Jupiter - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T16:37:51Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 16:37, 29. travnja 2022.
Redak 72:		Redak 72:

	=== Atmosfera ===		=== Atmosfera ===
	[[~~File~~:PIA21641-Jupiter-SouthernStorms-JunoCam-20170525.jpg\|thumb\|lijevo\|400px\|Pogled na Jupiterov južni pol s letjelicom [[Juno (svemirska letjelica)\|Juno]], boje i kontrasti su umjetno snažno naglašeni.]]		[[Datoteka:PIA21641-Jupiter-SouthernStorms-JunoCam-20170525.jpg\|thumb\|lijevo\|400px\|Pogled na Jupiterov južni pol s letjelicom [[Juno (svemirska letjelica)\|Juno]], boje i kontrasti su umjetno snažno naglašeni.]]
	Jupiterova [[atmosfera]] sastoji se od gustih slojeva [[oblak]]a čija visina seže do 1000 [[kilometar]]a. Slojevi oblaka dijele se u tri glavne skupine koji se međusobno razlikuju po boji, s prugama usporednim ekvatoru. Rub Jupiterovog diska je prividno zatamnjen, jer tu pogled prodire kroz deblji sloj atmosfere. Među oblačnim prugama razlikuju se blijedožute zone i tamniji pojasevi blagih crvenkastosmeđih nijansi. Na vrhu atmosfere se nalaze crvenkasti oblaci čiji sastav je mješavina [[led]]a i [[voda\|vode]]. [[Kristali]] amonijevog hidrogensulfida čine bijele i smeđe oblake koji su u središnjem dijelu atmosfere. Dno atmosfere pokrivaju slabašno plavičasti oblaci koji svoju boju zahvaljuju kristalima [[amonijak]]ovog leda.		Jupiterova [[atmosfera]] sastoji se od gustih slojeva [[oblak]]a čija visina seže do 1000 [[kilometar]]a. Slojevi oblaka dijele se u tri glavne skupine koji se međusobno razlikuju po boji, s prugama usporednim ekvatoru. Rub Jupiterovog diska je prividno zatamnjen, jer tu pogled prodire kroz deblji sloj atmosfere. Među oblačnim prugama razlikuju se blijedožute zone i tamniji pojasevi blagih crvenkastosmeđih nijansi. Na vrhu atmosfere se nalaze crvenkasti oblaci čiji sastav je mješavina [[led]]a i [[voda\|vode]]. [[Kristali]] amonijevog hidrogensulfida čine bijele i smeđe oblake koji su u središnjem dijelu atmosfere. Dno atmosfere pokrivaju slabašno plavičasti oblaci koji svoju boju zahvaljuju kristalima [[amonijak]]ovog leda.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T10:47:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 10:47, 2. siječnja 2022.
Redak 329:		Redak 329:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Jupiter (planet)}}~~

	* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/500_jupiter.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split – Jupiter]		* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/500_jupiter.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split – Jupiter]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T09:25:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 09:25, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	{{dz\|[[Jupiter (razdvojba)]]}}		{{dz\|[[Jupiter (razdvojba)]]}}
	~~{{izdvojeni članak\|svibanj 2021.}}~~
	{{Infookvir planet		{{Infookvir planet
	\| ime = Jupiter ♃		\| ime = Jupiter ♃

WikiSysop: /* Buduće letjelice */

2022-01-02T00:00:54Z

Buduće letjelice

←Starija inačica		Inačica od 00:00, 2. siječnja 2022.
Redak 291:		Redak 291:
	Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.		Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.
	{\| {{prettytable}} width=100%		{\| {{prettytable}} width=100%
	\| bgcolor="#E7E7FB " colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>		\| bgcolor="#E7E7FB" colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>
	\|-		\|-
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Država'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Država'''
	\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Ime sonde'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Ime sonde'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum lansiranja'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Datum lansiranja'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum dolaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Datum dolaska'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Kraj misije (za Jupiter)'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Kraj misije (za Jupiter)'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Opaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Opaska'''
	\|-		\|-
	\| {{ZD+X/S\|SAD}} \|\| [[Pioneer 10]] \|\| [[3. ožujka]] [[1972.]] \|\| prosinac [[1973.]] \|\| \|\| Prelet pokraj Jupitera. Prve slike, podaci o magnetosferi.		\| {{ZD+X/S\|SAD}} \|\| [[Pioneer 10]] \|\| [[3. ožujka]] [[1972.]] \|\| prosinac [[1973.]] \|\| \|\| Prelet pokraj Jupitera. Prve slike, podaci o magnetosferi.

WikiSysop: /* Buduće letjelice */

2022-01-01T23:56:21Z

Buduće letjelice

←Starija inačica		Inačica od 23:56, 1. siječnja 2022.
Redak 294:		Redak 294:
	\|-		\|-
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Država'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Država'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 \| '''Ime sonde'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Ime sonde'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum lansiranja'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum lansiranja'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum dolaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum dolaska'''

WikiSysop: /* Buduće letjelice */

2022-01-01T23:19:03Z

Buduće letjelice

←Starija inačica		Inačica od 23:19, 1. siječnja 2022.
Redak 291:		Redak 291:
	Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.		Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.
	{\| {{prettytable}} width=100%		{\| {{prettytable}} width=100%
	\| bgcolor="#~~BCBCF9~~ " colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>		\| bgcolor="#E7E7FB " colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>
	\|-		\|-
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Država'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Država'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA"~~ \| '''Ime sonde'''		\| bgcolor="#E6E6F1 \| '''Ime sonde'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Datum lansiranja'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum lansiranja'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Datum dolaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum dolaska'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Kraj misije (za Jupiter)'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Kraj misije (za Jupiter)'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Opaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Opaska'''
	\|-		\|-
	\| {{ZD+X/S\|SAD}} \|\| [[Pioneer 10]] \|\| [[3. ožujka]] [[1972.]] \|\| prosinac [[1973.]] \|\| \|\| Prelet pokraj Jupitera. Prve slike, podaci o magnetosferi.		\| {{ZD+X/S\|SAD}} \|\| [[Pioneer 10]] \|\| [[3. ožujka]] [[1972.]] \|\| prosinac [[1973.]] \|\| \|\| Prelet pokraj Jupitera. Prve slike, podaci o magnetosferi.

WikiSysop: /* Buduće letjelice */

2022-01-01T23:14:58Z

Buduće letjelice

←Starija inačica		Inačica od 23:14, 1. siječnja 2022.
Redak 291:		Redak 291:
	Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.		Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.
	{\| {{prettytable}} width=100%		{\| {{prettytable}} width=100%
	\| bgcolor="#~~A0A0A0~~" colspan = 6 \| '''Međuplanetarne sonde'''		\| bgcolor="#BCBCF9 " colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>
	\|-		\|-
	\| bgcolor="#FFFFAA" \| '''Država'''		\| bgcolor="#FFFFAA" \| '''Država'''

WikiSysop u (test) 23:11, 1. siječnja 2022.

2022-01-01T23:11:55Z

←Starija inačica		Inačica od 23:11, 1. siječnja 2022.
Redak 53:		Redak 53:
	[[datoteka:Jupiter.Aurora.HST.UV.jpg\|mini\|300px\|[[Polarna svjetlost]] na Jupiteru, snimka u ultraljubičastom zračenju, lažno obojana u plavo. Tri svijetle točke su stvorene cijevima [[Magnetski tok\|magnetskog toka]] koje su povezane sa [[Galilejanski mjeseci\|Galilejanskim satelima]]: [[Ija (mjesec)\|Io]] (na lijevoj strani), [[Ganimed (mjesec)\|Ganimed]] (na dnu) i [[Europa (mjesec)\|Europa]] (isto na dnu).]]		[[datoteka:Jupiter.Aurora.HST.UV.jpg\|mini\|300px\|[[Polarna svjetlost]] na Jupiteru, snimka u ultraljubičastom zračenju, lažno obojana u plavo. Tri svijetle točke su stvorene cijevima [[Magnetski tok\|magnetskog toka]] koje su povezane sa [[Galilejanski mjeseci\|Galilejanskim satelima]]: [[Ija (mjesec)\|Io]] (na lijevoj strani), [[Ganimed (mjesec)\|Ganimed]] (na dnu) i [[Europa (mjesec)\|Europa]] (isto na dnu).]]

	'''Jupiter''' je [[planet]] iz klase [[plinoviti div\|plinovitih divova]] s najvećim [[promjer]]om i najvećom [[masa\|masom]] u [[Sunčev sustav\|Sunčevu sustavu]], peti po udaljenosti od [[Sunce\|Sunca]] (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna [[kilometar]]a); jednom obiđe Sunce za 11,862 [[godina]]. [[Masa]] mu je 318,4 puta veća od Zemljine (na njega otpada 71 % ukupne planetske mase), a [[gustoća]] mu je samo oko četvrtine gustoće Zemlje. Veliki mu dio [[volumen]]a tvori [[vodik]], kojeg Jupiter, zbog svoje velike mase i [[gravitacija\|gravitacije]], nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,57 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima.		'''Jupiter''' je [[planet]] iz klase [[plinoviti div\|plinovitih divova]] s najvećim [[promjer]]om i najvećom [[masa\|masom]] u [[Sunčev sustav\|Sunčevu sustavu]], peti po udaljenosti od [[Sunce\|Sunca]] (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna [[kilometar]]a); jednom obiđe Sunce za 11,862 [[godina]]. [[Masa]] mu je 318,4 puta veća od Zemljine (na njega otpada 71 % ukupne planetske mase), a [[gustoća]] mu je samo oko četvrtine gustoće Zemlje. Veliki mu dio [[volumen]]a tvori [[vodik]], kojeg Jupiter, zbog svoje velike mase i [[gravitacija\|gravitacije]], nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,57 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima. Jupiter je [[Prividna magnituda\|prividno]] četvrto najsjajnije [[nebesko tijelo]], nakon Sunca, [[Mjesec]]a i [[Venera (planet)\|Venere]]. Ime je dobio po vrhovnom [[bog]]u [[rimska mitologija\|starih Rimljana]], kojeg su [[grčka mitologija\|Grci]] zvali [[Zeus]]. (Vidi [[Jupiter (mitologija)\|Jupiter]]). Po uzoru na stara češka imena planeta, kajkavci su jedno vrijeme upotrebljavali ime Kraljomoć (''Kralyomoch'' po starom kajkavskom pravopisu).<ref> ''Danicza Zagrebechka, ili Dnèvnik za prözto leto 1834'', Vu Zágrebu, pritizkana vu Ferencza Suppan Szlovarniczi: str. 8.</ref>

			== Ukratko ==

	Prema [[astronomija\|astronomskim]] ispitivanjima, podatcima i prema teorijskim modelima, Jupiter se sastoji od razmjerno malene [[silikati\|silikatne]] jezgre bez oštre granice u sastavu (difuzna jezgra), okružene s dva sloja vodika: donji sloj, pod većim [[tlak]]om, ima metalna svojstva gdje su vodikovi [[elektron]]i u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj molekularni vodik (H<sub>2</sub>) u stanju [[Superkritični fluid\|superkritičnog fluida]]. Ni na kojoj dubini nema [[Fazna granica\|fazne granice]], odnosno ne postoji čvrsta površina na koju se može stati ili tekuća u koju se može zaroniti.		Prema [[astronomija\|astronomskim]] ispitivanjima, podatcima i prema teorijskim modelima, Jupiter se sastoji od razmjerno malene [[silikati\|silikatne]] jezgre bez oštre granice u sastavu (difuzna jezgra), okružene s dva sloja vodika: donji sloj, pod većim [[tlak]]om, ima metalna svojstva gdje su vodikovi [[elektron]]i u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj molekularni vodik (H<sub>2</sub>) u stanju [[Superkritični fluid\|superkritičnog fluida]]. Ni na kojoj dubini nema [[Fazna granica\|fazne granice]], odnosno ne postoji čvrsta površina na koju se može stati ili tekuća u koju se može zaroniti.
Redak 65:		Redak 67:
	Motrenja [[pomrčina\|pomrčine]] Jupiterovih satelita služila su u [[pomorstvo\|pomorstvu]] za određivanje [[Navigacija\|položaja broda]], [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]], u doba kada nije bilo pouzdanih [[Kronometar (sport)\|kronometara]] ni [[Radio valovi\|radiosignala]]. Na temelju neravnomjernosti u pojavama pomrčina satelita, s obzirom na njihovu udaljenost od Zemlje, izračunao je [[Ole Rømer]] prvi put [[brzina svjetlosti\|brzinu svjetlosti]]. [[Jupiterovi prsteni]] sastoje se od čestica mikroskopske veličine. Prošireni Halo prsten udaljen je od središta planeta 1,40 do 1,72 Jupiterovog polumjera, najsjajniji Glavni prsten na udaljenosti je od 1,72 do 1,81 polumjera, a rijetki Paučinasti ([[Engleski jezik\|engl]].: ''Gossamer Ring'') prsten udaljen je 1,81 do 3 polumjera.<ref> '''Jupiter''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29529] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>		Motrenja [[pomrčina\|pomrčine]] Jupiterovih satelita služila su u [[pomorstvo\|pomorstvu]] za određivanje [[Navigacija\|položaja broda]], [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]], u doba kada nije bilo pouzdanih [[Kronometar (sport)\|kronometara]] ni [[Radio valovi\|radiosignala]]. Na temelju neravnomjernosti u pojavama pomrčina satelita, s obzirom na njihovu udaljenost od Zemlje, izračunao je [[Ole Rømer]] prvi put [[brzina svjetlosti\|brzinu svjetlosti]]. [[Jupiterovi prsteni]] sastoje se od čestica mikroskopske veličine. Prošireni Halo prsten udaljen je od središta planeta 1,40 do 1,72 Jupiterovog polumjera, najsjajniji Glavni prsten na udaljenosti je od 1,72 do 1,81 polumjera, a rijetki Paučinasti ([[Engleski jezik\|engl]].: ''Gossamer Ring'') prsten udaljen je 1,81 do 3 polumjera.<ref> '''Jupiter''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29529] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

	~~Jupiter je [[Prividna magnituda\|prividno]] četvrto najsjajnije [[nebesko tijelo]], nakon Sunca, [[Mjesec]]a i [[Venera (planet)\|Venere]].~~

	Dobio je ime po vrhovnom [[bog]]u [[rimska mitologija\|starih Rimljana]], kojeg su [[grčka mitologija\|Grci]] zvali [[Zeus]]. (Vidi [[Jupiter (mitologija)\|Jupiter]]). Po uzoru na stara češka imena planeta, kajkavci su jedno vrijeme upotrebljavali ime Kraljomoć (''Kralyomoch'' po starom kajkavskom pravopisu).<ref> ''Danicza Zagrebechka, ili Dnèvnik za prözto leto 1834'', Vu Zágrebu, pritizkana vu Ferencza Suppan Szlovarniczi: str. 8.</ref>

	== Fizička svojstva ==		== Fizička svojstva ==

WikiSysop u (test) 23:10, 1. siječnja 2022.

2022-01-01T23:10:09Z

←Starija inačica		Inačica od 23:10, 1. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Jupiter'''-->~~{{dz\|[[Jupiter (razdvojba)]]}}		{{dz\|[[Jupiter (razdvojba)]]}}
	{{izdvojeni članak\|svibanj 2021.}}		{{izdvojeni članak\|svibanj 2021.}}
	{{Infookvir planet		{{Infookvir planet

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Planet +{{Infookvir planet)

2021-12-16T13:07:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Planet +{{Infookvir planet)

←Starija inačica		Inačica od 13:07, 16. prosinca 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jupiter'''-->{{dz\|[[Jupiter (razdvojba)]]}}		<!--'''Jupiter'''-->{{dz\|[[Jupiter (razdvojba)]]}}
	{{izdvojeni članak\|svibanj 2021.}}		{{izdvojeni članak\|svibanj 2021.}}
	{{~~Planet~~		{{Infookvir planet
	\| ime = Jupiter ♃		\| ime = Jupiter ♃
	\| slika = Jupiter, image taken by NASA's Hubble Space Telescope, June 2019 - Edited.jpg		\| slika = Jupiter, image taken by NASA's Hubble Space Telescope, June 2019 - Edited.jpg

←Starija inačica		Inačica od 00:00, 2. siječnja 2022.
Redak 291:		Redak 291:
	Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.		Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.
	{\| {{prettytable}} width=100%		{\| {{prettytable}} width=100%
	\| bgcolor="#E7E7FB " colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>		\| bgcolor="#E7E7FB" colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>
	\|-		\|-
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Država'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Država'''
	\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Ime sonde'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Ime sonde'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum lansiranja'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Datum lansiranja'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum dolaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Datum dolaska'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Kraj misije (za Jupiter)'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Kraj misije (za Jupiter)'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Opaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Opaska'''
	\|-		\|-
	\| {{ZD+X/S\|SAD}} \|\| [[Pioneer 10]] \|\| [[3. ožujka]] [[1972.]] \|\| prosinac [[1973.]] \|\| \|\| Prelet pokraj Jupitera. Prve slike, podaci o magnetosferi.		\| {{ZD+X/S\|SAD}} \|\| [[Pioneer 10]] \|\| [[3. ožujka]] [[1972.]] \|\| prosinac [[1973.]] \|\| \|\| Prelet pokraj Jupitera. Prve slike, podaci o magnetosferi.

←Starija inačica		Inačica od 23:56, 1. siječnja 2022.
Redak 294:		Redak 294:
	\|-		\|-
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Država'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Država'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 \| '''Ime sonde'''		\| bgcolor="#E6E6F1" \| '''Ime sonde'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum lansiranja'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum lansiranja'''
	\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum dolaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum dolaska'''

←Starija inačica		Inačica od 23:19, 1. siječnja 2022.
Redak 291:		Redak 291:
	Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.		Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.
	{\| {{prettytable}} width=100%		{\| {{prettytable}} width=100%
	\| bgcolor="#~~BCBCF9~~ " colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>		\| bgcolor="#E7E7FB " colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>
	\|-		\|-
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Država'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Država'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA"~~ \| '''Ime sonde'''		\| bgcolor="#E6E6F1 \| '''Ime sonde'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Datum lansiranja'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum lansiranja'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Datum dolaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Datum dolaska'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Kraj misije (za Jupiter)'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Kraj misije (za Jupiter)'''
	\| bgcolor="#~~FFFFAA~~" \| '''Opaska'''		\| bgcolor="#E6E6F1 " \| '''Opaska'''
	\|-		\|-
	\| {{ZD+X/S\|SAD}} \|\| [[Pioneer 10]] \|\| [[3. ožujka]] [[1972.]] \|\| prosinac [[1973.]] \|\| \|\| Prelet pokraj Jupitera. Prve slike, podaci o magnetosferi.		\| {{ZD+X/S\|SAD}} \|\| [[Pioneer 10]] \|\| [[3. ožujka]] [[1972.]] \|\| prosinac [[1973.]] \|\| \|\| Prelet pokraj Jupitera. Prve slike, podaci o magnetosferi.

←Starija inačica		Inačica od 23:14, 1. siječnja 2022.
Redak 291:		Redak 291:
	Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.		Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti\|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)\|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života.
	{\| {{prettytable}} width=100%		{\| {{prettytable}} width=100%
	\| bgcolor="#~~A0A0A0~~" colspan = 6 \| '''Međuplanetarne sonde'''		\| bgcolor="#BCBCF9 " colspan = 6 \| <h2>'''Međuplanetarne sonde'''</h2>
	\|-		\|-
	\| bgcolor="#FFFFAA" \| '''Država'''		\| bgcolor="#FFFFAA" \| '''Država'''

←Starija inačica		Inačica od 23:11, 1. siječnja 2022.
Redak 53:		Redak 53:
	[[datoteka:Jupiter.Aurora.HST.UV.jpg\|mini\|300px\|[[Polarna svjetlost]] na Jupiteru, snimka u ultraljubičastom zračenju, lažno obojana u plavo. Tri svijetle točke su stvorene cijevima [[Magnetski tok\|magnetskog toka]] koje su povezane sa [[Galilejanski mjeseci\|Galilejanskim satelima]]: [[Ija (mjesec)\|Io]] (na lijevoj strani), [[Ganimed (mjesec)\|Ganimed]] (na dnu) i [[Europa (mjesec)\|Europa]] (isto na dnu).]]		[[datoteka:Jupiter.Aurora.HST.UV.jpg\|mini\|300px\|[[Polarna svjetlost]] na Jupiteru, snimka u ultraljubičastom zračenju, lažno obojana u plavo. Tri svijetle točke su stvorene cijevima [[Magnetski tok\|magnetskog toka]] koje su povezane sa [[Galilejanski mjeseci\|Galilejanskim satelima]]: [[Ija (mjesec)\|Io]] (na lijevoj strani), [[Ganimed (mjesec)\|Ganimed]] (na dnu) i [[Europa (mjesec)\|Europa]] (isto na dnu).]]

	'''Jupiter''' je [[planet]] iz klase [[plinoviti div\|plinovitih divova]] s najvećim [[promjer]]om i najvećom [[masa\|masom]] u [[Sunčev sustav\|Sunčevu sustavu]], peti po udaljenosti od [[Sunce\|Sunca]] (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna [[kilometar]]a); jednom obiđe Sunce za 11,862 [[godina]]. [[Masa]] mu je 318,4 puta veća od Zemljine (na njega otpada 71 % ukupne planetske mase), a [[gustoća]] mu je samo oko četvrtine gustoće Zemlje. Veliki mu dio [[volumen]]a tvori [[vodik]], kojeg Jupiter, zbog svoje velike mase i [[gravitacija\|gravitacije]], nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,57 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima.		'''Jupiter''' je [[planet]] iz klase [[plinoviti div\|plinovitih divova]] s najvećim [[promjer]]om i najvećom [[masa\|masom]] u [[Sunčev sustav\|Sunčevu sustavu]], peti po udaljenosti od [[Sunce\|Sunca]] (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna [[kilometar]]a); jednom obiđe Sunce za 11,862 [[godina]]. [[Masa]] mu je 318,4 puta veća od Zemljine (na njega otpada 71 % ukupne planetske mase), a [[gustoća]] mu je samo oko četvrtine gustoće Zemlje. Veliki mu dio [[volumen]]a tvori [[vodik]], kojeg Jupiter, zbog svoje velike mase i [[gravitacija\|gravitacije]], nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,57 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima. Jupiter je [[Prividna magnituda\|prividno]] četvrto najsjajnije [[nebesko tijelo]], nakon Sunca, [[Mjesec]]a i [[Venera (planet)\|Venere]]. Ime je dobio po vrhovnom [[bog]]u [[rimska mitologija\|starih Rimljana]], kojeg su [[grčka mitologija\|Grci]] zvali [[Zeus]]. (Vidi [[Jupiter (mitologija)\|Jupiter]]). Po uzoru na stara češka imena planeta, kajkavci su jedno vrijeme upotrebljavali ime Kraljomoć (''Kralyomoch'' po starom kajkavskom pravopisu).<ref> ''Danicza Zagrebechka, ili Dnèvnik za prözto leto 1834'', Vu Zágrebu, pritizkana vu Ferencza Suppan Szlovarniczi: str. 8.</ref>

			== Ukratko ==

	Prema [[astronomija\|astronomskim]] ispitivanjima, podatcima i prema teorijskim modelima, Jupiter se sastoji od razmjerno malene [[silikati\|silikatne]] jezgre bez oštre granice u sastavu (difuzna jezgra), okružene s dva sloja vodika: donji sloj, pod većim [[tlak]]om, ima metalna svojstva gdje su vodikovi [[elektron]]i u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj molekularni vodik (H<sub>2</sub>) u stanju [[Superkritični fluid\|superkritičnog fluida]]. Ni na kojoj dubini nema [[Fazna granica\|fazne granice]], odnosno ne postoji čvrsta površina na koju se može stati ili tekuća u koju se može zaroniti.		Prema [[astronomija\|astronomskim]] ispitivanjima, podatcima i prema teorijskim modelima, Jupiter se sastoji od razmjerno malene [[silikati\|silikatne]] jezgre bez oštre granice u sastavu (difuzna jezgra), okružene s dva sloja vodika: donji sloj, pod većim [[tlak]]om, ima metalna svojstva gdje su vodikovi [[elektron]]i u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj molekularni vodik (H<sub>2</sub>) u stanju [[Superkritični fluid\|superkritičnog fluida]]. Ni na kojoj dubini nema [[Fazna granica\|fazne granice]], odnosno ne postoji čvrsta površina na koju se može stati ili tekuća u koju se može zaroniti.
Redak 65:		Redak 67:
	Motrenja [[pomrčina\|pomrčine]] Jupiterovih satelita služila su u [[pomorstvo\|pomorstvu]] za određivanje [[Navigacija\|položaja broda]], [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]], u doba kada nije bilo pouzdanih [[Kronometar (sport)\|kronometara]] ni [[Radio valovi\|radiosignala]]. Na temelju neravnomjernosti u pojavama pomrčina satelita, s obzirom na njihovu udaljenost od Zemlje, izračunao je [[Ole Rømer]] prvi put [[brzina svjetlosti\|brzinu svjetlosti]]. [[Jupiterovi prsteni]] sastoje se od čestica mikroskopske veličine. Prošireni Halo prsten udaljen je od središta planeta 1,40 do 1,72 Jupiterovog polumjera, najsjajniji Glavni prsten na udaljenosti je od 1,72 do 1,81 polumjera, a rijetki Paučinasti ([[Engleski jezik\|engl]].: ''Gossamer Ring'') prsten udaljen je 1,81 do 3 polumjera.<ref> '''Jupiter''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29529] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>		Motrenja [[pomrčina\|pomrčine]] Jupiterovih satelita služila su u [[pomorstvo\|pomorstvu]] za određivanje [[Navigacija\|položaja broda]], [[zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]], u doba kada nije bilo pouzdanih [[Kronometar (sport)\|kronometara]] ni [[Radio valovi\|radiosignala]]. Na temelju neravnomjernosti u pojavama pomrčina satelita, s obzirom na njihovu udaljenost od Zemlje, izračunao je [[Ole Rømer]] prvi put [[brzina svjetlosti\|brzinu svjetlosti]]. [[Jupiterovi prsteni]] sastoje se od čestica mikroskopske veličine. Prošireni Halo prsten udaljen je od središta planeta 1,40 do 1,72 Jupiterovog polumjera, najsjajniji Glavni prsten na udaljenosti je od 1,72 do 1,81 polumjera, a rijetki Paučinasti ([[Engleski jezik\|engl]].: ''Gossamer Ring'') prsten udaljen je 1,81 do 3 polumjera.<ref> '''Jupiter''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29529] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

	~~Jupiter je [[Prividna magnituda\|prividno]] četvrto najsjajnije [[nebesko tijelo]], nakon Sunca, [[Mjesec]]a i [[Venera (planet)\|Venere]].~~

	Dobio je ime po vrhovnom [[bog]]u [[rimska mitologija\|starih Rimljana]], kojeg su [[grčka mitologija\|Grci]] zvali [[Zeus]]. (Vidi [[Jupiter (mitologija)\|Jupiter]]). Po uzoru na stara češka imena planeta, kajkavci su jedno vrijeme upotrebljavali ime Kraljomoć (''Kralyomoch'' po starom kajkavskom pravopisu).<ref> ''Danicza Zagrebechka, ili Dnèvnik za prözto leto 1834'', Vu Zágrebu, pritizkana vu Ferencza Suppan Szlovarniczi: str. 8.</ref>

	== Fizička svojstva ==		== Fizička svojstva ==