<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Johann_Sebastian_Bach</id>
	<title>Johann Sebastian Bach - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Johann_Sebastian_Bach"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Johann_Sebastian_Bach&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-09T21:10:42Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Johann_Sebastian_Bach&amp;diff=400098&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Johann_Sebastian_Bach&amp;diff=400098&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-21T04:13:10Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Johann Sebastian Bach'''--&amp;gt;{{Izdvojeni članak|srpanj 2019.}}&lt;br /&gt;
{{Skladatelj&lt;br /&gt;
|ime            = Johann Sebastian Bach&lt;br /&gt;
|opis_slike     = Johann Sebastian Bach&lt;br /&gt;
|puno_ime       =&lt;br /&gt;
|slika          = Bach.jpg&lt;br /&gt;
|datum_rođenja  = [[21. ožujka]] [[1685.]]&lt;br /&gt;
|mjesto_rođenja = [[Eisenach]], [[Njemačka]]&lt;br /&gt;
|datum_smrti    = [[28. srpnja]] [[1750.]]&lt;br /&gt;
|mjesto_smrti   = [[Leipzig]], [[Njemačka]]&lt;br /&gt;
|djela          = ''[[Toccata i fuga u d-molu]]''&amp;lt;br&amp;gt;''[[Brandenburški koncerti]]''&amp;lt;br&amp;gt;''[[Kantata Herz und Mund und Tat und Leben|Herz und Mund und Tat und Leben]]''&amp;lt;br&amp;gt;''[[Božićni oratorij]]''&amp;lt;br&amp;gt;''[[Goldberg varijacije]]&amp;lt;!-- ime zbilja postoji, tako se zove CD jedne hrv. diskografske kuće na kojemu su Bachova djela --&amp;gt;&lt;br /&gt;
|period         = [[barok]]&lt;br /&gt;
|utjecaj        =&lt;br /&gt;
|suradnici      =&lt;br /&gt;
|nagrade        =&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
'''Johann Sebastian Bach''' ([[Eisenach]], [[21. ožujka]] [[1685.]] – [[Leipzig]], [[28. srpnja]] [[1750.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[skladatelj]] i [[Orgulje|orguljaš]] [[Barokna glazba|baroknog razdoblja]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito ga se smatra jednim od najvećih skladatelja svih vremena. Njegova se djela odlikuju intelektualnom dubinom, tehničkom zahtjevnošću i umjetničkom ljepotom, te su bila [[nadahnuće]] gotovo svim skladateljima [[Europa|europske]] tradicije, od [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]] do [[Arnold Schoenberg|Arnolda Schönberga]]. Među djela J. S. Bacha spadaju [[Brandenburški koncerti]], [[Varijacije Goldberg]], [[Engleske suite]], [[Francuske suite]], [[Partite]], [[Dobro ugođen glasovir]], [[Misa u h-molu]], [[Muka po Mateju]], [[Glazbena žrtva]], [[Umjetnost fuge]], [[Sonate i partite za violinu solo]], [[Suite za violončelo]], više od 200 [[kantata]] i isto toliko djela za [[orgulje]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Životopis ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Johann Sebastian Bach signature.svg|mini|desno|236px|Potpis Johanna Sebastiana Bacha.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Johann Sebastian Bach rođen je u [[Tiringija|tirinškom]] gradu Eisenachu, u današnjoj [[Njemačka|Njemačkoj]]. Bio je najmlađe dijete [[Johann Ambrosius Bach|Johanna Ambrosiusa Bacha]], orguljaša crkve sv. Jurja i direktora gradskog orkestra, i [[Maria Elisabetha Lämmerhirt Bach|Marije Elisabethe Lämmerhirt Bach]], kćeri uglednoga gradskog krznara. U rodnom gradu pohađa gimnaziju. Prvu poduku iz sviranja [[Violina|violine]] i [[Čembalo|čembala]] vjerojatno je primio od oca, a u [[skladanje]] ga je možda uputio stric Johann Christoph.&amp;lt;ref&amp;gt;Martin Geck, ''Johann Sebastian Bach'', Rowolt Taschenbuch Verlag GmbH, Reinbek bei Hamburg, 7. Auflage 2000. (prijevod: 2005., Naklada Slap) {{ISBN|953-191-268-8}}; str. 14.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Majka mu umire [[1694.]] godine, a otac [[1695.]] godine.&amp;lt;ref&amp;gt;[https://povijest.net/sazeti-zivotopis-johanna-sebastiana-bacha/ Sažeti životopis Johanna Sebastiana Bacha], Autor: Žanina Bilić, prof., povijest.net, 8. prosinca 2006.&amp;lt;/ref&amp;gt;, samo devet mjeseci poslije. Ostavši bez roditelja u desetoj godini života, preselio se k starijem bratu, Johannu Christophu Bachu (1671.-1721.), orguljašu u obližnjem [[Ohrdruf]]u. Tamo je prepisivao, proučavao i izvodio bratova i druga glazbena djela i nesumnjivo od brata dobivao korisnu poduku u sviranju čembala i orgulja. Ujedno pohađa i šestogodišnji licej, gdje mu je, kao pjevaču u studentskom zboru, osiguran besplatan smještaj (bratov dom bio je pretijesan). Česti popravci orgulja u Ohrdrufu pružili su mladom glazbeniku jedinstveno iskustvo u poznavanju tog instrumenta, a često je odlazio i na duža putovanja kako bi mogao čuti znamenite njemačke orguljaše.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine [[1700.]] odlazi u [[Lüneburg]], gdje pjeva u crkvenom zboru samostana sv. Mihaela. U sklopu samostana djeluje licej koji Bachu pruža velike obrazovne mogućnosti. Samostan posjeduje i veliku glazbenu biblioteku, a Bach, pored izučavanja bogatoga notnog materijala, često putuje u Hamburg kako bi usavršio svoju orguljsku tehniku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Arnstadt i Mühlhausen ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po završenom školovanju, [[1703.]] godine odlazi u [[Arnstadt]] gdje ocjenjuje nove crkvene orgulje, a zatim prihvaća i posao orguljaša. Osim orguljanja, kao [[kantor]]ovu zamjeniku nameće mu se i dužnost uvježbavanja zbora, čime nije bio zadovoljan zbog nesposobnih i loše obučenih [[pjevač]]a. Uzrok njegovu nezadovoljstvu bio je možda i njegov večernji mačevalački sukob s vlastitim učenikom Geyersbachom. Jednom je prilikom na orguljski emporij kao zamjenu nesposobnim pjevačima doveo neku mladu gospođicu, što je za tadašnje vrijeme bilo poprilično neuobičajeno (izvedba liturgijske glazbe tad je većinom povjeravana dječacima i muškarcima). Moguće je da se radilo o [[Maria Barbara Bach|Mariji Barbari Bach]], njegovoj rođakinji i budućoj ženi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom svog profesionalnog djelovanja u Arnstadtu često dolazi u sukob s crkvenim odborom Nove crkve. Godine [[1706.]] su ga ukorili zbog predugog izostanka s dužnosti. Iako mu je bio dan otpust na 4 tjedna, on se u Lübecku zadržao gotovo 4 mjeseca kako bi učio od slavnoga [[Dietrich Buxtehude|Dietricha Buxtehudea]], tamošnjega crkvenog orguljaša. Članovi crkvenog odbora također su mu zamjerili predugo i presloženo sviranje; očekivali su da tijekom misa izvodi kraće i lakše slušljive preludije i [[koral]]ne skladbe. Nakon opomene otišao je u drugu krajnost i drastično pojednostavio svoje skladbe namijenjene liturgijskom izvođenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine [[1707.]] odlazi iz Arnstadta i prihvaća posao orguljaša u [[Mühlhausen]]u. Kao već vrstan i priznat poznavatelj orgulja predlaže preradbu orgulja u crkvi sv. Blaža. Samo nekoliko dana nakon prihvaćanja nove dužnosti, vjenčao se sa svojom drugom rođakinjom Marijom Barbarom Bach, kćeri [[Johann Michael Bach|Johanna Michaela Bacha]], orguljaša i gradskog notara u [[Gehlen]]u kaj Arnstadta. Nakon samo godine dana u Mühlhausenu, [[1708.]] godine, napušta i taj posao, vjerojatno zbog nedostatnih novčanih primanja i loših uvjeta za glazbeno stvaralaštvo i izvođenje, a po nekima, prvenstveno zbog previranja raznih teoloških strujanja koja su tada potresala Mühlhausen (sukob [[ortodokscija|ortodoksije]] i [[pijetizam|pijetizma]]).&amp;lt;ref&amp;gt;Martin Geck, ''Johann Sebastian Bach'', Rowolt Taschenbuch Verlag GmbH, Reinbek bei Hamburg, 7. Auflage 2000. (prijevod: 2005., Naklada Slap) {{ISBN|953-191-268-8}}; str. 27.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Weimar ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Young_Bach2.jpg|mini|desno|200px|Johann Sebastian Bach, oko 1715. godine.]]&lt;br /&gt;
Od [[1708.]] godine Bach djeluje u kapeli vojvodskoga dvora u [[Weimar]]u, najprije kao orguljaš, čembalist, član orkestra, skladatelj, a od [[1714.]] godine i kao koncertni majstor. U ovom razdoblju nastaju djela kontrapunktalne glazbe, od kojih je najpoznatiji ''Dobro ugođeni klavir'', djelo koje se sastoji od 48 preludija i fuga, po dva za svaki [[dur]] i [[mol]]. Osim monumentalnosti samih skladba, po prvi put su na ovaj način upotrijebljeni svi glazbeni tonaliteti, a djelo je, kako sam naslov kaže, bilo izvedivo isključivo na precizno podešenom instrumentu. Također u Weimaru nastaje i ''Orgelbüchlein'' - mala knjiga skladbi za orgulje, uglavnom tradicionalnih luteranskih himana, koje je Bach harmonizirao i priredio na način da budu od koristi za učenike.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novu službu Bach je preuzeo [[1717.]] godine kada prelazi u Cöthen, gdje također vodi dvorsku kapelu princa Leopolda od Anhalt-Cöthena, koji je i sam bio glazbenik. Većina skladbi iz ovog razdoblja svjetovne su prirode ([[Brandenburški koncerti]], suite za čelo, sonate i partite za violinu, te orkestralne suite), s obzirom da je princ bio kalvinist, te se u službama nije koristilo glazbe u jednakoj mjeri kao u luteranskim crkvama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine [[1723.]] Bach prelazi u [[Leipzig]], gdje je imenovan [[kantor]]om u luteranskoj crkvi sv. Tome i gradskim glazbenim direktorom. Na tim je službama ostao do kraja života. Uz poučavanje učenika, imao je zadaću svakog tjedna skladati kantatu, koja bi se izvodila nedjeljom i bila vezana uz [[Biblija|biblijska]] čitanja. Za veće blagdane, kao [[Božić]], [[Veliki petak]] ili [[Uskrs]], skladana su značajnija djela, kao npr. ''Magnificat'' za Božić, ''Muka po Mateju'' za Veliki petak itd. Ove su skladbe često zahtijevale sudjelovanje svih glazbenika u gradu. Opseg i značaj Bachovih sakralnih skladbi donio mu je naslov petog evanđelista u Njemačkoj. Najviše je svirao na čembalu i orguljama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Obitelj ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bach je [[1707.]] godine oženio svoju drugu rođakinju, Mariju Barbaru Bach, s kojom je imao 7 djece, od čega je 4 doživjelo odraslu dob. Marija Barbara je umrla iznenada, [[1720.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za boravka u Cöthenu ([[1721.]]) Bach se vjenčao s mladom sopranisticom Annom Magdalenom Wilcke. Unatoč dobnoj razlici (Anna je bila mlađa od njega 17 godina), imali su sretan brak, s 13 djece. Tijekom života je imao ukupno 20 djece.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva Bachova djeca bila su glazbeno nadarena, a neki su postali i istaknuti glazbenici, od kojih su najpoznatiji [[Carl Philipp Emanuel Bach]], [[Johann Christian Bach]] te [[Wilhelm Friedemann Bach]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom boravka u Leipzigu, Bach je imao dobre odnose s profesorima tamošnjeg sveučilišta, koji su pisali tekstove za kantate ili bili kumovi njegovoj djeci. Također je bio u kontaktu s mnogim glazbenicima iz cijele Njemačke. Često ga je posjećivao [[Georg Philipp Telemann]], koji je bio kum C. P. E. Bacha, i vjerojatno su se i često dopisivali. Međutim, Bach i [[Georg Friedrich Händel]], koji su rođeni iste godine, nikada se nisu sreli.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kasniji život ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Grave_of_Johann_Sebastian_Bach_and_altar_Leipzig.JPG|mini|desno|150px|Grob Johanna Sebastiana Bacha u Crkvi sv. Tome u Leipzigu.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S obzirom da je tijekom [[1720-ih]] skladajući kantate prikupio opsežan repertoar sakralne glazbe, Bach se kasnije mogao posvetiti i svjetovnoj glazbi, i vokalnoj, i instrumentalnoj. Među tim djelima je ''Clavier-Übung'' - vježba za klavir, koja sadrži 6 partita, Talijanski koncert, Francusku uvertiru i Goldberg varijacije.&lt;br /&gt;
Istodobno je nastala i [[Misa]] u [[h-mol]]u (nikad nije izvedena za Bachova života) koju mnogi od 19. stoljeća smatraju ne samo najvećim Bachovim djelom, nego možda i najvećim uglazbljenjem mise uopće.&amp;lt;ref name=&amp;quot;bitno.net&amp;quot;&amp;gt;[https://www.bitno.net/kultura/glazba/johann-sebastian-bach-misa-u-h-molu/ ''Najčuveniju uglazbljenu latinsku misu skladao je… protestant?''], Churchpop, prijevod: fra Mario Zrakić, Bitno.net, 29. kolovoza 2016., pristupljeno 13. lipnja 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt; Glazbeni urednik iz 19. stoljeća [[Hans Georg Nägeli]], prozvao ju je ''&amp;quot;najvećim glazbenim djelom svih vremena i svih ljudi&amp;quot;''.&amp;lt;ref name=&amp;quot;bitno.net&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom susreta s kraljem Friedrichom II. Pruskim u Potsdamu, kralj je zadao temu koja je Bachu trebala poslužiti kao temelj za šesteroglasnu fugu. Rezultat je bila ''Musikalische Opfer'' koja je sadržavala niz fuga i kanona na zadanu 'kraljevsku temu'. Bach je kasnije skladao i 14 fuga (kontrapunkta) na vlastitu temu. Ove skladbe, poznate kao ''[[Die Kunst der Fuge]]'' - Umjetnost fuge, sadrže neke od najsloženijih fuga ikad napisanih, i općenito se smatraju najznačajnijim kontrapunktalnim djelom ikada napisanim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krajem [[1749.]] godine oslijepio je i njegove posljednje skladbe bilježio je, po Bachovom diktatu, njegov učenik Johann Christoph Altnikol.&amp;lt;ref name=&amp;quot;he&amp;quot;&amp;gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5085 Bach, Johann Sebastian], enciklopedija.hr, pristupljeno 13. lipnja 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bachov doprinos glazbi, ili kako je njegov učenik Lorenz Christoph Mizler rekao &amp;quot;glazbena znanost&amp;quot;, često se uspoređuju s genijima [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] u književnosti i [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]] u fizici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umro je u Leipzigu 28. srpnja 1750. godine. Pokopan je u Crkvi sv. Tome u Leipzigu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== BWV sustav == &lt;br /&gt;
Bachove su skladbe organizirane po [[BWV]] brojevima, gdje BWV označava ''Bach-Werke-Verzeichnis'' - ''Katalog Bachovih djela''. Taj je katalog [[1950.]] godine sastavio [[Wolfgang Schmieder]], pri čemu se služio izdanjem 'Bachove asocijacije' (Bach-Gesellschaft-Ausgabe), sveobuhvatnim izdanjem kompozitorovih djela priređenim između [[1850.]] i [[1905.]] godine. Taj se sustav katkad zove i Schmiederovim, a staromodni način obilježavanja koristi S iz njegovog inicijala umjesto BWV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Taj je katalog organiziran tematski, a ne kronološki:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* BWV 1-222: [[kantata|kantate]],&lt;br /&gt;
* BWV 225-248: velika zborska djela, &lt;br /&gt;
* BWV 250-524: zborska djela i svjetovne pjesme, &lt;br /&gt;
* BWV 525-748: orguljaška djela, &lt;br /&gt;
* BWV 772-994: druga klavirska djela, &lt;br /&gt;
* BWV 995-1000: djela za [[lutnja|lutnju]], &lt;br /&gt;
* BWV 1001-1040: djela [[komorna glazba|komorne glazbe]], &lt;br /&gt;
* BWV 1040-1071: [[orkestralna glazba]], &lt;br /&gt;
* BWV 1072-1126: [[kanon]]i i [[fuga (glazba)|fuge]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{commonscat|Johann Sebastian Bach}}&lt;br /&gt;
{{wikicitat}}&lt;br /&gt;
* Davorin Kempf, [http://www.matica.hr/vijenac/167/velicanstveni-polifonicar-17704/ ''Johann Sebastian Bach. Veličanstveni polifoničar. U povodu 250. obljetnice smrti''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 167, 27. srpnja 2000. &lt;br /&gt;
* Žanina Bilić, [http://povijest.net/2018/?p=4042 ''Johann Sebastian Bach''], povijest.net, 28. prosinca 2006.&lt;br /&gt;
* [http://www.bachcentral.com/acrobat/acrobat.html BWV katalog (download)], bachcentral.com {{eng oznaka}}&lt;br /&gt;
* [http://allofbach.com/en/bwv/ All of Bach]: a project by [https://www.bachvereniging.nl/netherlands-bach-society the Netherlands Bach Society] {{eng oznaka}}: &lt;br /&gt;
** [http://allofbach.com/en/bwv/bwv-232/ Mass in B minor]&lt;br /&gt;
** [http://allofbach.com/en/bwv/bwv-244/ St Matthew Passion]&lt;br /&gt;
** [http://allofbach.com/en/bwv/bwv-1048/ 'Brandenburg' Concerto No. 3 in G major]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{barok}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- jos:  orguljaš iz baroknog razdoblja --&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Bach, Johann Sebastian}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Njemački skladatelji]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Skladatelji barokne glazbe]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Masoni]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>