https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Kenneth_Geddes_WilsonKenneth Geddes Wilson - Povijest promjena2026-05-24T11:52:57ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Kenneth_Geddes_Wilson&diff=366506&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-08T08:57:14Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Kenneth Geddes Wilson'''-->{{Znanstvenik<br />
| ime = Kenneth Geddes Wilson<br />
| slika = K. G. Wilson 1.jpg<br />
| slika_širina = 200px<br />
| naslov = <br />
| datum_rođenja = [[8. lipnja]] [[1936.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Waltham]], [[Massachusetts]], [[SAD]]<br />
| datum_smrti = [[15. lipnja]] [[2013.]] <br />
| mjesto_smrti = [[Saco]], [[Maine]], [[SAD]]<br />
| prebivalište = <br />
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]<br />
| narodnost = <br />
| etnicitet = <br />
| polje = [[Fizika]]<br />
| radna_institucija = Sveučilište Cornell u [[Ithaca, New York|Ithaci]] <br> [[Sveučilište države Ohio]] <br />
| alma_mater = [[Harvardovo sveučilište]] <br> Kalifornijski tehnološki institut Caltech u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]] <br />
| doktorski_mentor = Murray Gell-Mann<br />
| doktorski_studenti = <br />
| poznat_po = [[Fazni prijelazi]] <br />
| autor_kratica_bot = <br />
| autor_kratica_zoo = <br />
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1982.) <br />
| religija = <br />
| fusnote = <br />
}}<br />
<br />
'''Kenneth Geddes Wilson''' ([[Waltham]], [[Massachusetts]], 8. lipnja 1936. – [[Saco]], [[Maine]], 15. lipnja 2013.), američki [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]]. Studirao na [[Harvardovo sveučilište|Hardvardovu sveučilištu]], [[doktor]]irao na Kalifornijskom tehnološkom institutu Caltech u [[[[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]]|Pasadeni]]. Bio zaposlen na Sveučilištu Cornell u [[Ithaca, New York|Ithaci]] (od 1963. do 1988.), te na [[Sveučilište države Ohio|Sveučilištu države Ohio]] (od 1988. do 2008.). Proučavao je [[Fazni prijelazi|pretvorbu (transformaciju) tvari]], razvio teoriju kritičnih fenomena povezanih s [[Fazni prijelazi|faznim prijelazima]]. Godine 1982. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]], za razvijanje općeg postupka pri stvaranju poboljšanih teorija transformacije materije kod kontinuiranoga prijelaza faza druge vrste. <ref> ''' Wilson, Kenneth Geddes ''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66202] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 8. ožujka 2020.</ref><br />
<br />
== Fazni prijelazi ==<br />
{{glavni|Fazni prijelazi}}<br />
[[datoteka:Fazni dijagram vode.png|mini|lijevo|300px|Pojednostavljeni [[fazni dijagram]] [[voda|vode]].]]<br />
'''Fazni prijelazi''' su promjene stanja pojedine [[Faza|faze]] (elementarne, spoja, [[Eutektik|eutektičke smjese]], peritektičkog spoja i slično) pri promjeni temperature. Razlikuju se fazni prijelazi I. vrste, kod kojih su u stanju ravnoteže slobodne [[entalpija|entalpije]] u obje faze jednake po vrijednosti, ali se pritom [[entropija]] i [[volumen]] skokovito mijenjaju, i fazni prijelazi II. vrste, kod kojih se u stanju ravnoteže ne mijenjaju ni entalpija, ni entropija, ni volumen. U fazne prijelaze I. vrste spadaju na primjer [[taljenje]], [[isparavanje]] i [[sublimacija]], a u fazne prijelaze II. vrste prijelazi kod kojih na primjer tvari gube [[Feromagnetizam|feromagnetička svojstva]] ([[Curiejeva temperatura]]), pojava [[supravodljivost]]i, procesi razlaganja i stvaranja međumetalnih spojeva u čvrstoj fazi i tako dalje.<br />
<br />
=== Agregatna stanja ===<br />
{{glavni|Agregatna stanja}}<br />
<br />
'''Agregatno stanje''' je stanje [[tvar]]i opisano kvalitativnim svojstvima koja ovise o [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u. Agregatno stanje je stanje mnoštva [[molekula]] neke tvari. Na prvi pogled postoje 3 osnovna stanja u kojima se tvari pojavljuju: čvrsto ([[volumen]] i oblik gotovo stalni), tekuće (volumen stalan, bez određenog oblika) i plinovito (popunjava volumen posude u kojoj se nalazi). Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima stanjima. Tako [[voda]], ovisno o tlaku i temperaturi, može biti, pored tekućega, i u čvrstom ([[led]]) i u plinovitom stanju ([[para]]) ([[fazni dijagram]]). S mikroskopskog stajališta agregatna stanja se mogu razlikovati prema uređenosti [[atom]]a odnosno molekula. Plinovito stanje odlikuje odsutnost bilo kakva reda dok kod [[kristal]]a postoji uređenost duga dosega. [[Tekućine]] predstavljaju stanje između plinovitoga i kristaliničnoga; uređenost je ograničena dosega. [[Amorfna tvar|Amorfne tvari]] (na primjer staklo), iako čvrste, imaju uređenost kratka dosega pa se mogu smatrati pothlađenim tekućinama odnosno tekućinama s vrlo velikom [[Viskoznost|viskoznošću]]. Stanje označeno kao [[Tekući kristali|tekući kristal]] ima neke značajke kristala a neke tekućina, ali općenito ima posebna svojstva. Često se kao četvrto stanje promatra [[plazma]] ([[Električna vodljivost|električki vodljivo]] sredstvo koje se sastoji od [[Ioniziranje|ioniziranih]] čestica). U posljednje se doba [[nakupine]] (grozdovi) atoma ili molekula, smatraju posebnim stanjem tvari, jer se ponašaju različito i od krutih tijela i od pojedinačnih atoma ili molekula.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{Nobelova nagrada za fiziku}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Wilson, Kenneth Geddes}}<br />
[[Kategorija:Američki fizičari]]<br />
[[Kategorija:Teoretski fizičari]]<br />
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]</div>WikiSysop