WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T23:38:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 23:38, 18. studenoga 2021.
Redak 21:		Redak 21:
	Školske godine 1888./89. radio je kao predavač geografije u Drugoj muškoj beogradskoj gimnaziji. Nakon toga je, [[1889.]] godine, upisao studije fizičke geografije i geologije na [[Bečko sveučilište\|Bečkom sveučilištu]] kao državni stipendist. U to vrijeme na Bečkom sveučilištu predavanja iz geomorfologije držao je čuveni znanstvenik dr. [[Albrecht Penck]], geotektoniku je držao profesor Zis, a klimatologiju Julijus Hahn.		Školske godine 1888./89. radio je kao predavač geografije u Drugoj muškoj beogradskoj gimnaziji. Nakon toga je, [[1889.]] godine, upisao studije fizičke geografije i geologije na [[Bečko sveučilište\|Bečkom sveučilištu]] kao državni stipendist. U to vrijeme na Bečkom sveučilištu predavanja iz geomorfologije držao je čuveni znanstvenik dr. [[Albrecht Penck]], geotektoniku je držao profesor Zis, a klimatologiju Julijus Hahn.

	Cvijić je doktorirao [[1893.]] godine na Sveučilištu u Beču.<ref name=WDL>{{~~cite web~~\|title=Ethnographic Map of the Balkan Peninsula\|url=http://www.wdl.org/en/item/93/\|publisher=World Digital Library\|language=engleski\|accessdate=23. siječnja 2013.}}</ref><ref name="uns.ac.rs">{{srp oznaka}} [https://www.uns.ac.rs/images/novosti/2016/biografija_Jovan_Cvijic.pdf Jovan Cvijić (1865-1927)], uns.ac.rs, pristupljeno 30. travnja 2016.</ref> Njegova doktorska disertacija pod nazivom "Das Karstphänomen"<ref name="uns.ac.rs"/> predstavila ga je široj javnosti i učinila poznatim u svjetskim znanstvenim krugovima. Ovaj rad je kasnije preveden na više jezika (na srpskom "Karst", [[1895.]]), a zahvaljujući njemu, Cvijić se u svijetu smatra utemeljiteljem karstologije. [[Velika Britanija\|Britanski]] znanstvenik Sir Archibald Geikie je napisao da ovo predstavlja "zastavničko djelo" znanstvenosti<ref name="r1"/>.		Cvijić je doktorirao [[1893.]] godine na Sveučilištu u Beču.<ref name=WDL>{{Citiranje weba\|title=Ethnographic Map of the Balkan Peninsula\|url=http://www.wdl.org/en/item/93/\|publisher=World Digital Library\|language=engleski\|accessdate=23. siječnja 2013.}}</ref><ref name="uns.ac.rs">{{srp oznaka}} [https://www.uns.ac.rs/images/novosti/2016/biografija_Jovan_Cvijic.pdf Jovan Cvijić (1865-1927)], uns.ac.rs, pristupljeno 30. travnja 2016.</ref> Njegova doktorska disertacija pod nazivom "Das Karstphänomen"<ref name="uns.ac.rs"/> predstavila ga je široj javnosti i učinila poznatim u svjetskim znanstvenim krugovima. Ovaj rad je kasnije preveden na više jezika (na srpskom "Karst", [[1895.]]), a zahvaljujući njemu, Cvijić se u svijetu smatra utemeljiteljem karstologije. [[Velika Britanija\|Britanski]] znanstvenik Sir Archibald Geikie je napisao da ovo predstavlja "zastavničko djelo" znanstvenosti<ref name="r1"/>.

	=== Istraživački rad ===		=== Istraživački rad ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T11:54:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Jovan Cvijic.png|mini|desno|Portret Jovana Cvijića, ulje na platnu, [[Uroš Predić]].]]

'''Jovan Cvijić''' ([[Loznica]], [[Srbija]], [[12. listopada]], [[1865.]] - [[Beograd]], [[Srbija]], [[16. siječnja]], [[1927.]]), bio je [[Srbija|srpski]] znanstvenik, osnivač Srpskog zemljopisnog društva, predsjednik [[Srpska kraljevska akademija|Srpske kraljevske akademije]] (sada [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|SANU]]), profesor i rektor [[Sveučilište u Beogradu|Beogradskog sveučilišta]], počasni doktor Sveučilišta Sorbone i Karlovog sveučilišta u [[Prag]]u. Bavio se podjednako društvenom i fizičkom [[Geografija|geografijom]], [[Geomorfologija|geomorfologijom]], [[Etnografija|etnografijom]], [[Geologija|geologijom]], [[Antropologija|antropologijom]] i [[Povijest|poviješću]]. Smatra se utemeljiteljem suvremene srpske geografske znanosti.<ref>[[Mladen Klemenčić|Klemenčić, Mladen]]. ''Velikosrpska teritorijalna posezanja'' // ''Društvena istraživanja'', sv. 2, br. 2-3(4-4), (1993.), str. 285.-304., {{Hrčak|id=51762}}, [[fusnota]] 3 na str. 288.</ref> Uveo [[karstologija|karstologiju]] kao znanstveno područje unutar [[geomorfologija|geomorfologije]].

Bio je istraživač međunarodnog prestiža na više interdisciplinarnih područja, ali i jedna od središnjih osobnosti u nizu srpskih i jugoslavenskih inicijativa prije i poslije stvaranja jugoslavenske države.<ref>"Teze za jednu diskusiju", 1935., "Nova misao", 1953., Jugoslavensko pitanje u Prvom svjetskom ratu godine 1914-18.</ref>

U svojim radovima je<ref name="domovina.110mb.com">[http://domovina.110mb.com/srbske_krivotvorbe/krivotvorbe_o_bosni.htm Srbske krivotvorbe u vezi Bosne]</ref>, bez ikakve osnove, sve [[Južni Slaveni|Južne Slavene]] od Istre do Makedonije nazivao [[Srbi]]ma, a njihov jezik [[srpski]]m. Njegove antropogeografske postavke često su bile podlogom [[Velika Srbija|velikosrpske]] politike.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13048 Hrvatska enciklopedija: Cvijić, Jovan], pristupljeno 30. travnja 2016.</ref>

== Životopis ==

Jovan Cvijić rođen je [[12. listopada]] [[1865.]] godine u [[Loznica|Loznici]]. Otac mu se zvao Todor Cvijić. Podrijetlom je bio iz [[Hercegovina|Hercegovine]] i bio je trgovac. Majka Marija (rođena Avramović), bila je iz ugledne obitelji iz mjesta Korenita, sela u oblasti Jadar u Srbiji. Cvijić je često govorio kako je u djetinjstvu na njegovo duhovno obrazovanje najviše utjecala majka i uopće majčina obitelj, dok je o ocu i očevoj obitelji pisao s dosta manje emocija. Ipak, Cvijić je u svom znanstveno-istraživačkom radu o narodnoj psihologiji imao pohvalne riječi za dinarski etnički tip i karakter kome pripada i njegov otac<ref name="medalja">{{srp oznaka}} [http://www.antropologija.info/biografija/jovan-cvijic Biografije - Jovan Cvijić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203005120/http://www.antropologija.info/biografija/jovan-cvijic |date=3. prosinca 2013. }}, pristupljeno 28. kolovoza 2007.</ref>.

=== Obrazovanje ===

Nakon osnovne škole, koju je završio u Loznici, završio je nižu gimnaziju u Loznici (prve dvije godine) i gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]] (treću i četvrtu godinu). Nakon toga se upisao i završio višu Prvu beogradsku gimnaziju<ref name="r1">{{srp oznaka}} [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/11/13/srpski/F00111203.shtm Akademik u 34-toj godini], prir. dr. Mihajlo Molnar, glas-javnosti.rs, 12. studenoga 2000., pristupljeno 28. kolovoza 2007.</ref>.

Godine [[1884.]] nakon završetka gimnazije, želio je studirati medicinu. Međutim, loznička općina nije bila u mogućnosti stipendirati njegovo školovanje u inozemstvu. Tada mu je Vladimir Karić, njegov profesor iz šabačke gimnazije, predložio da sluša studije geografije na [[Velika škola u Beogradu|Velikoj školi u Beogradu]]. Cvijić ga je poslušao i iste godine upisao Prirodno-matematički odsjek Velike škole u Beogradu. Ove studije je završio [[1888.]] godine.

Tijekom školovanja, Cvijić je bio posvećen čitanju knjiga. U gimnaziji je učio [[engleski]], [[njemački]] i [[francuski]] jezik, koji su mu tijekom studija bili korisni, jer nije postojala odgovarajuća znanstvena literatura na njegovom materinskom, [[Srpski|srpskom jeziku]]. Kasnije je na stranim jezicima pisao i znanstvene i druge radove<ref name="r1"/>.

Školske godine 1888./89. radio je kao predavač geografije u Drugoj muškoj beogradskoj gimnaziji. Nakon toga je, [[1889.]] godine, upisao studije fizičke geografije i geologije na [[Bečko sveučilište|Bečkom sveučilištu]] kao državni stipendist. U to vrijeme na Bečkom sveučilištu predavanja iz geomorfologije držao je čuveni znanstvenik dr. [[Albrecht Penck]], geotektoniku je držao profesor Zis, a klimatologiju Julijus Hahn.

Cvijić je doktorirao [[1893.]] godine na Sveučilištu u Beču.<ref name=WDL>{{cite web|title=Ethnographic Map of the Balkan Peninsula|url=http://www.wdl.org/en/item/93/|publisher=World Digital Library|language=engleski|accessdate=23. siječnja 2013.}}</ref><ref name="uns.ac.rs">{{srp oznaka}} [https://www.uns.ac.rs/images/novosti/2016/biografija_Jovan_Cvijic.pdf Jovan Cvijić (1865-1927)], uns.ac.rs, pristupljeno 30. travnja 2016.</ref> Njegova doktorska disertacija pod nazivom "Das Karstphänomen"<ref name="uns.ac.rs"/> predstavila ga je široj javnosti i učinila poznatim u svjetskim znanstvenim krugovima. Ovaj rad je kasnije preveden na više jezika (na srpskom "Karst", [[1895.]]), a zahvaljujući njemu, Cvijić se u svijetu smatra utemeljiteljem karstologije. [[Velika Britanija|Britanski]] znanstvenik Sir Archibald Geikie je napisao da ovo predstavlja "zastavničko djelo" znanstvenosti<ref name="r1"/>.

=== Istraživački rad ===

Jovan Cvijić svoja prva i najznačajnija terenska istraživanja obavljao je u [[krš]]kim predjelima istočne [[Srbija|Srbije]]. Radeći na kršu [[Kučajske planine|Kučajskih planina]] i promatrajući Prekonošku [[špilja|špilju]], došao je do ideje za svoju doktorsku disertaciju, koju je obranio u [[Beč]]u 1893. godine.

Pored toga, Cvijić se bavio i [[geologija|geologijom]] ([[geomorfologija|geomorfologijom]], [[tektonika|tektonikom]], [[paleogeografija|paleogeografijom]] i [[neotektonika|neotektonikom]]). Njegova monografija o kršu izazvala je pozitivne kritike tadašnje znanstvene javnosti, a pristupna akademska riječ o podjeli planina Balkanskog poluotoka na osnovu geološko-tektonske građe proslavila ga je kao prvog južnoslavenskog geotektoničara.

Njegov značajan doprinos geomorfologiji dogodio se poslije terenskih istraživanja okoline vrha [[Midžor]] na [[Stara planina|Staroj planini]] (Srbija) i planine [[Rila|Rile]] ([[Bugarska]]), gdje je prepoznao gorske oči - jezera koja predstavljaju tragove glacijalnog procesa.

Cvijić se istraživačkim radom bavio oko 38 godina, pri čemu je sudjelovao u mnogobrojnim ekspedicijama po Balkanskom poluotoku, Južnim Karpatima i Maloj Aziji, čiji su rezultat brojna znanstvena djela. Tako "Geomorfologija" (svezak I i II) Jovana Cvijića, koja daje geomorfološki prikaz terena na Balkanskom poluotoku, ni danas nije izgubila na aktualnosti i predstavlja izvanrednu polaznu osnovu u suvremenim istraživanjima.

=== Znanstveni radovi===

Cvijić se znanošću počeo baviti još kao student Velike škole i tada je nastao njegov rad Prilog geografskoj terminologiji našoj, a nastavio kao srednjoškolski profesor i bečki student, proučavajući krške pojave u istočnoj Srbiji, [[Istra|Istri]] i [[Jadransko more|Jadranskom primorju]]. Na osnovu tih proučavanja, napisao je više radova, kao i svoju doktorsku disertaciju. Čitav život posvetio je proučavanju Srbije i Balkanskog poluotoka, putujući skoro svake godine po Balkanu.

Prvi njegovi objavljeni radovi:
* 1889. "Ka poznavanju krša Istočne Srbije";
* 1891. "Prekonoška špilja";
* 1893. "Geografska ispitivanja oblasti Kučaja";
* 1893. "Špilje i podzemna hidrografija u Istočnoj Srbiji";
* 1895. "Krš, geografska monografija";
* 1896. "Izvori, tresave i vodopadi u Istočnoj Srbiji".

Sva ova djela bavila su se problematikom u Istočnoj Srbiji.

Kao zreo i iskusan znanstvenik napisao je:
* 1922. "Đerdapske terase";
* 1925. "Krš i čovjek";
* 1925. "Krš i srpske narodne pripovijetke".

Tijekom života, odnosno za više od trideset godina intenzivnog znanstvenog rada, objavio je par stotina znanstvenih radova. Jedno od najvažnijih djela je "Balkanski poluotok".

Umro je u 62. godini života, [[16. siječnja]] [[1927.]] godine u Beogradu, a pokopan je na Novom groblju u Aleji velikana.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.beogradskagroblja.rs/page/znamenite-li%C4%8Dnosti/100120/cnt/jovan-cviji%C4%87.sr-latn-cs.htm Javno komunalno preduzeće "Pogrebne usluge" - Beograd - Jovan Cvijić], pristupljeno 30. travnja 2016.</ref> Svoje imanje ostavio je Srpskom geografskom društvu.<ref name="r1"/>

== Antropogeografski rad Jovana Cvijića ==
[[Datoteka:Cvijic, Jovan - Breisemeister, William A. - Carte ethnographique de la Péninsule balkanique (pd).jpg|thumb|"Etnografska Karta Balkanskog poluotoka," Jovan Cvijić, 1918.]]

Jovan Cvijić je prvenstveno bio geograf koji se osim fizičkom geografijom bavio i [[Geografija#Antropogeografija|antropogeografskim]] istraživanjima. Ubrzo je postao i suradnik aktualne srpske politike podupirući svojom antopogeografijom [[Balkan]]a [[Velika Srbija|velikosrpska]] teritorijaln posezanja [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] prema svim susjednim zemljama. Kada je trebalo opravdati razloge teritorijalne ekspanzije srpske države, uvodio bi kriterij geopolitike, odnosno geografskog determinizma dajući [[Europa|europskoj]] javnosti znanstvene argumentacije.

Težnje Srbije o izlasku na [[Jadran]] preko [[Albanija|Albanije]] opravdava geografskim uvjetima i povijesnom tradicijom. [[Crnogorci|Crnogorce]] smatra dijelom srpskog naroda, [[Bugari|Bugare]] promatra kao konkurentski narod kojeg kao i sve susjedne narode omalovažava. [[Makedonci|Makedonce]] je prozvao "makedonskim slavenima" ne mogavši zbog bugarskih pretenzija prema Makedoniji pojednostaviti pitanje nacionalne pripadnosti, ali ne propušta istaknuti kako su neke oblasti "više" srpske, predstavljajući Makedoniju kao zajedničku državu Srbije i Bugarske prema kojoj se one šire. [[Bosna i Hercegovina]] spada pod srpske zemlje, a [[muslimani]] su Srbi. Dosljedno se izbjegava riječ Hrvat, uz eventualno spominjanje katolika ili eventualno Srbo-Hrvata, no najčešće se rabi definicija "katoličko stanovništvo srpskog jezika". U svojem djelu ''Aneksija Bosne i Hercegovine i srpsko pitanje'', koje je objavljeno na [[Francuski jezik|francuskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Ruski jezik|ruskom]] i [[Češki jezik|češkom]] jeziku, namijenjeno u prvom redu svjetskoj javnosti i opremljeno dvjema geografskim kartama razvija tezu o području Bosne i Hercegovine kao jezgri srpskog naroda, uključujući u to područje cjelokupnu Hrvatsku, računajući i s Makedonijom i Vojvodinom, procjenjujući broj Srba na oko 10 milijuna, a rasprostranjenost katolika označava kosim crtama i to samo oko gradova ''Agram'', ''Spalato'', te u slabijim dijelovima oko ''Fiume'' i ''Oseka''.

[[Bunjevci]]ma i [[šokci]]ma pojednostavljuje narodnu pripadnost (Šokci su katolici srpsko-hrvatskoga jezika) i podastire teze o pokatoličavanju Srba i naziva ih katoličkim Srbima, za [[Vojvodina|vojvođanske]] Hrvate rabi izraz Srbo-Hrvati.

Općenito se u svojim radovima trudi izbjegavati riječ [[Hrvati|Hrvat]] zamjenjujući ju pojmom [[katolik]], svojata [[Petar Hektorović|Petra Hektorovića]], negirajući postojanje hrvatskog naroda pišući kako je [[hvar]]ski puk [[Slaveni|slavenskog]] podrijetla.

Etnički prostor Hrvata ograničava na [[zagreb]]ački sjeverozapad [[Hrvatska|Hrvatske]], a Hrvati su po Cvijiću pod jakim utjecajem katoličkog svećenstva i klerikalni kao rijetko koji narod u Europi.
Postavlja teoriju o srpskom podrijetlu imena grada [[Dubrovnik]]a, o prisilnoj asimilaciji srpskih doseljenika, o širenju srpskog jezika od nižih društvenih slojeva prema aristokratskim krugovima, iako navodi da su glavna djela dubrovačke književnosti u [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] bila napisana srpsko-hrvatskim jezikom, odnosno to je zajednička srpsko-hrvatska književnost pisana štokavskim hercegovačkim dijalektom.

U svojim radovima nigdje ne nalazi raseljenih Hrvata izvan hrvatskih zemalja, na [[Kosovo|Kosovu]] u [[Janjevo|Janjevu]] bilježi 400 kuća katolika.

[[Boka kotorska]] je "čisto srpska oblast i njeno je stanovništvo ... sastavljeno od 836 srpskih bratstava".

Omalovažava [[Slovenija|Slovensku]] pismenost, a hvali glave nepismenih balkanskih seljaka s njihovom narodnom sviješću, povijesnom tradicijom, za razliku od praznoglavih Slovenaca, pokušavajući kulturno inferiornu sredinu nametnuti naprednijoj.

Jezik naroda koje ne priznaje poput Makedonaca, tretira "govorom" i dosljedan je u stavu o širokoj rasprostranjenosti [[Srpski jezik|srpskog jezika]], te njegovoj jezičnoj superiornosti. U Bosni i Hercegovini se prema Cvijiću govori srpskim jezikom i kritizira jezičnu politiku [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] uprave na području Bosne i Hercegovine jer su se dijelom rabili udžbenici tiskani u Hrvatskoj, potvrđujući njihov "izopačeni jezik" pišući kako se mučio razumjeti pojedina mjesta, tvrdeći kako se njima kvari srpski narodni jezik.

Godine 1908. piše o jasno izraženoj težnji da cijeli jugoslavenski kompleks od [[Trst]]a do [[Solun]]a čini nacionalnu cjelinu i razvija kulturu na nacionalnom principu. A glavnu masu toga jugoslavenskog kompleksa čini srpski narod, pri čemu je stvaranje južnoslavenske države smatrao velikom ili gotovo isključivom zaslugom Srbije.

== Važnija djela ==
* ''Geografska ispitivanja u oblasti Kučaja u ist. Srbiji'', 1893.
* ''Das Karstphänomen'', Beč, 1893.
* ''Karst'', 1895.
* ''Struktura i podjela planina Balkanskog poluotoka'', 1902.
* ''Antropografski problemi Balkanskog poluotoka, Naselja srpskih zemalja, I'', 1902.
* ''Die Tektonik der Balkanhalbinsel mit besonderer Berückichtigung der neueren Fortschritte in der Kenntnis der Geologie von Bulgarien, Serbien und Mazedonien'', Beč, 1904.
* ''Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije I-III'', 1906.—1911.
* ''Grundlinien der Geographie und Geologie von Mazedonien und Alt-Serbien. Nebst Beobachtungen in Thrazien, Thessalien, Epirus und Nordalbanien'', Gotha, 1908.
* ''Aneksija Bosne i Hercegovine i srpsko pitanje'', 1908.
* ''Jezerska plastika Šumadije'', 1909.
* ''Dinarski Srbi'', 1912.
* ''Izlazak Srbije na Jadransko More'', 1912.
* ''Raspored Balkanskih naroda'', 1913.
* ''Jedinstvo i psihički tipovi dinarskih južnih Slavena'', 1914.
* ''Sjeverna granica južnih Slavena'' (La frontiere septentrionale des Jugoslaves), 1919.
* ''Balkanski poluotok i južnoslavenske zemlje, osnovi antropogeografije, I'', 1922.
* ''Geomorfologija I-II'', 1924., 1926.
* ''Balkanski poluotok i južnoslavenske zemlje, osnovi antropogeografije, II'', 1931.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [[Vatroslav Murvar]], ''Na izvorima srpskih neistina'', Croatiaprojekt, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6321-13-0}}
* [[Miroslav Brandt]], [[Bože Čović]], [[Slaven Letica]], [[Radovan Pavić]], [[Zdravko Tomac]], [[Mirko Valentić]], [[Stanko Žuljić]], ''Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi'', (prir. Bože Čović), August Cesarec, Školska knjiga, 1991., {{ISBN|86-393-0255-3}}

{{GLAVNIRASPORED:Cvijić, Jovan}}
[[Kategorija:Srbijanski znanstvenici]]
[[Kategorija:Velikosrpski pokret]]
[[Kategorija:Geografi]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Karstolozi]]
[[Kategorija:Geomorfolozi]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]

Jovan Cvijić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica