WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:03:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Naselje
| ime = Kiseljak
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =

| kolaž = {{multiple image
| border = infobox
| total_width = 300
| image_style = border:1;
| perrow = 1/2/2
| image1 = Kiseljak nebo 1.JPG
| image2 = Crkva sv. Ilije proroka, Kiseljak 1282.jpg
| image3 =
| image4 =
| image5 = Sarajevski kiseljak 2.jpg
}}
| opis_kolaža = Kiseljak, Crkva sv. Ilije proroka, Pogled s pješačkog mosta preko rijeke Lepenice, Pogled na visoku školu i crkvu u Kiseljaku, izvor mineralne vode

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Grb_Kiseljak.jpg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag_of_Central_Bosnia_Canton.gif|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = Mladen Mišurić-Ramljak
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 165 km²
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime = Općina
| stanovništvo_prazno1 = 20.722
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2 = 3.554
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 71250
| pozivni_broj = (+387) 030
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.opcina-kiseljak.orgopcina-kiseljak.org]

| slika_karta = BiH municipality location Kiseljak.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Kiseljak u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Kiseljak''' je [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Zemljopis ==

Kiseljak se nalazi u [[srednja Bosna|srednjoj Bosni]], na mjestu gdje se križaju putevi koji povezuju sve njene dijelove. Prosječna [[nadmorska visina]] je 475 m. Teritorij na kojem je naselje razvijeno, dio je [[Kiseljačka kotlina|Kiseljačke kotline]] koja se proteže od [[Paleška Ćuprija|Paleške Ćuprije]] na jugu, do [[Gromiljak]]a na sjeveru, a koju okružuju [[Jasikovica]], [[Graščica]], [[Berberuša]], [[Zahor]] i druga brda s nadmorskom visinom od 700 do 1423 m. Istočno je strateški važno brdo [[Stogić]]. Kroz Kiseljak protječe rijeka [[Lepenica (rijeka u BiH)|Lepenica]], koja u naselju prima pritoke [[Kreševčica|Kreševčicu]] i [[Rotiljski potok]], te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u [[Fojnička rijeka|Fojničku rijeku]].

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kiseljak}}

=== Popisi 1971. - 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Kiseljak'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|12.550 (51,93%)
|11.218 (53,32%)
|10.389 (56,66%)
|-
|'''Muslimani'''
|9.778 (40,46%)
|7.841 (37,26%)
|6.822 (37,20%)
|-
|'''Srbi'''
|740 (3,06%)
|785 (3,73%)
|924 (5,03%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|600 (2,48%)
|765 (3,63%)
|55 (0,29%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|496 (2,05%)
|430 (2,04%)
|145 (0,79%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''24.164'''
|'''21.039'''
|'''18.335'''
|}

==== Kiseljak (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Kiseljak'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|2.063 (60,46%)
|1.800 (62,91%)
|1.268 (59,86%)
|-
|'''Muslimani'''
|703 (20,60%)
|476 (16,63%)
|433 (20,44%)
|-
|'''Srbi'''
|167 (4,89%)
|179 (6,25%)
|275 (12,98%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|292 (8,55%)
|329 (11,49%)
|45 (2,12%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|187 (5,48%)
|77 (2,69%)
|97 (4,57%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''3.412'''
|'''2.861'''
|'''2.118'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Kiseljak'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 2. lipnja 2020.</ref>
|-
|'''Hrvati'''
|11.823 (57,06%)
|-
|'''Bošnjaci'''
|7.838 (37,82%)
|-
|'''Srbi'''
|409 (1,97%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|652 (3,15%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''20.772'''
|}

| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Kiseljak - naseljeno mjesto'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Hrvati'''
|2.853 (80,28%)
|-
|'''Bošnjaci'''
|477 (13,42%)
|-
|'''Srbi'''
|115 (3,24%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|109 (3,07%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''3.554'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Kiseljak sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/> :

[[Azapovići]],
[[Badnje]],
[[Behrići]],
[[Bilalovac]],
[[Bliznice]],
[[Boljkovići]],
[[Borina]],
[[Brizje]],
[[Brnjaci]],
[[Bukovica (Kiseljak, BiH)|Bukovica]],
[[Buzuci]],
[[Čalikovac]],
[[Čizma (Kiseljak)|Čizma]],
[[Čubren]],
[[Datići]],
[[Demići]],
[[Devetaci (Kiseljak, BiH)|Devetaci]],
[[Doci (Kiseljak, BiH)|Doci]],
[[Donji Palež]],
[[Draževići (Kiseljak, BiH)|Draževići]],
[[Dubrave (Kiseljak, BiH)|Dubrave]],
[[Dugo Polje (Kiseljak, BiH)|Dugo Polje]],
[[Duhri]],
[[Duke]],
[[Gaj (Kiseljak, BiH)|Gaj]],
[[Gojakovac]],
[[Gomionica (Kiseljak, BiH)|Gomionica]],
[[Gornji Palež]],
[[Gradac (Kiseljak, BiH)|Gradac]],
[[Grahovci]],
[[Gromiljak]],
[[Gunjače]],
[[Hadrovci (Kiseljak, BiH)|Hadrovci]],
[[Han Ploča]],
[[Hercezi]],
[[Homolj]],
[[Hrastovi (Kiseljak, BiH)|Hrastovi]],
[[Ivica (Kiseljak, BiH)|Ivica]],
[[Jehovac]],
[[Katunište]],
[[Kazagići (Kiseljak, BiH)|Kazagići]],
'''Kiseljak''',
[[Kotačala]],
[[Kovači (Kiseljak, BiH)|Kovači]],
[[Krčevine (Kiseljak, BiH)|Krčevine]],
[[Križići]],
[[Kuliješ]],
[[Lug (Kiseljak, BiH)|Lug]],
[[Ljetovik]],
[[Mahala Gomionica]],
[[Mahala Višnjica]],
[[Male Sotnice]],
[[Markovići (Kiseljak, BiH)|Markovići]],
[[Maslinovići]],
[[Medovci]],
[[Medovići]],
[[Miroševići]],
[[Mrakovi]],
[[Odrače]],
[[Paretak]],
[[Pariževići]],
[[Pobrđe Milodraž]],
[[Pobrđe Orahovo]],
[[Podastinje]],
[[Podastinjsko Brdo]],
[[Polje Višnjica]],
[[Potkraj (Kiseljak, BiH)|Potkraj]],
[[Radanovići (Kiseljak, BiH)|Radanovići]],
[[Radeljevići (Kiseljak, BiH)|Radeljevići]],
[[Rauševac]],
[[Rotilj]],
[[Solakovići (Kiseljak, BiH)|Solakovići]],
[[Stojkovići (Kiseljak, BiH)|Stojkovići]],
[[Svinjarevo (Kiseljak, BiH)|Svinjarevo]],
[[Šahinovići (Kiseljak, BiH)|Šahinovići]],
[[Toplica (Kiseljak, BiH)|Toplica]],
[[Tulica]],
[[Velike Sotnice]],
[[Višnjica (Kiseljak, BiH)|Višnjica]],
[[Zabrđe (Kiseljak, BiH)|Zabrđe]],
[[Završje (Kiseljak, BiH)|Završje]] i
[[Žeželovo]].

== Uprava ==

{{nedostaju izvori}}

U općini Kiseljak formirano je devet mjesnih zajednica i to:
# Bukovica
#* Naselja: Bukovica, Zabrđe, Toplica i Solakovići.
#* Ukupan broj stanovnika 1.101.
# Lepenica
#* Naselja: Kuliješ, Azapovići, Tulica, Homolj, Boljkovići, Gojakovac, D.Žeželovo, G. Žeželovo, Čubren i Ivica.
#* Ukupan broj stanovnika je 2.640.
#Draževići
#* Naselja: Draževići, Radanovići, Buzucu, D. Kovači, G. Kovači, Han Ploča i Grahovci.
#* Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 1.576.
#Brnjaci
#* Naselja: Brnjaci, Čalikovac, Paretak i Ljetovik.
#* Ukupan broj stanovnika 1.414.
# Topole
#* Naselja: Duhri i Potkraj.
#* Ukupan broj stanovnika je 900.
# Kiseljak
#* Naselja: Čizma, Kiseljak, Parževići, Podastinje, Završje, G. Palež, D. Palež, Borina, Rotilj i Podastinjsko Brdo.
#* Ukupan broj stanovnika je: 6.119.
# Gromiljak
#* Naselja: Gromiljak, Višnjica, Jehovac, Višnjica Polje, Višnjica Mahala, Višnjica Gaj, Svinjarevo, Behrići, Bliznice, Kotačala, Gomionica, Gomionica Mahala, Lug, Križići, Hercezi, Doci, Mrakovi, Dubrave, Katunište, Stojkovići.
#* Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 4.870.
# Brestovsko
#* Naselja: Hrastovi, Velike Sotnice, Dugo Polje, Medovići, Gunjače, Krčevine, Duke, Medovci, Pobrđe, Orahovo, Demići, Hadrovci, Rauševac, Kazagići, Badnje, Male Sotnice, Devetaci, Odrče.
#* Ukupan broj stanovnika je 2.991.
#Bilalovac
#* Naselja: Datići, Pobrđe Milodraž, Maslinovići, Bilalovac, Brizje, Radeljevići, Markovići, Šahinovići, Miroševići.
#* Ukupan broj stanovnika je 1.943.

== Povijest ==

Prvi se put spominje 1530.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31635|title=Kiseljak {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-25}}</ref><br>U 16. stoljeću dolazi pod [[Osmansko Carstvo|Turke]], a 1878. pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. 1918. postaje dio [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|države Slovenaca, Hrvata i Srba]], zatim [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevine Jugoslavije]] ([[Vrbaska banovina]]), pa [[SFRJ]] ([[SRBiH]]).

Na mjestu današnjeg grada vjerojatno je postojalo naselje u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], o čemu govori prisutnost većeg broja srednjovjekovnih [[stećak]]a na širem i užem području, i pripadalo je župi [[Lepenica (župa)|Lepenica]].

Današnji Kiseljak je relativno mlado naselje, koje se razvilo zahvaljujući mnogim izvorištima [[mineralna voda|mineralne vode]] (kiseljaka) duž cijele [[kotlina|kotline]], a koji uvjetuju razvoj mjesta kao [[turizam|turističkog]] i [[termalno lječilište|lječilišnog]] centra.

Mnogi svjetski istraživači, kao sto su [[Maselier]] i [[Chaumette de Fosses]], [[Richard von Erce]], [[Ahmed Dževdet]], [[James Greagh]], dr. [[Otto Blau]], navode niz podataka o vrijednosti mineralne vode i njenom korištenju za liječenje, kao i o izvozu vode u bliže i dalje gradove. Nakon [[Austro-Ugarska|austrougarske]] okupacije, Kiseljak se jače razvija kao banjsko mjesto, te središte [[trgovina|trgovine]] i [[obrt]]a. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nastupila je stagnacija u razvoju, da bi, [[1930-ih|1930-ih godina]], Kiseljak kao banjsko mjesto ponovo oživjelo.

Poslije 2. svjetskog rata Kiseljak izrasta u uređeniju varošicu i postaje središte jedne relativno veće regije. Grade se komunalni i objekti javne službe, stambene zgrade, prometnice, a povećava se i eksploatacija mineralne vode.

Područje Središnje Bosne obuhvaćeno je velikosrpskim teritorijalnim pretenzijama prema prema [[Plan Krajina 92|planu Krajina-92]] Banjolučkog korpusa JNA. Po njemu su ciljali zauzeli [[Jajce]], [[Bugojno]], [[Travnik]] i [[Kotor Varoš]] te [[Usora|Usoru]] i [[Žepče]] radi spajanja [[Teslić]]a i uporišta na [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenu]]. Srednjobosanske hrvatske snage u toj su najosjetljivijoj fazi rata bile ključne u zaustavljanju srpskih paravojnih snaga na [[Komar (prijevoj)|Komaru]], [[Mravinjac (planina u BiH)|Mravinjcu]] i [[Vlašić]]u. Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i tzv. JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. [[Zborno područje HVO Vitez]] na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Kiseljaku i drugdje po Srednjoj Bosni (Travnik, Novi Travnik, Busovača, Vitez). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. <ref name="Obilježena 26. godišnjica">[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima Dnevnik.ba] [[Gloria Lujanović]]: ''FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću'', 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref>

Danas se Kiseljak intenzivno oporavlja od posljedica [[rat u BiH|rata]]. Pri završetku su radovi na aministrativno-poslovnom centru, stambena izgradnja je ubrzana, [[infrastruktura|infrastrukturni]] objekti se obnavljaju, saniraju, rekonstruiraju. Nove [[benzin]]ske pumpe, parking-prostori, prodajni objekti, i dr., novo su, ljepše lice ovoga grada. Kiseljak doživljava ekspanziju u svakom pogledu i teži da postane, ako ne najveći i najrazvijeniji, a ono svakako jedan od najvećih i najprosperitetnijih centara srednje Bosne.

Ovo mjesto je, u idiličnom kraju, na ušću triju rijeka, sačuvalo i do danas bogatstvo i ljepotu prirode. U globalu rečeno Kiseljak kao važno tranzitno mjesto prije svega je poznat po svojoj tradiciji (Kiseljačka pogačica, [[Sarajevski kiseljak]], Banjsko lječilište, Termalne vode).

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Kiseljak, lazenske mesto pobliz Sarajeva.jpg|mini|lijevo|250px|Kiseljak]]

Danas je Kiseljak još uvijek važna postaja na raskrižju puteva i samim tim značajno tranzitno sjedište mada je zadržao epitet poznatog lječilišta.

Općina Kiseljak raspolaže velikim prirodnim bogatstvima na kojima su zasnovane perspektive njenog razvoja.

Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolaže i sa velikim šumskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.

Ono po čemu se Kiseljak danas ističe od drugih gradova u BiH je prije svega mineralna voda – kiseljak. Samo ime i grada govori o važnosti ovog prirodnog fenomena. Još uvijek se točno ne zna kada su na prostorima današnjeg Kiseljaka šiknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog ugljičnog dioksida, ali se zna da je više od sto godina nakon što je proučio sva mineralna vrela u BiH dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska [[mineralna voda]] među europskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turističke planove.

Godine 1659. turski je putopisac [[Evlija Čelebija]] prvi upozorio na ljekovitost mineralne vode. "Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ekši su, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, jeno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju 'ljuta voda', ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta."

Kiselu vodu 1864. godine, u pismu velikom veziru Fuad-paši, opisuje i turski pisac i državnik [[Ahmet Dževdet]]: ''"Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostrojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u [[Austrija|Austriju]]. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije točno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i željeza. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziri za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima."''

Kao jedan takav prirodni fenomen djeluje na liječenje po čemu je grad Kiseljak jako poznat. Kiseljačka mineralna voda ispitana je u renomiranim znanstveno-istraživačkim centrima. Tako je poznato da pijenje tople i hladne mineralne vode, dijetalnom ishranom, kupkama u mineralnoj vodi, ugljičnim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelomično masažom, parafinskim oblogama i medikamentima postižu se zavidni rezultati u liječenju niza kroničnih oboljenja (šećerna bolest, želučano – crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka, poremećaji metabolizma, reumatska oboljenja….

U [[Klokoti]]ma je poznato ljekovito blato, čiji radioaktivitet, mjeren mahovim jedinicama u C/1 iznosi 3,74 i prirodni CO2 sa godišnjom produkcijom od 7.000 tona.

U selu [[Zabrđe]] je izvor termo – mineralne vode Toplica, kapaciteta 30 dm3/s, čija je izlazna temperatura 25 – 30 Celzijevih stupnjeva.

Na području Kiseljaka su kaptirana četiri mineralna izvora izdašnosti od oko 5 dm3/s : Park, Kiseljačić, Podgaj i Bio-han. Izvore Park i Kiseljačić eksploatira [[Sarajevski kiseljak]] sa godišnjom produkcijom od 35 000 000 l mineralne vode, a njihova proizvodnja i izvoz na tržište raste iz dana u dan. Danas [[Sarajevski kiseljak (tvrtka)|Sarajevski kiseljak]] zapošljava toliki broj ljudi da bi gospodarstvo Kiseljaka bilo gotovo nezamisliva bez njegovog postojanja.

Kiseljak je jedan od rijetkih gradova srednjobosanske županije koji se može pohvaliti tradicijom koju je sačuvao do danas. Jedan od primjera su poznate [[Kiseljačke pogačice]] po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.

Kiseljak se poslije ratova brzo gospodarski razvijao. Tako su prije [[Rat u BiH|sukoba u BiH]] na području općine postojala sljedeća državna proizvodna poduzeča: tvornica konfekcije Globus, tvornica mineralne vode Sarajevski kiseljak, tvornica Zrak-auto-elektro oprema, poduzeće za proizvodnju elektromehaničkih prekidača u automobilskoj industriji, tvornica Tehnoplin...

== Poznate osobe ==

* [[Sekula Dugandžić]], slikar naivne umjetnosti
* [[Stjepan Zelenika]], književnik
* [[Jozo Penava]], producent, skladatelj, aranžer, vokalni i instrumentalnti interpretator.
* [[Andrea Komšić]], hrvatska alpska skijašica
* [[Zlatko Dević]], slikar

== Spomenici i znamenitosti ==

[[Datoteka:Catholic church in Kiseljak.jpg|mini|220px|Katolička crkva sv. Ilije proroka]]

Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su [[stećci]]. Ima ih na stotine, a samo na podrucju Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stećaka. Najljepši je stećak Radoja Radosalića u Zabrđu. Po mišljenju dr. [[Pavao Anđelić|Pavla Anđelića]], jednog od najvećih bosanskohercegovačkih arheologa, stećak s Brdanjka jedan je od najljepših u cijeloj BiH.

U zaseoku Ukućevcima je 1908. godine pronađena ilirska kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. Arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom. Medu nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod naziva "Biskupov grob".

Selo [[Podastinje]] je pravi povijesni biser, u kojem su tragovi starih kultura, od predpovijesnog vremena do Srednjeg vijeka, toliko bogati i značajni da se nekoliko desetaka arheologa i stručnjaka iz srodnih znanosti, još od prošlog stoljeća bavilo i bavi tim tragovima. Podastinjem dominira krška gruda koju narod naziva Crkvina. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukućevci, vidljive su impozantne količine predpovijesnejske gradinske keramike, karakteristične za srednje brončano doba, a gradina kako je u svom radu "Lepenica u prethistoriji i antici - arheološka ispitivanja" naveo dr. Pavao Andelić, spada među najveće u Bosni i Hercegovini.

Iz Podastinja potiće i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada), pronaden 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u [[zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]], [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]], te u [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Franjevačkom samostanu u Fojnici]]. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od [[Septimije Sever|Septimija Severa]] (193.-211. n. e.) do Galijena (253.-268. n. e.).

== Obrazovanje ==

U Kiseljaku djeluje više osnovnih i srednjih škola.

== Kultura ==

Prije rata glavna kulturna manifestacija su bile [[Kiseljačke večeri kulture]] (KVEK) sa nastupima brojnih folklornih sastava i drugih kluturno-umjetničkih društava.

Danas je nositelj glavnog dijela kulturnih manifestacija podružnica [[HKD Napredak]], koja je obnovljena 1990., odmah nakon što je obnovljen rad Društva u BiH.

Napredak organizira likovne kolonije, Dane kruha, te postavlja umjetničke izložbe u Umjetničkom paviljonu Srednje škole Kiseljak.

Narodno sveučilište takoder je aktivno: okuplja mažoretkinje, omogućuje prikazivanje kino-predstava, a u njegovom sastavu djeluje i gradska knjižnica.

== Mediji ==

* [[Radiotelevizija Herceg-Bosne|RTV HB]]
* [[Radio Kiseljak]]

== Šport ==

* [[NK Kiseljak]]
* [[NK Brnjaci]]
* [[HKK Kiseljak]]
* [[NK Gromiljak Kiseljak]]

== Gradovi prijatelji ==

* {{ZD|H|HRV}} [[Kaštela]]
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Koljnof]]<ref name="volksgruppen.orf.at">[http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2797032/ Nova ulica Kiseljaka u Koljnofu], volksgruppen.orf.at, preuzeto 18. rujna 2016.</ref>
* {{ZD|H|HRV}} [[Zaprešić]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.opcina-kiseljak.org/ Službene stranice općine Kiseljak]
* [http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-kresevo/kiseljak.html Kiseljak - Župa sv. Ilije proroka]

{{BiH}}
{{Kiseljak}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kiseljak| ]]

Kiseljak - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 06:50, 9. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kiseljak'''-->{{dz}}		<!--'''Kiseljak'''-->{{dz}}
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime = Kiseljak		\| ime = Kiseljak
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =