https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=KapuciniKapucini - Povijest promjena2026-08-09T21:09:00ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Kapucini&diff=5795&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-09T08:13:30Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Kapucini'''-->{{dz|[[kapucini (majmuni)]]}}<br />
[[Datoteka:Sveti Leopold Bogdan Mandic Rijeka.jpg|desno|mini|220px|Kip [[Sveti Leopold Bogdan Mandić|svetog Leopolda]], hrvatskog kapucina i sveca u [[Znamenite_riječke_građevine#Kapucinska_crkva|Kapucinskoj crkvi u Rijeci]]]]<br />
'''Kapucini''' su [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] [[crkveni red]]. Danas su prisutni u 104 zemlje svijeta. Ukupan broj članova Reda oko 11.000. Službu generalnog ministra Reda obnaša fra [[Mauro Jöhri]] iz Švicarske. <br />
<br />
Godine 1991. bilo je u svijetu 11.699 redovnika franjevaca kapucina<ref>[http://www.ofm.hr/dokumenti/franjevastvo/franjo_asiski_zivot_duh_i_poslanje.pdf OFM - Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda] Franjo Asiški život, duh i poslanje </ref>. <br />
<br />
== Povijest zajednice ==<br />
<br />
Franjevci kapucini ili Red manje braće kapucina (latinski: Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum, kratica: OFMCap), nastali su 1525. Osnivači Reda, Matteo da Bascio, Raffaele i Ludovico da Fossombrone, su iznova željeli obnoviti ideale koje je živio [[Franjo Asiški]], (a to su: a) život materijalnog siromaštva; b) putujuće propovijedanje; c) jednostavan način odijevanja). Kao novi i Franjevački red priznaje ih papa [[Klement VII.]] 1528., bulom ''Religionis zelus'', a svoju samostalnost i poglavare (generalnog ministra) dobivaju tek 1619. (do tada su bili ovisni o konventualcima). Do 1574. razvijaju se, zbog papine odluke, samo u granicama Italije. Papa [[Grgur XIII.]], ukida tu zabranu, pa se kao misionari i putujući propovjednici brzo šire po svijetu (Danas su prisutni u 103 zemlje svijeta s ukupno 11.000 članova). <br />
U Crkvi su se istakli oko katoličke obnove poslije [[Tridentski sabor|Tridentskog sabora]] (uz isusovce, upravo su kapucini bili glavni nositelji [[Protureformacija|protureformacije]]). Na apostolsko-pastoralnom planu, od samih početaka, kapucine krasi pučko propovijedanje (od 1743. vrše službu «[[papinskih propovjednika]]»); blizina puku (zbog čega su prozvani «pučkim fratrima»); širenje raznih pobožnosti (najpoznatija [[40-satno klanjanje pred Presvetim]]); snažna misionarska djelatnost; uvođenje u kontemplativnu molitvu. U nekim povijesnim razdobljima su se na herojski način istakli u njegovanju bolesnika za vrijeme velikih epidemija: kuge, kolere, poplava, ratova. Za tu nesebičnu ljubav i požrtvovnost trajni spomenik im je podigao [[Alessandro Manzoni|A. Manzoni]] (roman '''[[Zaručnici]]'''). Vodili su i brojne diplomatske misije po nalogu Pape, a pratili su i kršćansku vojsku na bojnim poljima. Zapaženu ulogu su ostavili i na području znanosti, kako onih svetih tako i prirodnih i svjetovnih najrazličitije vrste.<br />
<br />
== Kapucinski sveci i blaženici ==<br />
[[Datoteka:Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci 15102010 1.jpg|mini|250px|Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci tijekom proslave 400. godina Kapucina u Rijeci i Hrvatskoj]]<br />
<br />
* [[Sveti Leopold Bogdan Mandić]] <br />
* [[Sveti Pio iz Pietrelcine]] <br />
* [[Lovro Brindisijski|Sveti Lovro Brindiški]] <br />
* Sveti Josip Leoniški <br />
* Sveti Bernard iz Corleonea <br />
* Sveti Konrad iz Parzhama <br />
* Sveti Fidel(is) Sigmaringenski, mučenik <br />
* Sveti Feliks Kantalicijski <br />
* Sveti Feliks iz Nikozije <br />
* Sveti Krišpin iz Viterba <br />
* Sveti Serafin iz Montegranara <br />
* Sveti Franjo Marija Kamporosijski <br />
* Sveti Ignacije iz Santhia <br />
* Blaženi [[Honorat Kozminski]] <br />
* Blaženi Didak Josip iz Cadiza <br />
* Blaženi Benedikt iz Urbina <br />
* Blaženi Jakov iz Ghazira <br />
* Blaženi Leopold iz Alpandeire <br />
* Blaženi Josip Tous Y Soler iz Igualada <br />
* Blaženi Nikola iz Gesturija <br />
* Blaženi Anicet Koplinski i drugovi, mučenici <br />
* Blaženi Andrija Hijacint Longhin, biskup <br />
* Blaženi Agatanđao i Kasijan, mučenici <br />
* Blaženi Marko iz Aviana <br />
* Blaženi Bernard iz Offide <br />
* Blaženi Ivan Alojzije, Protazije i Sebastijan, mučenici <br />
* Blaženi Apolinar iz Posata, mučenik <br />
* Blaženi Aurelije iz Vinalesa i drugovi, mučenici <br />
* Blaženi Inocent iz Berza <br />
* Blaženi Anđeo iz Acrija<br />
<br />
'''Kapucinske sestre klarise''':<br />
<br />
* Sveta Veronika Giuliani, djevica <br />
* Blažena Florica Cevoli <br />
* Blažena Marija Magdalena Martinengo, djevica <br />
* Blažena Marija Terezija Kowalska, djevica i mučenica<br />
<br />
== Kapucini u Hrvatskoj ==<br />
<br />
U hrvatske krajeve dolaze u 17. stoljeću. Prvi samostan grade u [[Rijeka|Rijeci]] (1610.), a nakon toga slijede: [[Zagreb]] (1618.), Herceg Novi (1688.), Split (1691.), [[kapucinski samostan Varaždin|Varaždin]] (1699.), Osijek (1703.), Karlobag (1710.), Beograd (1718.) Do 1783. hrvatski samostani pripadaju Štajerskoj provinciji. Te godine osniva se ''Hrvatsko-primorska kustodija'', koja 1847. postaje Provincijom. Njezini samostani se 1921. združuju s onima u Sloveniji u „Ilirsku provinciju“. Kada je ona ukinuta 1967., osnovan je hrvatski komesarijat (povjerenstvo) koji se zadržao do 1974. kada je uzdignut na rang Provincije. <br />
<br />
Danas Provincija broji 8 samostana, i to: Zagreb – sv. Mihael i sv. Leopold; Varaždin; Osijek; Rijeka; Karlobag; [[Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu|Split-Gospa od Pojišana]] i Dubrovnik-[[svetište Gospe od Milosrđa, Lapad|Gospa od Milosrđa]]-pomoračko zavjetno svetište i [[kapucinski samostan, Gospino Polje|samostan]]<ref>[http://www.zupa-svetog-mihajla-dubrovnik.com/index.php?option=com_content&view=article&id=46&Itemid=53 Župa sv. Mihajla Dubrovnik]</ref>). Od hrvatskih kapucina posebno su poznati: Mihael Anđeo Božidarević, general Reda; Marin iz Senja, apostolski misionar Like i Krbave; Štefan Zagrebec, pučki propovjednik (napisao djelo u 5. svezaka „Hrana duhovna“); [[Angelik Juraj Bedenik]], misionar i biskup u Indiji; [[Robert Antun Menini]], misionar i biskup u Bugarskoj; [[Bernardin Nikola Škrivanić]], širitelj katoličkog tiska i marijanske (Lurdske) pobožnosti; [[Anzelmo Canjuga]], crkveni glazbenik; [[Tomislav Janko Šagi-Bunić|Tomislav J. Šagi-Bunić]], [[Hadrijan Borak]] i [[Zdenko T. Tenšek]], vrsni teolozi i filozofi. <br />
<br />
Ipak, najsvjetliji lik kapucina s hrvatskih prostora, koji je ujedno i zaštitnik Provincije, jest [[sveti Leopold Bogdan Mandić]] iz Herceg-Novog. Tijekom povijesti braća uglavnom vrše tradicionalni franjevačko-kapucinski apostolat: ispovijedanje, propovijedanje, katekizacija, pučke misije, rad u bolnicama (Varaždin, Zagreb, Split, Rijeka), u zatvorima (Osijek). <br />
<br />
Djelatnost Provincije danas je uglavnom vezana uz župni pastoral, ali se nastoje razvijati i tipično franjevačko-kapucinske djelatnosti: pučke misije i pobožnosti, vođenje duhovnih vježbi i obnova, ispovijedanje, propovijedanje, rad s ministrantima, s članovima FSR-a i Frame, duhovna skrb za bolesnike, stare i nemoćne. Novonastala društveno-politička situacija otvorila je i mogućnosti bavljenja nekim novijim i drugačijim apostolsko-pastoralnim aktivnostima i potrebama Crkve. Tako su neka braća, kao uostalom i svi drugi svećenici i/ili redovnici, angažirani oko predavanja vjeronauka u školama. Uz to, neki se bave i tipično znanstvenim radom poučavajući na teološkom fakultetu i baveći se znanstvenim radom. Kapucini su danas češće nazočni i u sredstvima javnog priopćavanja (tisak, radio, TV), a i sami izdaju nekoliko glasila, uglavnom župnih („Duh zajedništva“ u Zagrebu, „Božji narod“ u Varaždinu), od kojih je ipak najpoznatiji „Ljudima prijatelj“, posvećen propagandi i štovanju sv. Leopolda Bogdana Mandića.<br />
<br />
[[Kapucinski samostan u Varaždinu]] je poznat po bogatom [[arhivi u Hrvatskoj|arhivu]]. Danas (stanje prosinca 2014.) je predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica iz reda kapucina, provincijal fra [[Jure Šarčević]].<ref name="KTABKBIH">Razgovarao: Željko Ivković: [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=50577 Intervju. Fra Jure Šarčević, provincijal Hrvatske kapucinske provincije i predsjednik HKVRPP. Redovnički život izvire iz otajstva Crkve kao dar koji ona dobiva od Gospodina], KTA BK BiH/Katolički tjednik, 3. prosinca 2014.</ref><br />
<br />
=== 400. godina kapucina u Hrvatskoj ===<br />
<br />
Godine 2010. kapucini su u Hrvatskoj obilježili 400. obljetnicu dolaska kapucina u Hrvatsku. Povijest franjevaca kapucina u našoj zemlji započela je u Rijeci 1610. godine, na mjestu gdje i danas kapucini u Rijeci djeluju - na Žabici, u [[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci|crkvi]] i samostanu Gospe Lurdske. Svoje najplodonosnije doba riječki kapucinski samostan imao je početkom prošlog stoljeća za vrijeme fra [[Bernardin Škrivanić|Bernardina Škrivanića]]. U to je doba građena nova crkva Gospe Lurdske, a samostan je u vlasništvu imao vlastitu tiskaru “Miriam” u kojoj su tiskana i svjetovna djela poput knjige „Zaručnici“ A. Manzonija i dr. U sklopu programa obilježavanja obljetnice predstavljena je prigodna poštanska marka s motivom kapucina i sv. Leopolda Mandića pod arkadom crkve Gospe Lurdske u Rijeci, koju je Hrvatska pošta uoči obilježavanja obljetnice pustila u optjecaj. Poseban doprinos obilježavanju obljetnice bila je izložba "Od bitija kapucinskoga fragmenti" u [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja|Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja]]. Na izložbi je bilo prikazano veliko kulturno bogatstvo koje su kapucini tijekom stoljeća sačuvali; restaurirane knjige, sakralni i drugi vrijedni predmeti iz fundusa riječkog i drugih kapucinskog samostana i knjižnica u Hrvatskoj čije je istraživanje dovelo do iznimnih znanstvenih otkrića. Naime, na izložbi je prvi put bilo prikazano četrdeset rukopisa pisanih na [[Glagoljica|glagoljici]], latinskom jeziku te [[Hebrejski jezik|hebrejsko]]-[[Aramejski jezik|aramejskom jeziku]] pronađenih tijekom istraživanja u knjižnicama kapucinskih samostana u Rijeci i drugim gradovima. Riječ je o rukopisima koji su pronađeni većinom na koricama knjiga i predstavljaju prvorazredno znanstveno otkriće koje će doprinijeti sveukupnoj spoznaji djelovanja kapucina u Hrvatskoj.<ref>http://www.rijeka.hr/PredstavljenProgramProslave {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/6GJPUA0U9?url=http://www.rijeka.hr/PredstavljenProgramProslave |date=2. svibnja 2013. }} (preuzeto 9. lipnja 2012.)</ref><br />
<br />
== Istaknuti hrvatski kapucini ==<br />
<br />
* [[Mihael Anđeo Božidarević|Mihael Anđeo Bož(i)darević]], general Reda<br />
* [[Angelik Juraj Bedenik]], biskup i misionar<br />
* [[Marin iz Senja]], misionar<br />
* [[Bernardin Nikola Škrivanić]]<br />
* [[Robert Antun Menini]], biskup i misionar u Bugarskoj<br />
* [[Augustin Dragan Dujmušić]], pjesnik<br />
* [[Stjepan Zagrebec]] (Marković), pisac<br />
* [[Hadrijan Franjo Borak]], profesor i filozof<br />
* [[Tomislav Janko Šagi-Bunić]], profesor<br />
* [[Zdenko Tomislav Tenšek]], profesor<br />
* [[Pavao Ivakić]], mučenik<br />
* [[Anzelmo Canjuga|Anzelmo Franjo Canjuga]], glazbenik<br />
* Sluga Božji [[Ante Josip Tomičić]]<br />
* [[sveti Leopold Bogdan Mandić]], hrvatski svetac Rimokatoličke Crkve, svećenik, ispovjednik, promicatelj jedinstva kršćana<br />
* [[Ivica Petanjak]], hrvatski kapucin, koji je postao [[Krčka biskupija|krčki biskup]]<br />
* [[Jure Šarčević]], [[provincijal]] [[Hrvatska kapucinska provincija|Hrvatske kapucinske provincije]] i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica ([[Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica|HKVRPP]])<ref name="KTABKBIH"/><br />
* [[Bono Zvonimir Šagi]], bogoslov, provincijal i predsjednik konferencije Viših redovničkih poglavara<br />
<br />
== Kapucini i hrvatski jezik ==<br />
Radovi redovnika kapucina imali su značaj i u potvrdi postojanja [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] na ovim prostorima, i to pod njegovim imenom. <br />
<br />
Primjerice, u tom pravcu je i rad o. Mikelanđela Bnecianina "''Bogoglivbna razmisgliania svarhv muke Issukarstoue i pet ran gnegouih / navcena i pripovidana od postouanmoga Otcia Fra Mikel Angela Bnecianina male Bratie ; haruaskim iazikom tumacena od iednoga nedostoinoga slughe Issukarstoua.''" iz [[1641.]] godine, tiskano u [[Mleci]]ma.<br />
<br />
== Kapucinski doprinosi ==<br />
Napitak [[kapučino]] je dobio ime po kapucinima.<br />
<br />
==Vidi još==<br />
*[[Crkva Gospe od Pojišana u Splitu]]<br />
*[[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci]]<br />
*[[kapučino]]<br />
<br />
== Izvori i referencije ==<br />
{{izvori}}<br />
{{Grad Rijeka}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
*[http://www.kapucini.hr Kapucini u Hrvatskoj], Službena stranica kapucina u Hrvatskoj<br />
*[http://www.ofmcap.org/ Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum], službena stranica Reda<br />
*[http://www.gcatholic.com/orders/004.htm OFM Capuchin Superiors/Bishops], Generalni ministri i biskupi Reda<br />
*[http://www.newadvent.org/cathen/03320b.htm Capuchin Friars Minor] iz Katoličke enciklopedije (na engleskom)<br />
*[https://www.facebook.com/pojisan Gospe od Pojišana] Kapucinski samostan Gospe od Pojišana u Splitu<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
{{ WProjekti <br />
|commons = <br />
|commonshr = <br />
|commonscat = Order of Friars Minor Capuchin<br />
|commonscathr = Kapucini<br />
|wječnik = <br />
|wikiknjige = <br />
|wikicitat = <br />
}}<br />
<br />
{{Predložak:Katolički crkveni redovi}}<br />
<br />
[[Kategorija:Franjevci kapucini| ]]<br />
<!-- kategorija kapucini<br />
<br />
na en.wiki je kategorija Category:Capuchins i Capuchin Orders, podkat od franjevaca, Franciscans --></div>WikiSysop