Kirgiski jezik - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-18T21:02:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 21:02, 18. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kirgiski jezik'''-->'''~~Kirgiski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=kir kir]), [[altajski jezici\|altajski]] jezik [[zapadnoturkijski jezici\|zapadnoturkijske]] skupine kojim govori preko 2.800.000 ljudi, većina u [[Kirgistan]]u (2.450.000; 1993 UBS); 160.000 u [[Kina\|Kini]] (2000 popis) u [[Xinjiang]]u; 1.140 u [[Turska\|Turskoj]] (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u [[Afganistan]]u (2000). Danas, ruski i dalje je glavni jezik u glavnim gradovima, kao što su [[Biškek]], a kirgiski i dalje gubi tlo pod nogama, posebno među mlađim generacijama. <ref name="Ferdinand and Komlósi">{{Citiranje weba\|language=eng.\|url=http://www.academia.edu/27246121/Vitality_of_the_Kyrgyz_language_in_Bishkek \|title=Ferdinand, S. & Komlósi, F. 2016. Vitality of the Kyrgyz Language in Bishkek \|publisher=IJORS 5-2, str.210-226 \|date= \|accessdate=10. rujna 2016.}}</ref>		Kirgiski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=kir kir]), [[altajski jezici\|altajski]] jezik [[zapadnoturkijski jezici\|zapadnoturkijske]] skupine kojim govori preko 2.800.000 ljudi, većina u [[Kirgistan]]u (2.450.000; 1993 UBS); 160.000 u [[Kina\|Kini]] (2000 popis) u [[Xinjiang]]u; 1.140 u [[Turska\|Turskoj]] (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u [[Afganistan]]u (2000). Danas, ruski i dalje je glavni jezik u glavnim gradovima, kao što su [[Biškek]], a kirgiski i dalje gubi tlo pod nogama, posebno među mlađim generacijama. <ref name="Ferdinand and Komlósi">{{Citiranje weba\|language=eng.\|url=http://www.academia.edu/27246121/Vitality_of_the_Kyrgyz_language_in_Bishkek \|title=Ferdinand, S. & Komlósi, F. 2016. Vitality of the Kyrgyz Language in Bishkek \|publisher=IJORS 5-2, str.210-226 \|date= \|accessdate=10. rujna 2016.}}</ref>

	U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda [[Ichkilik]], ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).		U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda [[Ichkilik]], ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-19T02:29:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 02:29, 19. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kirgiski jezik'''-->'''Kirgiski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=kir kir]), [[altajski jezici\|altajski]] jezik [[zapadnoturkijski jezici\|zapadnoturkijske]] skupine kojim govori preko 2.800.000 ljudi, većina u [[Kirgistan]]u (2.450.000; 1993 UBS); 160.000 u [[Kina\|Kini]] (2000 popis) u [[Xinjiang]]u; 1.140 u [[Turska\|Turskoj]] (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u [[Afganistan]]u (2000). Danas, ruski i dalje je glavni jezik u glavnim gradovima, kao što su [[Biškek]], a kirgiski i dalje gubi tlo pod nogama, posebno među mlađim generacijama. <ref name="Ferdinand and Komlósi">{{~~cite web~~\|language=eng.\|url=http://www.academia.edu/27246121/Vitality_of_the_Kyrgyz_language_in_Bishkek \|title=Ferdinand, S. & Komlósi, F. 2016. Vitality of the Kyrgyz Language in Bishkek \|publisher=IJORS 5-2, str.210-226 \|date= \|accessdate=10. rujna 2016.}}</ref>		<!--'''Kirgiski jezik'''-->'''Kirgiski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=kir kir]), [[altajski jezici\|altajski]] jezik [[zapadnoturkijski jezici\|zapadnoturkijske]] skupine kojim govori preko 2.800.000 ljudi, većina u [[Kirgistan]]u (2.450.000; 1993 UBS); 160.000 u [[Kina\|Kini]] (2000 popis) u [[Xinjiang]]u; 1.140 u [[Turska\|Turskoj]] (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u [[Afganistan]]u (2000). Danas, ruski i dalje je glavni jezik u glavnim gradovima, kao što su [[Biškek]], a kirgiski i dalje gubi tlo pod nogama, posebno među mlađim generacijama. <ref name="Ferdinand and Komlósi">{{Citiranje weba\|language=eng.\|url=http://www.academia.edu/27246121/Vitality_of_the_Kyrgyz_language_in_Bishkek \|title=Ferdinand, S. & Komlósi, F. 2016. Vitality of the Kyrgyz Language in Bishkek \|publisher=IJORS 5-2, str.210-226 \|date= \|accessdate=10. rujna 2016.}}</ref>

	U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda [[Ichkilik]], ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).		U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda [[Ichkilik]], ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T11:31:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kirgiski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=kir kir]), [[altajski jezici|altajski]] jezik [[zapadnoturkijski jezici|zapadnoturkijske]] skupine kojim govori preko 2.800.000 ljudi, većina u [[Kirgistan]]u (2.450.000; 1993 UBS); 160.000 u [[Kina|Kini]] (2000 popis) u [[Xinjiang]]u; 1.140 u [[Turska|Turskoj]] (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u [[Afganistan]]u (2000). Danas, ruski i dalje je glavni jezik u glavnim gradovima, kao što su [[Biškek]], a kirgiski i dalje gubi tlo pod nogama, posebno među mlađim generacijama. <ref name="Ferdinand and Komlósi">{{cite web|language=eng.|url=http://www.academia.edu/27246121/Vitality_of_the_Kyrgyz_language_in_Bishkek |title=Ferdinand, S. & Komlósi, F. 2016. Vitality of the Kyrgyz Language in Bishkek |publisher=IJORS 5-2, str.210-226 |date= |accessdate=10. rujna 2016.}}</ref>

U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda [[Ichkilik]], ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).

Sa [[kazahski jezik|kazaškim]] [kaz], [[karakalpački jezik|karakalpačkim]] [kaa] i [[nogajski jezik|nogajskim]] [nog] čini [[aralsko-kaspijski jezici|aralsko-kaspijsku]] podskupinu<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=kir Ethnologue (16th)]</ref>.

==Pismo==

{| class="sortable wikitable" width="400"
| align="center"|'''[[ćirilica]]'''
| align="center"|'''imena na kirgiskom'''
| align="center"|'''[[arapsko pismo]]'''<ref>[http://www.omniglot.com/writing/kirghiz.htm Kirgiski jezik]</ref>
| align="center"|'''transliteracija'''
| align="center"|'''[[latinica]] <br />(1928—1940)'''
| align="center"|'''[[IPA]]'''
|-
| [[А]] [[а]]||а||[[ا]]||A a||A a||/ɑ/
|-
| [[Б]] [[б]]||бе||[[ب]]||B b||B в||/b/, [w], [v]
|-
| [[В]] [[в]]||ве||[[ۋ]]||V v||V v||/v/
|-
| [[Г]] [[г]]||ге||[[گ]] <br> [[ع]]*||G g||G g, [[Ƣ]] [[ƣ]]||/ɡ/ [ʁ]
|-
| [[Д]] [[д]]||де||[[د]]||D d||D d||/d/
|-
| [[Е]] [[е]]||e||[[ه]]||E e||E e||/je/, /e/
|-
| [[Ё]] [[ё]]||ё||[[يو]]||Yo yo||Yo yo||/jo/
|-
| [[Ж]] [[ж]]||же||[[ج]]||J j||[[Ç]] [[ç]] ([[Ƶ]] [[ƶ]] 1938-1940)||/dʒ/
|-
| [[З]] [[з]]||зе||[[ز]]||Z z||Z z||/z/
|-
| [[И]] [[и]]||и||[[ى]]||İ i||I i||/i/
|-
| [[Й]] [[й]]||ий||[[ي]]||Y y||J j||/j/
|-
| [[К]] [[к]]||кa||[[ك]] <br> [[ق]]*||K k||K k, Q q||/k/, [q], [χ]
|-
| [[Л]] [[л]]||эл||[[ل]]||L l||L l||/l/
|-
| [[М]] [[м]]||эм||[[م]]||M m||M m||/m/
|-
| [[Н]] [[н]]||эн||[[ن]]||N n||N n||/n/
|-
| [[Ң]] [[ң]]||ың||[[ڭ]]||Ñ ñ||[[Ŋ]] [[ŋ]]||/ŋ/
|-
| [[О]] [[о]]||о||[[و]]||O o||O o||/o/
|-
| [[Ө]] [[ө]]||ө||[[ۅ]]||Ö ö||[[Ɵ]] [[ɵ]]||/ø/
|-
| [[П]] [[п]]||пe||[[پ]]||P p||P p||/p/
|-
| [[Р]] [[р]]||эр||[[ر]]||R r||R r||/r/
|-
| [[С]] [[с]]||эс||[[س]]||S s||S s||/s/
|-
| [[Т]] [[т]]||те||[[ت]]||T t||T t||/t/
|-
| [[У]] [[у]]||у||[[ۇ]]||U u||U u||/u/
|-
| [[Ү]] [[ү]]||ү||[[ۉ]]||Ü ü||Y y||/y/
|-
| [[Ф]] [[ф]]||эф||[[ف]]||F f||F f||/f/
|-
| [[Х]] [[х]]||ха||[[ح]]||H h||X x (H h 1928-1938)||/χ/ (=/k/)
|-
| [[Ц]] [[ц]]||це||[[تس]]||C c||Ts ts||/ʦ/
|-
| [[Ч]] [[ч]]||че||[[چ]]||Ç ç||C c||/tʃ/
|-
| [[Ш]] [[ш]]||ша||[[ش]]||Ş ş||Ş ş||/ʃ/
|-
| [[Щ]] [[щ]]||ща||-||Şç şç||Şc şc||/ʃtʃ/, /ʃː/
|-
| [[Ъ]] [[ъ]]||ажыратуу белгиси||-||-||-||-
|-
| [[Ы]] [[ы]]||ы||[[ى]]||İ i||[[Ь]] [[ь]]||/ɯ/
|-
| [[Ь]] [[ь]]||ичкертүү белгиси||-||-||-||-
|-
| [[Э]] [[э]]||э||[[ه]]||É é||E e||/e/
|-
| [[Ю]] [[ю]]||ю||[[يۋ]]||Yu yu||Yu yu||/ju/, /jy/
|-
| [[Я]] [[я]]||я||[[يا]]||Ya ya||Ya ya||/ja/, /jɑ/
|-
|}

== Primjer ==
Član 1. [[Opća deklaracija o pravima čovjeka|Opće deklaracija o pravima čovjeka]]:

{| class="wikitable"
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''ćirilica'''
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''arapske pismo'''
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''transliteracija'''
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''hrvatski'''
|-
| Бардык адамдар өз беделинде жана укуктарында эркин жана тең укуктуу болуп жаралат. Алардын аң-сезими менен абийири бар жана бири-бирине бир туугандык мамиле кылууга тийиш.||align="right"|باردىق ادامدار ۅز بەدەلىندە جانا ۇقۇقتارىندا ەركىن جانا تەڭ ۇقۇقتۇۇ بولۇپ جارالات.۔ الاردىن اڭ-سەزىمى مەنەن ابئيىرى بار جانا بئرى-بئرىنە بئر تۇۇعاندىق مامئلە قىلۇۇعا تئيىش.||Bardık adamdar öz bedelinde jana ukuktarında érkin jana teñ ukuktuu bolup jaralat. Alardın añ-sezimi menen abiyiri bar jana biri-birine bir tuugandık mamile kıluuga tiyiş.||Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=KDO Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=kir Ethnologue (15th)]

{{Turkijski jezici}}

[[Kategorija:Zapadnoturkijski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Kirgistana| ]]
[[Kategorija:jezici Afganistana]]
[[Kategorija:Jezici Kine]]
[[Kategorija:Jezici Turske]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:K]]