https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Josip_Babi%C4%87Josip Babić - Povijest promjena2026-09-12T01:37:23ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Josip_Babi%C4%87&diff=116613&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-08T08:04:47Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Josip Babić'''-->[[Datoteka:Visovac monastery church tower.JPG|mini|desno|200px|samostan na [[Visovac|Visovcu]]]]<br />
'''Fra Josip Babić''' ([[Dobra Voda (Benkovac)|Dobra Voda]], [[1729.]] - [[Visovac]], [[1. lipnja]] [[1816.]]), hrvatski franjevac.<br />
<br />
Dva puta [[gvardijan]] [[Visovac|Visovačkog franjevačkog samostana]] ([[1787.]] – [[1789.]] i [[1800.]] – [[1803.]]). Bio je [[kapelan]] [[Drniš|Drniša]] ([[1776.]]), [[župnik]] [[Gradac (Ružić)|Graca]] kod [[Drniš|Drniša]] ([[1782.]] – [[1783.]]), [[Miljevci|Miljevaca]] ([[1789.]] – [[1790.]]), [[Lišane Ostrovičke|Lišana]] ([[1791.]] – [[1792.]] i [[1795.]] – [[1800.]]) i [[definitor]] ([[1794.]] – [[1797.]]).<ref name="Bačić" /><br />
<br />
==Internacija kanonika Pavlovića==<br />
Bio je gvardijan na Visovcu kad su austrijske vlasti dovele [[kanonik|kanonika]] Pavlovića iz [[makarska|Makarske]] u [[internacija|internaciju]] ([[1. siječnja]] [[1803.]]). Budući da je, prema sudu vlasti, blago postupao s Pavlovićem, morao je poći s Visovca u [[Split]], a za gvardijana na Visovac je došao fra Frano Ćurković. Nakon poraza [[Habsburška Monarhija|Austrije]] kod [[Bitka kod Austerlitza|Austerlitza]] ([[2. prosinca]] [[1805.]]), [[Dalmacija]] je pripala [[Prvo Francusko Carstvo|Francuzima]] i Pavlović je pušten na slobodu ([[16. siječnja]] [[1806.]]).<ref name="Bačić"> Bačić, fra Stanko; 1995., Franjevci u zadarskoj nadbiskupiji i ninskoj biskupiji </ref><br />
<br />
{{citat4|2=Neugodna anegdota u povijesti ovoga samostana bila je višegodišnja konfinacija učenoga kanonika iz Makarske Ivana Josipa Pavlovića Lučića sumnjivog zbog njegova frankofilstva. Pavlović se nije mirio svojom prognaničkom sudbinom u samostanu kojega je napustio 1806. godine. Prisiljen je bio stanovati s fratrima, protivnicima "bezbožnih" Francuza. Režim života na Visovcu prognanog kanonika Pavlovića, što mu ga je odredila austrijska vlast, nimalo nije bio lak (osobni boravak bez pera i papira, kontrola knjiga, šetnja po otoku uz pratnju dvojice redovnika i dr.), tako da su to uviđali i fratri i tražili olakšice, ali uzalud. Tako su fra Josip Babić i fra Karlo Marojević - Aralica morali napustiti Visovac jer su se zauzimali za slobodoumnog Pavlovića. Kada su Francuzi okupirali Dalmaciju, civilni upravitelj Vicko Dandolo pohvalio je Pavlovića, ali mu nije puno pomogao.<ref>[http://www.visovac.hr/hrvatski%20jezik/povijest/povijest3.htm Povijest samostana na Visovcu, 3. dio]</ref>}}<br />
<br />
Zaslužan je za samostan zbog tolikih dobročinstava učinjenih samostanu ''("ob tota beneficia praestita conventui")''. Pokopan je u crkvi pred malim Gospinim oltarom.<ref name="Bačić" /><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Babić, Josip}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]</div>WikiSysop