https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Joseph_HaydnJoseph Haydn - Povijest promjena2026-05-25T18:29:44ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Joseph_Haydn&diff=12553&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-24T01:56:28Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Joseph Haydn'''-->{{Skladatelj<br />
|ime=Joseph Haydn<br />
|opis_slike=<br />
|puno_ime=Franz Joseph Haydn<br />
|slika=Joseph Haydn.jpg<br />
|datum_rođenja=[[31. ožujka]] [[1732.]]<br />
|mjesto_rođenja= [[Rohrau]], [[Austrija]]<br />
|datum_smrti=[[31. svibnja]] [[1809.]]<br />
|mjesto_smrti= [[Beč]], [[Austrija]]<br />
|djela= ''Simfonija rastanka'' <br> ''[[Simfonija br. 94. (Haydn)|94. simfonija "Iznenađenje"]]'' <br> ''Simfonija s udarcem timpana'' <br> ''104. simfonija "Londonska"'' <br> ''Godišnja doba'' <br> ''Stvaranje'' <br> ''Koncert za trubu i orkestar u Es-duru'' <br> ''Koncert za violončelo i orkestar br.2 u D-duru'' <br><br />
|period=[[Klasicizam]]<br />
|utjecaj=<br />
|suradnici=<br />
|nagrade=<br />
|}}<br />
'''Joseph Haydn''' ([[Rohrau]], [[31. ožujka]] [[1732.]] - [[Beč]], [[31. svibnja]] [[1809.]]), <br />
[[Austrija|austrijski]] [[skladatelj]] i [[dirigent]]. Smatra se da je [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla <ref>sir William Henry Hadow: ''Hrvatski skladatelj: bilješke prema studiji o Josipu Haidenu'', Zagreb : Naklada E. Čić, 2005., {{ISBN|953-98968-3-5}}, prijevod djela William Henry Hadow, A Croatian composer: Notes toward the study of Joseph Haydn, Oxford, 1897.</ref><ref>[http://www.academia.edu/6333177/William_Henry_Hadow_A_Croatian_composer_Notes_toward_the_study_of_Joseph_Haydn Academia.edu] William Henry Hadow, A Croatian composer: Notes toward the study of Joseph Haydn</ref>.<br />
<br />
Šire glazbeno obrazovanje stekao je kao član dječačkog zbora Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Haydn se i kasnije, kao skladatelj i dirigent dvorske muzike knezova [[Esterhazy]], razvijao samostalno, "''odrezan od svijeta''", kako sam kaže, "''i prisiljen da postane originalan''". Proveo je tri desetljeća, od [[1761.]] do [[1790.]], na kneževskim dovorovima u [[Željezno]]m i [[Esterhazy]]u, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.<br />
<br />
"''Dobri tata Haydn''", čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartov]] prijatelj i učitelj mnogih glazbenika svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izblijedili, da bi ga [[20. stoljeće]] ponovo otkrilo kao vrelo nepresušne glazbene dobrote.<br />
<br />
Haydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, što svjedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg glazbenog tržišta koje je stalno tražilo nova djela. Njegovih '''108''' simfonija, '''24''' klavirska koncerta, '''5''' koncerata za violončelo, mnoštvo komornih skladbi za različite instrumente i ansamble, tridesetak [[opera]], [[oratorij]]i, mise, kantate - sve to čini jedan od najbogatijih opusa u povijesti skladateljstva uopće.<br />
<br />
Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj glazbi, a posebno je razvio [[klavir]]sku sonatu, gudački kvartet i [[Simfonija|simfoniju]]. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.<br />
<br />
'''Djela:''' <br />
* Čudak, Nenadani susret, Mjesečev svijet, Simfonija rastanka, Oxfordska, 6 Pariških i 12 Londonskih simfonija, 84 gudačka kvarteta (najvrijedniji po 6 tzv. Sunčanih, Ruskih, Pruskih, te Apponyi i Erdődy), pasija "Sedam posljednjih riječi Spasiteljevih"), oratoriji Stvaranje i Godišnja doba.<br />
<br />
== Hrvatska narodna glazba i Haydn ==<br />
<br />
Hrvatski muzikolog [[Franjo Kuhač]] prvi je uočio da Haydnova glazba obiljuje hrvatskim narodnim napjevima. Kuhač je sakupio i objavio brojne primjere hrvatskih narodnih napjeva koji su ugrađeni u Haydnove kompozicije.<br />
<br />
'''Primjeri tema u Haydnovim djelima koje se temelje na hrvatskim narodnim napjevima:'''<br />
* Tema finala Haydnove 104. simfonije ("Londonske") navodno je skladana na temelju hrvatske narodne pjesme "[[Oj, Jelena, Jelena, jabuka zelena]]".<br />
* Finale 103. simfonije počinje temom za koju se tvrdi da se temelji na hrvatskoj narodnoj pjesmi "[[Divojčica potok gazi]]".<br />
*Melodiju, koja je danas poznata kao [[Njemačka himna|njemačka nacionalna himna]], napisao je Haydn. Kuhač je tu melodiju zapisao kao vrlo stari napjev "[[Stal se jesem rano jutro malo pred zoru]]" podrijetlom iz [[Marija Bistrica|Marije Bistrice]], [[Sv. Ivan Zelina|Sv. Ivana Zeline]], [[Međimurje|Međimurja]] i [[Gradišće|Gradišća]].<br />
* Pjesma vrlo poznata u hrvatskoj, "[[Nikaj na svetu lepšega ni, nego gorica kad nam rodi]]", pojavljuje se u ranom Haydnovom djelu [[Cassation]] u G-duru.<br />
<br />
== Bilješke ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{klasicizam i prosvjetiteljstvo}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Haydn, Joseph}}<br />
[[Kategorija:Austrijski skladatelji]]<br />
[[Kategorija:Austrijski dirigenti]]<br />
[[Kategorija:Skladatelji glazbe klasicizma]]</div>WikiSysop