https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Kit_perajar 2026-06-18T00:05:18Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Kit_perajar&diff=12395&oldid=prev 2021-07-24T01:23:00Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Kit perajar'''--&gt;{{Taksokvir | boja = pink<br /> | naziv = Kit perajar<br /> | slika = LMazzuca Fin Whale.jpg<br /> | slika_širina = 240px<br /> | slika_opis = Dva kita perajara<br /> |status = VU <br /> | regnum = [[Životinje|Animalia]]<br /> | phylum = [[Svitkovci|Chordata]]<br /> | classis = [[Sisavci|Mammalia]]<br /> | subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]<br /> | ordo = [[Kitovi|Cetacea]]<br /> | subordo = [[Kitovi usani|Mysticeti]]<br /> | familia = [[Brazdasti kitovi|Balaenopteridae]]<br /> | genus = ''[[Balaenoptera]]''<br /> | species = '''''B. physalus'''''<br /> | dvoimeno = ''Balaenoptera physalus''<br /> | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]]<br /> | karta_raspon = cetacea_range_map_Fin_Whale.PNG<br /> | karta_raspon_širina = 240px<br /> | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost kita perajara<br /> }}<br /> <br /> '''Kit perajar''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Balaenoptera physalus'') je jedna vrsta [[brazdeni kitovi|brazdastih kitova]]. On je najbliži srodnik [[plavi kit|plavog kita]] i poslije njega je sljedeća najveća životinja na Zemlji. <br /> <br /> == Osobine ==<br /> <br /> Kit perajar je u prosjeku dugačak oko 20 metara, ali je već izmjeren i jedan perajar koji je bio dug 27 metara. Težina jednog takvog diva se procjenjuje na oko 70 tona. To znači, da je puno vitkiji i lakši od jednako velikog plavog kita, a lakši je i od nekih manjih vrsta kitova kao što je [[grenlandski kit]] ili [[ulješura]]. Gornja strana tijela mu je sivosmeđa a s donje strane je bijel. Najsigurnije ga se može prepoznati po nesimetrično obojenoj donjoj čeljusti: desna strana je bijela a lijeva tamna. <br /> <br /> == Rasprostranjenost ==<br /> <br /> Kitovi perajari žive u svim svjetskim [[ocean]]ima. Ljeta provode u polarnim ili umjereno hladnim vodama, a zimi dolaze u umjereno topla i tropska mora. Kako su godišnja doba upravo obrnuta na [[sjeverna polutka|sjevernoj]] od onog na [[južna polutka|južnoj polutki]] oni se na [[ekvator]]u nikada ne sreću. Neki zoolozi smatraju da su to dvije odvojene podvrste: sjeverni perajar (''B.p.physalus'') i južni perajar (''B.p. quoyi'').<br /> <br /> == Način života ==<br /> <br /> Kitovi perajari žive u grupama od 5 do, eventualno, 10 životinja. U vremenu prije velikog kitolova postojale su &quot;škole&quot; perajara i do 300 životinja. Perajari brže plivaju i dublje rone od većine drugih velikih [[kitovi|kitova]]. Pliva brzinom od oko 37 km/h a redovno roni do dubine od 200 metara. Pri tome se zadržava pod vodom petnaestak minuta. Hrani se gotovo isključivo [[kril]]om, koji filtriraju uz pomoć [[usi]]. Hrane se, slično kao i [[plavi kit]] isključivo u svojim ljetnim boravištima, a za vrijeme zime troše svoje zalihe masnoće.<br /> <br /> Ne događa se, da majka donese na svijet više od jednog mladunca, a rađa ga kad stigne u ljetno boravište. Mladunče je dugo oko 6,5 metara i teži 1.800 kilograma. Spolnu zrelost dosižu u starosti od oko 10 godina, a dožive i više od 100 godina.<br /> <br /> == Kitolov i zaštita ==<br /> <br /> Zbog brzine i veličine perajara sve do kasnog [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ljudi su perajare mogli uloviti samo iznimno. Međutim, kad su se sredstva za lov na kitove dovoljo razvila, ljudi su počeli s masovnim izlovljavanjem. Prvo su lovili [[plavi kit|plave kitove]] jer je bio, zbog veličine, atraktivniji. Ali kad je ta vrsta bila gotovo istrijebljena, prešlo se na lov na perajare u veliko stilu. Tako je samo u sezoni [[1937.]]/[[1938|38]]. pobijeno više od 28.000 perajara. Lov je nesmanjenom žestinom nastavljen sve do kasnih 60-tih godina, kad je utvrđeno da su &quot;zalihe&quot; gotovo iscrpljene. Od [[1985.]] vrijedi zabrana lova na kitove u cijelom svijetu.<br /> <br /> Prije kitolova, bilo je oko 400.000 sjevernih? i 70.000 južnih perajara. Ekcesivni lov smanjio je populaciju na manje od 5.000. Time je perajar nešto češći od [[plavi kit|plavog kita]] ali se i njega mora, još uvijek, smatrati jako ugroženom vrstom. American Cetacean Society procjenjuje, da ih danas još živi oko 40.000 na [[sjeverna polutka|sjevernoj]] i 15.000 na [[južna polutka|južnoj polutki]].<br /> <br /> {{Wikivrste|Balaenoptera physalus}}<br /> <br /> [[Kategorija:Kitovi]]</div>

WikiSysop