WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T04:51:14Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 04:51, 2. studenoga 2021.
Redak 59:		Redak 59:

	==Bilješke==		==Bilješke==
	~~{{commonscat\|Duomo (Modena)}}~~
	* Norris J. Lacy, ''Nova Arturijska enciklopedija'', Garland, New York, 1991.		* Norris J. Lacy, ''Nova Arturijska enciklopedija'', Garland, New York, 1991.
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T02:38:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Katedrala, ''Torre Civica i Piazza Grande'' u [[Modena|Modeni]]
|slika = Modena01.jpg
|godina = [[1997.]] (21. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/827
|država = {{ZD+X/I|ITA}}
 
{{Lokacijska karta|Italija|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Modena|position=left
|lat_deg=44|lat_min=38|lat_sec=46.5|lat_dir=N
|lon_deg=10|lon_min=55|lon_sec=32.4|lon_dir=E
}}Lokacija Modene u Italiji
}}
'''Katedrala u Modeni''' je [[Romanička arhitektura|romanička]] [[Katolička Crkva|rimokatolička]] [[katedrala]] ([[talijanski]]: ''duomo'') [[nadbiskupija|nadbiskupije Modena-Nonantola]] u [[Modena|Modeni]], [[Italija]]. Posvećena je 1184. godine i predstavlja jednu od najvažnijih [[romanička arhitektura|romaničkih građevina]] u Europi, zbog čega je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref>http://whc.unesco.org/en/list/827 Katedrala u Modeni na UNESCO-voj službenoj stranici</ref>.
[[Datoteka:Modena duomo.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Pročelje]]
{{coord|44|38|46.5|N|10|55|32.4|E|scale:100000_source:frwiki|display:title|}}

==Povijest==

Dvije starije crkve su bile posvećene na istom mjestu od 5. stoljeća, no obje su bile uništene prije početka njene izgradnje 1099. godine iznad grobne kapele [[Sveti Germinianus|sv. Geminiana]], sveca-zaštitnika Modene. Svečevi posmrtni ostaci se i danas nalaze u katedralnoj [[kripta|kripti]]. Izgradnju je vodio majstor-graditelj Lanfranco, a posvetio ju je papa [[Lucije III.]] 12. srpnja 1184. godine.<ref>[http://www.santiebeati.it/dettaglio/39175 San Geminiano di Modena]</ref>

==Pročelje==

Nakon izgradnje koju je vodio Lanfranco, katedralu su ukrasili [[Anselmo da Campione]] i njegovi nasljednici, tzv. "Campionezi", te tako njena fasada predstavlja djelo više stilova. Veličanstvenu [[rozeta|rozetu]] je dovršio Anselmo u 13. stoljeću, dok dva lava koja nose portalne stupove potječu iz [[Stari Rim|starog Rima]], te su vjerojatno pronađeni prilikom iskapanja temelja.
[[Datoteka:Wiligelmo, pannello 1.jpg|mini|250px|lijevo|<center>''Stvaranje Adama i Eve'', slavni [[Wilgelmus]]ov [[reljef]]]]
Na fasadi se nalaze i znameniti [[reljef]]i umjetnika [[Wiligelmus]]a, Lanfrancovog suvremenika; remek-djelo romaničkog kiparstva. Oni uključuju portrete [[prorok]]a i [[patrijarh]]a, te skoro sve ''Biblijske priče'' od kojih se ističu ''Stvaranje [[Adam]]a i Eve, Prvi grijeh'' i ''Priča o [[Noa|Noi]]''.
[[Datoteka:Modena cathedral.jpg|mini|240px|<center>Tlocrt katedrale sa zvonikom]]
Bočna vrata su također zanimljiva: s glavnog trga (Piazza Grande) nalaze se „Kraljevska vrata” (''Porta Regia'') i manja „Prinčeva vrata” (''Porta dei Principi'') koja su urešena reljefima, Wiligelmusovog učenika, sa scenama iz života sv. Geminianusa; na sjevernoj strani su „Vrata riblje tržnice“ (''Porta della Pescheria'') s reljefnim prikazima [[mjesec]]i u godini (na mramornom okviru) i scenama iz [[Bretonski jezik|Bretonskih legendi]] o [[Kralj Arthur|kralju Arthuru]] (u [[luneta|luneti]])<ref>Marilyn Stokstad, „Nova Arturijska enciklopedija“, Garland, New York, 1991., str. 324.-326. {{ISBN|0-8240-4377-4}}</ref>.

Na [[arhitrav]]u se nalaze križ, ptice, životinje, dok su u [[luneta|luneti]] likovi koji se prepoznaju iz mita o kralju Arturu; najvjerojatnije najraniji prikaz ove legende uopće i pripisuje se tzv. „Arturijskom majstoru“ iz oko 1120.-1140. godine. U središtu lunete je dvorac s dvije kule u kojima stoje dvije figure (Mardoc i Winlogee, tj. Ginevera), dok lijevi toranj (koji buzdovanom brani Burmaltus) kopljima napadaju ''Artus de Bretania'' (Kralj Artur), Isdernus (Yder), i još jedan neimenovan vitez. S druge strane vitez Carrado se sukobljava s Galvaginom (najvjerojatnije Gawain), dok se Che (Sir Kay|) i Galvariun (Galeshin) približavaju s kopljima na ramenima. Mnogi znanstvenici<ref>Roger Sherman Loomis, „Keltski mit i Arturijska legenda“, 1927., Columbia University Press.</ref> tvrde kako je tun prikazana scena otmice Ginevere koju će spasiti jedan od vitezova (ili pak kralj).

==Interijer==

[[Datoteka:Ghirlandina 02.JPG|mini|<center>''Toranj girlandi'' katedrale u Modeni]]
Unutrašnjost crkve je podijeljena na tri [[brod (arhitektura)|broda]]. Između glavnog broda i kripte nalazi se mramorna pregrada na kojoj je Anselmo da Campione prikazao [[Pasija|Kristov križni put]], uključujući [[Posljednja večera|posljednju večeru]]. [[Ciborij]] je [[Arrigo da Campione]], ukrasio malenim [[terakota]] skulpturama, a značajno je i drveno raspelo iz 14. stoljeća.

U katedrali se nalaze i dva prikaza ''[[Rođenje Kristovo|Rođenja]]'', prvo je djelo velikog slikara iz Modene ([[Antonio Begarelli]], 1527.), a u kripti ''Madonna della Pappa'' velikog kipara ([[Guido Mazzoni]], 1480.).

Posljednji ispraćaj slavnog tenora rođenog u Modeni, [[Luciano Pavarotti|Luciana Pavarottija]], održan je u katedrali.

<gallery>
Datoteka:Duomo di Modena - interno.jpg|<center>Unutrašnjost prema zapadnom ulazu
Datoteka:Porta dei principi 02.JPG|<center>Arhitrav Prinčevih vrata
Datoteka:Ghirlandina torresani capitello 1.JPG|<center>''Priča o Davidu'' Kapitel iz sobe na petom katu tornja.
Datoteka:Modena Duomo Pontile Campionese.jpg|<center>Ciborij iznad oltara.
</gallery>

==Torre della Ghirlandina==

''Torre della Ghirlandina'' je gotički [[kampanil]] (samostalni [[zvonik]]) katedrale u Modeni (1224.-1319.) koji je tako prozvan zbog [[bronca|brončane]] [[girlanda|girlande]] koja okružuje [[vodeni sat]]. Visok je 86,12 metara i kako je vidljiv sa svih strana grada postao je simbolom Modene.

Započet je kao Toranj sv. Geminiana (''Torre di San Geminiano'') 1179. godine i imao je pet katova. No kasnije, kako bi se natjecala s [[toranj|tornjevima]] [[Bologna|Bolonje]], oćinske vlasti su dodale prepoznatljivu oktogonalnu kapu koju je dizajnirao Arrigo da Campione, jedan od braće Campione koji je djelovao na obnovi katedrale od 13. do 15. stoljeća. vrh tornja je ukrašen dvima ''[[girlanda]]ma'' (dva mramorna vijenca), po kojima je toranj dobio ime.

Unutra se nalaze ''Sala della Secchia'' (soba s freskama iz 15. st.) u kojoj se nalazi kopija prikaza''Secchia rapita'', sjećanje na vremena kada je toranj služio kao riznica Komune Modena. Također su znameniti i [[kapitel]]i [[stup]]ova u sobi ''Sala dei Torresani'' na petom katu.

==Bilješke==
{{commonscat|Duomo (Modena)}}
* Norris J. Lacy, ''Nova Arturijska enciklopedija'', Garland, New York, 1991.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.markadderley.net/arthur/lancelot-and-guinevere/modena.html Arhivolt u Modeni]: fotografije

{{Svjetska baština u Italiji}}

{{GLAVNIRASPORED:Modenska katedrala}}
[[Kategorija:Katoličke katedrale u Italiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]
[[Kategorija:Romaničke katedrale]]

Katedrala u Modeni - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica