https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Kinoni 2026-05-23T14:23:19Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Kinoni&diff=378015&oldid=prev 2021-12-09T22:33:47Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Kinoni'''--&gt;[[datoteka:Caloplaca thallincola.jpg|mini|desno|250px|[[Žuta]] [[boja]] pojedinih [[Lišajevi|lišajeva]] (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti [[antrakinon]]a.]]<br /> <br /> [[datoteka:Juglans regia 2009 G2.jpg|mini|desno|250px|Zelene školjke nezrelog [[plod]]a [[orah]]ovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže [[juglon]]e. &lt;ref name=&quot;Gossauer&quot;&gt;Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S.&amp;nbsp;277, ISBN 978-3-906390-29-1.&lt;/ref&gt;]]<br /> <br /> '''Kinoni''' (kin[in] + [ket]oni) su nezasićeni ciklički diketoni, snažno (intenzivno) obojene, fiziološki važne [[kemijska tvar|kemijske tvari]] prisutne u [[biljke|biljkama]] i nekim [[životinje|životinjama]]. Strukturno im je obilježje to što njihove dvije [[Karbonilna skupina|karbonilne skupine]] (–CO) s ostalim [[ugljik]]ovim [[atom]]ima tvore ciklički sustav povezanih (konjugiranih) [[Kemijska veza|dvostrukih veza]]. Temeljni je spoj skupine '''kinon''' (p-benzokinon), C&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Kinonima pripadaju i [[naftokinoni]], [[antrakinon]]i, [[juglon]], a od derivata (izvedenih spojeva) neki [[Antibiotik|antibiotici]], [[vitamin K]] i drugi. Sintetski derivati kinonâ upotrebljavaju se u proizvodnji [[bojilo|bojila]] (napose derivati [[antrakinon]]a) i sredstava protiv biljnih štetočina (osobito derivati benzokinona i naftokinona). &lt;ref&gt; '''kinoni''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31539] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 17. 6. 2020. &lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Antrakinoni ==<br /> {{Glavni|Antrakinon}}<br /> <br /> '''Antrakinon''' (antra[cen] + kinon), [[Kemijska formula|kemijske formule]] C&lt;sub&gt;14&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, je najvažniji [[derivat]] [[antracen]]a. Antrakinon je blijedožuta [[kristal]]na [[tvar]] [[Topljivost|netopljiva]] u [[voda|vodi]], slabo topljiva u [[alkoholi|alkoholu]], [[eteri|eteru]] i [[aceton]]u. Dobiva se [[oksidacija|oksidacijom]] antracena s pomoću [[natrij]]eva dikromata i [[sintetika|sintetski]] iz [[Anhidridi|anhidrida]] [[ftalna kiselina|ftalne kiseline]] i [[benzen]]a. Služi za proizvodnju važnih antrakinonskih [[bojilo|bojila]], na primjer [[alizarin]]a.<br /> <br /> == Naftokinoni ==<br /> {{Glavni|Naftokinoni}}<br /> <br /> '''Naftokinoni''' (nafta + kinon) su nezasićeni ciklički diketoni, C&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) su kinoni koji se odvode od [[naftalen]]a. Od tri moguća i poznata [[izomer]]a najznačajniji je [[Kinoni|1,4-naftokinon]]. Njegovi [[alkil]]ni derivati ili izvedeni spojevi (filokinon, menakinon, menadion) čine [[vitamin K]], a [[hidroksil]]ni derivati ([[juglon]], [[loson]]) ubrajaju se u prirodna [[bojilo|bojila]].<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Botanika]]<br /> [[Kategorija:Boje]]</div>

WikiSysop