada 8 dana i stvara [[Beta-čestica|beta-čestice]]. Nastaje uglavnom kod [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]]. Isto se koristi kao terapija zračenjem za liječenje [[Rak (bolest)|raka]]. Posebno se koristi za liječenje [[Distireoidna oftalmopatija|Gravesove (Basedowljeve) bolesti]]. U liječenju Gravesove hipertireoze primjenjuju se više od 60 godina terapija joda-131. Kalijev jodid (tablete) može smanjiti rizik od raka štitnjače kod izloženosti radioaktivnom jodu-131.<br />
<br />
==Povijest==<br />
Ime jod mu dolazi od [[Grčki jezik|grčke riječi]] ''ioeides'' za ljubičastu boju zbog karakteristične boje njegovih [[para]]. To je sjajna, ljubičasto-crna [[krutina]] karakterističnog mirisa koja lako [[Sublimacija|sublimira]]. Jod se slabo otapa u vodi, ali se dobro otapa u [[Alkoholi|alkoholu]] i u koncentriranoj vodenoj otopini kalijevog jodida ('''Lugolova otopina''') te u [[eter]]u i [[kloroform]]u. Pare joda su otrovne. Jod izaziva opekline na koži.<br />
<br />
Jod je [[1811.]] godine otkrio [[Bernard Courtois]] ([[Francuska]]). Njegov otac je bio proizvodač [[Kalijev nitrat|kalijevog nitrata]], koji je jedan od glavnih sastojaka za dobivanje [[barut]]a. Za vrijeme vladavine [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonaparte]], bila je velika potražnja za kalijevim nitratom. U proizvodnji se koristio i [[natrijev karbonat]], koji se dobivao sušenjem morskih trava iz [[Normandija|Normandije]] i [[Bretanja|Bretanje]]. Morska trava bi se zapalila, a njen pepeo se prao vodom, a zatim tretirao sa [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]]. Jednog dana je Courtois dodao malo previše sumporne kiseline, pa se pojavila gusta ljubičasta para. Zabilježio je da bi se para kristalizirala na hladnim površinama, stvarajući tamne [[kristal]]e. Pretpostavio je da se radi o nekom novog elementu, ali nije imao dovoljno novčanih sredstava da nastavi s istraživanjem.<ref>Courtois Bernard: "Découverte d'une substance nouvelle dans le Vareck", journal=Annales de chimie, 1813., [http://books.google.com/books?id=YGwri-w7sMAC&pg=RA2-PA304]</ref><ref>Swain Patricia A.: "Bernard Courtois (1777–1838) famed for discovering iodine (1811), and his life in Paris from 1798", journal=Bulletin for the History of Chemistry, 2005. [http://www.scs.uiuc.edu/~mainzv/HIST/awards/OPA%20Papers/2007-Swain.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100714110757/http://www.scs.uiuc.edu/~mainzv/HIST/awards/OPA%20Papers/2007-Swain.pdf |date=14. srpnja 2010. }}</ref><br />
<br />
Courtois je uzorke kristala poklonio [[Joseph Louis Gay-Lussac|Josephu Gay-Lussacu]] , [[André-Marie Ampère]]u i drugim francuskim znanstvenicima toga doba. Uzorci su stigli i do [[Humphry Davy]]a, koji je primijetio da je novi element po svojstvima sličan [[klor]]u.<br />
<br />
==Opasnosti==<br />
*nadražljivac donjih dišnih puteva<br />
*bol u grlu, glavobolja, težina u prsima, pri višim koncentracijama otežano disanje<br />
*plućni edem<br />
*kristalni jod - teške ozljede oka - ispiranje vodom do 1 sat<br />
*gutanje - oštećenje bubrega - smrt<br />
<br />
==Primjena==<br />
Koristi se u organskoj i farmaceutskoj industriji, a u medicini kao antiseptik.<br />
<br />
===Katalizator===<br />
Glavna primjena joda je kao jedan od [[katalizator]]a za dobivanje [[octena kiselina|octene kiseline]].<br />
<br />
===Dezinfekcija vode===<br />
Od [[Halogeni elementi|halogenih elemenata]] (F, Cl, Br, I i At) za dezinfekciju široku upotrebu imaju [[klor]] i jod (Cl i I).<br />
<br />
===Jod u prehrani===<br />
[[Kuhinjska sol]] se jodira, što znači da se dodaje mala količina joda. Jod je potreban za proizvodnju [[Hormoni|hormona]] [[Štitna žlijezda|štitnjače]], a nedostatak joda može usporiti razvoj i rast. Korištenje '''jodirane soli''' je važno u područjima gdje su prirodne razine joda u tlu niske i gdje [[povrće]] ne prima jod iz [[Tlo|tla]]. Morska sol ne sadrži jod.<br />
<br />
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se već više od četrdeset godina provodi jodiranje soli u svrhu očuvanja mentalnog zdravlja dojenčadi i sprječavanja pojave gušavosti u odraslih. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] University od Dundee na temelju istraživanja utvrdio da 40 % žena u drugom stanju ne unosi niti polovicu potrebnog joda u [[organizam]]. Također je objavljeno da su istraživači u [[Španjolska|Španjolskoj]] kao i u [[Italija|Italiji]] utvrdili manji stupanj [[Inteligencija|inteligencije]] kod školske djece čija prehrana ne sadrže dovoljno joda. Stanje u Hrvatskoj je u tom pogledu mnogo bolje. Ipak malo čudi da je takav problem mogao biti uopće prisutan u zakonodavno i zdravstveno uređenim zemljama [[Europska unija|Europske unije]].<ref>Net.hr: "Zbog ovoga djeca imaju manji kvocijent inteligencije" [http://www.net.hr/zdravlje/page/2011/06/02/0041006.html] 2011.</ref><br />
<br />
Dostupan bez recepta, kalijev jodid zaustavlja nakupljanje [[radioaktivnost|radioaktivnog]] joda-131 u štitnjači, gdje on može izazvati [[Rak (bolest)|rak]]. Nakon [[Černobilska nesreća|Černobilske nesreće]] 1986., zabilježene su tisuće slučajeva raka štitnjače, prije svega među onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili [[mlijeko]] kontaminiranih [[Domaće govedo|krava]].<ref>Novi list.hr: "Užasnuti Amerikanci mahnito kupuju antiradijacijske pilule" [http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Svijet/Uzasnuti-Amerikanci-mahnito-kupuju-antiradijacijske-pilule] 2011.</ref><br />
<br />
===Medicinska radiologija===<br />
Jod kao teški element je pogodan za [[Radiologija|radiloško]] snimanje, jer radi sjene (kontrast) na snimkama kod [[Računalna tomografija|računalne tomografije]] i '''angiografije'''. Angiološki pregledi predstavljaju kontrastne invazivne dijagnostičke radiološke metode pregleda [[Srce|srca]] i [[Krvna žila|krvnih žila]]. Indikacije za te preglede predstavljaju bolesti [[Krvožilni sustav|krvožilnog sustava]], centralnog [[Živčani sustav|živčanog sustava]], sredoprsja i pluća, trbušnih organa i urogenitalnih organa. Oni su postali nezamjenjive u dijagnostici kongenitalnih vaskularnih malformacija, ateromatoze, [[Tromboza|tromboze]] i embolije te u dijagnostici tumora i oboljenja parenhimnih organa. Može se reći da je arteriografija znatno pridonijela napretku medicine uopće. Kontraindikacije za tu vrstu dijagnostike jesu opće loše stanje pacijenta, produženo vrijeme krvarenja, smanjen broj [[Trombociti|trombocita]], kao i dokazana [[alergija]] na jod, koji je sastavni dio kontrastnog sredstva.<br />
<br />
===Kromatografija===<br />
Tvari koje se nalaze u prirodi, kao i produkti sinteza, najčešće se javljaju u kompleksnim smjesama. Klasične metode odjeljivanja (kristalizacija, sublimacija, ekstrakcija, destilacija) samo donekle mogu riješiti problem odjeljivanja individualnih komponenti iz smjese. Većina smjesa organskih spojeva je složena zbog velikog broja spojeva koji često imaju slična fizikalnokemijska svojstva. Mnogi od njih imaju slične ili čak iste molekulske formule, te mogu biti konstitutivni izomeri i stereomeri. Zbog navedenog, odjeljivanje komponenti iz smjese može predstavljati ozbiljan problem. Razdvajanje [[antibiotik]]a, [[Vitamini|vitamina]], [[Hormoni|hormona]], polipeptida, terpena, [[alkaloid]]a i drugih srodnih spojeva riješeno je uporabom [[Kromatografija|kromatografije]]. Jod je uobičajena tvar za tankoslojnu kromatografiju.<ref>Igor Jerković i Ani Radonić: "Praktikum iz organske kemije" [http://www.ktf-split.hr/bib/praktikum_ok.pdf] 2011.</ref><br />
<br />
==Biološka uloga joda==<br />
[[Štitna žlijezda]] je smještena u području vrata, s prednje strane [[dušnik]]a, neposredno ispod Adamove jabučice, stvara [[Hormoni|hormone]] koji u svom sastavu imaju jod, a uvelike kontroliraju [[metabolizam]] našeg organizma. Jednostavnije rečeno, hormoni štitnjače kontroliraju brzinu kojom će se zbivati izmjena tvari u našem organizmu, koliko brzo će se tvari uz prisustvo [[kisik]]a razgraditi, a novonastale strukture ugraditi u stanicu. Jod je neophodan element za normalan rad ove male žlijezde, te svaki nedostatak joda u organizmu vrlo brzo dovodi do nastanka jedne od najraširenijih bolesti „nutritivnog karaktera" - uvećanja štitnjače ili gušavosti.<ref>Dr. Nives Tarle-Bajić: "Bolesti štitnjače" [http://ultrazvuk-tarle.hr/dijagnostika/zagreb/bolesti_stitnjace1/] 2011.</ref><br />
<br />
Namirnice koje su najbogatije jodom jesu: [[Ribe|morske ribe]], [[alge]], [[jaja]], [[jogurt]], [[sir]], [[Kuhinjska sol|jodirana sol]]. Pojedine namirnice na neki način brane organizmu pravilno iskorištavanje joda i mogu umanjiti sposobnost organizma da iskoristi jod za sintezu hormona štitnjače. Dobro je znati da u te namirnice ubrajamo: [[cvjetača]], [[kelj]], prokulice, [[repa]] i [[kikiriki]]. Najviše su riziku izloženi strogi [[Vegetarijanska prehrana|vegetarijanci]] ([[Veganstvo|veganisti]]) koji takve namirnice svakodnevno koriste u prehrani i to u velikim količinama. U zemljama u razvoju gušavost je vrlo često posljedica jedne autoimune bolesti koja smanjuje funkciju štitnjače, pa nastupa hipotireoza.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori|3}}<br />
<br />
{{wječnik}}<br />
<br />
{{Kemijski elementi}}<br />
{{Mrva-kem-el}}<br />
<br />
[[Kategorija:Kemijski elementi]]</div>WikiSysop