WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T20:43:19Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 20:43, 29. travnja 2022.
Redak 11:		Redak 11:
	\|}		\|}

	[[~~File~~:Periodic_Table_Chart.png\|mini\|300px\|desno\|Periodni sustav elemenata]]		[[Datoteka:Periodic_Table_Chart.png\|mini\|300px\|desno\|Periodni sustav elemenata]]
	[[~~File~~:Periodensystem mit Atomradien.pdf\|mini\|300px\|desno\|Odnosi veličina promjera atoma]]		[[Datoteka:Periodensystem mit Atomradien.pdf\|mini\|300px\|desno\|Odnosi veličina promjera atoma]]

	==Podjela elemenata==		==Podjela elemenata==

WikiSysop: bnz

2022-03-18T15:30:16Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15:30, 18. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kemijski element'''-->'''~~Kemijski element''' je skup svih istovrsnih [[Atom\|atoma]] u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, <ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/kemijski-element/2733/#naziv]Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Strukovno nazivlje - Struna: Kemijski element</ref> Kemijski elementi mogu imati više [[Izotop\|izotopa]], dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa. Kemijski element ne može se kemijskim metodama rastaviti na jednostavnije atome. Kemijski element vodik ima tri vrste atoma odnosno izotopa: '''<sup>1</sup>H''' - procij, '''<sup>2</sup>H''' - deuterij, '''<sup>3</sup>H''' - tricij, koji se razlikuju po broju neutrona u jezgri atoma dok je protonski broj 1.		Kemijski element''' je skup svih istovrsnih [[Atom\|atoma]] u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, <ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/kemijski-element/2733/#naziv]Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Strukovno nazivlje - Struna: Kemijski element</ref> Kemijski elementi mogu imati više [[Izotop\|izotopa]], dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa. Kemijski element ne može se kemijskim metodama rastaviti na jednostavnije atome. Kemijski element vodik ima tri vrste atoma odnosno izotopa: '''<sup>1</sup>H''' - procij, '''<sup>2</sup>H''' - deuterij, '''<sup>3</sup>H''' - tricij, koji se razlikuju po broju neutrona u jezgri atoma dok je protonski broj 1.

	'''Elementarna tvar''' je jedan od oblika postojanja nekog kemijskog elementa u prirodi. Do danas je poznato 118 vrsta atoma kemijskih elemenata ali je poznato preko 600 njihovih elementarnih tvari.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17682] Hrvatska enciklopedija: Elementarna tvar</ref> Kemijski element ugljik ima više oblika elementarne tvari, od četiri [[Alotropija\|alotropske modifikacije]] najpoznatije su dvije: dijamant i grafit. Dijamant i grafit su elementarne tvari istog kemijskog elementa i one se mogu pretvarati jedna u drugu. Svojstva elementarnih tvari mogu se jako razlikovati.		'''Elementarna tvar''' je jedan od oblika postojanja nekog kemijskog elementa u prirodi. Do danas je poznato 118 vrsta atoma kemijskih elemenata ali je poznato preko 600 njihovih elementarnih tvari.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17682] Hrvatska enciklopedija: Elementarna tvar</ref> Kemijski element ugljik ima više oblika elementarne tvari, od četiri [[Alotropija\|alotropske modifikacije]] najpoznatije su dvije: dijamant i grafit. Dijamant i grafit su elementarne tvari istog kemijskog elementa i one se mogu pretvarati jedna u drugu. Svojstva elementarnih tvari mogu se jako razlikovati.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T04:23:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kemijski element''' je skup svih istovrsnih [[Atom|atoma]] u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, <ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/kemijski-element/2733/#naziv]Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Strukovno nazivlje - Struna: Kemijski element</ref> Kemijski elementi mogu imati više [[Izotop|izotopa]], dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa. Kemijski element ne može se kemijskim metodama rastaviti na jednostavnije atome. Kemijski element vodik ima tri vrste atoma odnosno izotopa: '''1H''' - procij, '''2H''' - deuterij, '''3H''' - tricij, koji se razlikuju po broju neutrona u jezgri atoma dok je protonski broj 1.

'''Elementarna tvar''' je jedan od oblika postojanja nekog kemijskog elementa u prirodi. Do danas je poznato 118 vrsta atoma kemijskih elemenata ali je poznato preko 600 njihovih elementarnih tvari.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17682] Hrvatska enciklopedija: Elementarna tvar</ref> Kemijski element ugljik ima više oblika elementarne tvari, od četiri [[Alotropija|alotropske modifikacije]] najpoznatije su dvije: dijamant i grafit. Dijamant i grafit su elementarne tvari istog kemijskog elementa i one se mogu pretvarati jedna u drugu. Svojstva elementarnih tvari mogu se jako razlikovati.

:::::::::::::{|class="wikitable"
!Elementarna tvar||Kemijski element||boja||el. provodljivost||tvrdoća po Mohsu
|-
|Dijamant||ugljik, C||proziran||align="center"|ne||align="center"|10
|-
|Grafit||ugljik, C||crn||align="center"|da||align="center"|1
|}

[[File:Periodic_Table_Chart.png|mini|300px|desno|Periodni sustav elemenata]]
[[File:Periodensystem mit Atomradien.pdf|mini|300px|desno|Odnosi veličina promjera atoma]]

==Podjela elemenata==
Elementi se mogu podijeliti na metale i nemetale. [[Metal]]i su obično sjajne čvrste tvari koje provode [[elektricitet]]. Većina se metala tali na visokim temperaturama. Metali su kovni, što znači da se kovanjem mogu oblikovati u različite oblike. Mnogi su također duktilni, što znači da se mogu rastezati bez lomova. [[Željezo]], [[Bakar (element)|bakar]], [[cink]] i [[uranij]] su primjeri metala. Uz iznimku [[grafit]]a - oblik ugljika - nemetali ne provode elektricitet. [[Nemetal]]i u čvrstom stanju, kao što su [[sumpor]] i [[fosfor]], krhki su (kod udaraca se raspadaju na dijelove). Mnogi se nemetali tale kod mnogo nižih temperatura od metala; mnogi su kod sobne temperature u plinovitom stanju. [[Klor]], [[vodik]] i [[kisik]] su nemetali. U prirodi postoje 92 elementa. Uz iznimku [[helij]]a i [[neon]]a, svi se mogu s drugim elementima spajati u spojeve. Za rastavljanje kemijskih spojeva i oslobađanje elemenata koje sadržavaju rabe se [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]].

==Povijest pojma elementa i kemijskog simbola==
Najveći grčki filozof Aristotel je smatrao da materija ima četiri osnovna svojstva suho i vlažno, toplo i hladno. Slaganjem tih svojstava dobiju se četiri elementa: ''voda'' je hladna i vlažna, ''zemlja'' je suha i hladna, ''zrak'' je topao i vlažan, ''vatra'' je suha i topla. Njegov se nauk održao u cijelom srednjem vijeku. Tijekom srednjeg vijeka sedam poznatih metala identificirano je sa sedam poznatih nebeskih tijela i njihovim simbolima: zlato - Sunce, srebro - Mjesec, olovo - Saturn, željezo - Mars, bakar - Venera, kositar - Jupiter, živa - Merkur.

Robert Boyle je 1661.g. u svojoj knjizi "Chymista scepticus" pisao o ''elementu'' kao osnovnoj tvari koja se ne može rastaviti niti stvoriti. Smatramo ga ocem kemije. Antoine Laurent Lavoisier prvi je sastavio tablicu s 33 elementa u knjizi "Elementaire de Chimie" 1789.g. i točno je definirao pojam kemijskog spoja. Današnji sustav označavanja kemijskih elemenata uveo je Jöns Jakov Berzelius 1813.g.

Za označavanje elemenata kemičari danas rabe oznake sastavljene od jednog ili dvaju slova. Prvo je slovo uvijek veliko, a drugo slovo je uvijek malo. Naprimjer, oznake za vodik i cink su <big>H</big> i <big>Zn</big>. Elementi koji su otkriveni prije [[1800.]]-te godine često su nazivani latinskim imenima. Rimljani su [[olovo (element)|olovo]] zvali plumbum, a rabili su ga za izradu cijevi za vodu. Od latinskog imena dolazi oznaka <big>Pb</big> i također pokazuje korijene engleskih riječi plumber (vodoinstalater) i plumbing (vodoinstalaterstvo). Elementi iz skupine metala koji su otkriveni poslije, često imaju imena koja završavaju na -ium. Naprimjer [[plutonij]] (Plutonium) otkriven je [[1940.]], kada mu je dodijeljeno i ime. Simboli svih kemijskih elemenata nalaze se složeni u [[periodni sustav elemenata|Periodnom sustavu elemenata]].

==Rana otkrića: Metali==
Mali se broj elemenata u Zemljinoj kori može pronaći kao čiste [[tvar]]i. [[Zlato]] je element koji se pojavljuje i u nekim [[stijena|stijenama]] u obliku tankih traka ili malih kvržica čistog metala. Razlog tomu je što se zlato ne spaja lako s drugim elementima. Ljudi su prvi puta izlučili i rabili zlato prije 5500 godina. Neke stijene sadržavaju metale koji se pojavljuju u spojevima s [[kisik]]om. Na primjer, željezna [[rude|ruda]] je spoj [[željezo|željeza]] i [[kisik]]a. Prije 3500 godina ljudi su otkrili način proizvodnje željeza zagrijavanjem rude željeza drvenim [[ugljen]]om. [[Bakar (element)|Bakar]], [[olovo]] i [[cink]] proizvedeni su na isti način.

==Rana otkrića: Nemetali==
[[Ugljik]] i [[sumpor]] jedini su [[nemetali]] koji se u prirodi javljaju kao čiste tvari. Ugljik se javlja u obliku [[dijamant]]a i [[grafit]]a; [[drveni ugljen|drveni]] [[ugljen]] (nečisti oblik ugljena) stoljećima se proizvodio djelomičnim spaljivanjem drva. Rabio se za proizvodnju [[željezo|željeza]]. Sumpor je pronađen u obliku čvrstih žutih gruda ili praha u okolici [[krater]]a nekih [[vulkan]]a. Od [[1200.]] godine upotrebljava se za proizvodnju praha za [[oružje]] i [[antiseptik]]a.

==Kasnija otkrića==
[[Antoine Laurent de Lavoisier|Lavoisier]] je postavio temelje suvremene [[kemija|kemije]] kada je [[1783.]] potvrdio ideju da su elementi u središtu tvari. U to je vrijeme bilo poznato samo 26 čistih elementa. Kako su se njihovi uređaji i tehnike poboljšavali, tako se povećavala i brzina kojom su kemičari otkrivali nove elemente. Do [[1900.]] godine svi elementi koji se pojavljuju u prirodi bili su otkriveni, pročišćeni i dodijeljena su im imena.

==Umjetni elementi==
[[Svemir]] se sastoji uglavnom od [[vodik]]a (90%) i [[helij]]a (9%). Ogromni tlakovi i temperature u nutrini zvijezda kao što je npr. [[Sunce]] uzrokuju nuklearne reakcije koje pretvaraju vodik u helij. Daljnje nuklearne reakcije tlače vodik i helij zajedno na tvorbu težih elemenata. [[Zemlja]] je nastala od tih elemenata kada su se odvojili dijelovi sunca. Znanstvenici rabe nuklearne reakcije za proizvodnju teških, umjetnih elemenata iz prirodnih elemenata. Ovi umjetni elementi toliko su nestabilni da se raspadaju ili razdvajaju, često u minutama ili čak sekundama.

== Vidi još ==
*[[Periodni sustav elemenata]]

== Izvori ==

[[Kategorija:Opća kemija]]
[[Kategorija:Kemijski elementi| ]]

Kemijski element - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica