WikiSysop: bnz

2022-03-22T11:21:08Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11:21, 22. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Knjižničarstvo'''-->'''~~Knjižničarstvo''' ili '''bibliotekarstvo''' ([[engleski\|eng.]] ''library science'') je [[znanost]] koja se bavi [[knjižnica\|knjižnicama]].		Knjižničarstvo''' ili '''bibliotekarstvo''' ([[engleski\|eng.]] ''library science'') je [[znanost]] koja se bavi [[knjižnica\|knjižnicama]].

	Smisao knjižnice je korištenje u njoj pohranjenog knjižničnog fonda. [[Knjižnični fond]] u velikoj mjeri čine knjige, ali i drugi predmeti kao što su fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, računalni sadržaji, igračke i mnoge druge vrste sadržaja (u nastavku ovoga članka se riječju '''knjiga''' misli na sve ove vrste sadržaja).		Smisao knjižnice je korištenje u njoj pohranjenog knjižničnog fonda. [[Knjižnični fond]] u velikoj mjeri čine knjige, ali i drugi predmeti kao što su fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, računalni sadržaji, igračke i mnoge druge vrste sadržaja (u nastavku ovoga članka se riječju '''knjiga''' misli na sve ove vrste sadržaja).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T10:29:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Knjižničarstvo''' ili '''bibliotekarstvo''' ([[engleski|eng.]] ''library science'') je [[znanost]] koja se bavi [[knjižnica|knjižnicama]].

Smisao knjižnice je korištenje u njoj pohranjenog knjižničnog fonda. [[Knjižnični fond]] u velikoj mjeri čine knjige, ali i drugi predmeti kao što su fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, računalni sadržaji, igračke i mnoge druge vrste sadržaja (u nastavku ovoga članka se riječju '''knjiga''' misli na sve ove vrste sadržaja).

Poslovanje knjižnice čine sljedeće aktivnosti:
<ul>
<li>izgradnja i održavanje knjižničnog fonda (nabava knjiga, briga o njihovom stanju, fizička zaštita knjiga, popravci knjiga, te pročišćavanje fonda),
<li>izgradnja i održavanje knjižničnoga kataloga (katalogizacija),
<li>korištenje fonda (čitanjem u čitaonici ili kroz posudbu korisnicima),
<li>pomoć korisnicima u traženju informacija ili korištenju knjižnične građe i
<li>druge aktivnost koje se odvijaju u knjižnicama.
</ul>

== Katalogizacija ==
[[Knjižnični katalog]] pomaže knjižničarima i korisnicima identificirati i pronaći knjigu u knjižnici (po naslovu, autoru, temi i drugim kriterijima).

Katalozi nastaju postupcima formalne i sadržajne katalogizacije. [[Katalogizacija]] je aktivnost kojom se podaci o knjizi odabiru prema pravilima, zapisuju se na standardni način, i prikladno se organiziraju radi kasnijeg pretraživanja. Ovi podaci čine bibliografski opis, temelj [[bibliografija|bibliografije]] i [[knjižnični katalog|knjižničnih kataloga]].

*[[Formalna katalogizacija|Formalnu katalogizaciju]] čini izbor podataka o knjizi s naslovne stranice knjige, drugih sličnih stranica u knjizi (naslov, autor, izdavač, godina izdanja itd.), te o njenom fizičkom obliku (dimenzije, broj stranica i sl.), i njihovo zapisivanje na standardni način. Formalnom katalogizacijom nastaju podaci za [[abecedni katalog|abecedni]], [[naslovni katalog|naslovni]], [[autorski katalog|autorski]], [[matični katalog|matični]], [[mjesni katalog|mjesni]] i slične kataloge.

*[[Sadržajna katalogizacija|Sadržajnu katalogizaciju]] čini izbor i zapisivanje pojmova i oznaka koje govore o sadržaju knjige. Sadržajnom katalogizacijom nastaju podaci za [[stručni katalog|stručne]] i [[predmetni katalog|predmetne]] kataloge.

*[[Knjižnična klasifikacija|Klasifikacija]] je aktivnost kojom se knjizi i drugom predmetu iz knjižničnog fonda određuje jedna ili više [[klasifikacijska oznaka|klasifikacijskih]] (stručnih) oznaka, koje kazuju 'o čemu se radi'. Klasifikacijske oznake olakšavaju pronalaženje knjižnične građe u [[stručni katalog|stručnim katalozima]] i često se koriste kao mehanizam za fizički blizak smještaj knjižnične građe koja govori o sličnom predmetu. Za klasifikaciju knjižnične građe se u hrvatskim knjižnicama najčešće koristi [[Univerzalna decimalna klasifikacija]] ([[Univerzalna decimalna klasifikacija|UDK]], engl. UDC). U svijetu su joj popularne alternative Deweyeva decimalna klasifikacija, klasifikacija američke Kongresne knjižnice, Blissova bibliografska klasifikacija i Ranganathanova analitičko-sintetička klasifikacija.

== Kataložna pravila ==
Hrvatska knjižničarska tradicija je povijesno utemeljena na [[Pruska pravila|Pruskim pravilima]], a od 1961. na [[Pariška načela|Pariškim načelima]]. Pariška su načela bila temelj za oblikovanje serije [[IFLA]]-inih (International Federation of Library Associations and Institutions) opisa pravila za oblikovanje [[bibliografski zapis|bibliografskih zapisa]] pod nazivom ISBD (International Standard Book Description). [[Eva Verona]] je na temelju Praških načela i ISBD-a izradila [[Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga]] ([[PPIAK]]) koji je u radu koristila većina jugoslavenskih knjižnica.

== Katalozi i bibliografije ==
Tradicionalni knjižnični ('papirnati') katalog je skup ladica napunjenih [[kataložni listić|kataložnim listićima]]. Računalni knjižnični katalog je programski sustav s bazom podataka u kojoj se čuvaju bibliografski opisi, s dijelom koji podupire cjelokupno knjižnično poslovanje i dijelom koji služi za javni pristup korisnika katalogu (Online Public Access Catalog - [[OPAC]]). Tradicionalni katalog je zbog ograničenih mogućnosti zapisa i pretraživanja bio izrađivan u obliku više skupova kataložnih listića sa sličnim podacima ali poslaganim na različite načine, dok je računalni knjižnični katalog jedan skup podataka, ali prikaziv i pretraživ na mnogo načina.

[[Knjižnični katalog]] sadrži podatke o knjižničnom fondu jedne ili više knjižnica, dok [[bibliografija]] navodi knjige jednog ili više autora, o ili s nekog greografskog, jezičnog, etničkog ili državnog područja, iz nekog vremenskog razdoblja, ili o nekoj temi od posebnoga interesa za autora bibliografije.

== Literatura ==
*[http://www.ffzg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/text/katm.htm Tadić, Katica. Rad u knjižnici : priručnik za knjižničare.]

== Poveznice ==
* [[Pet zakona bibliotekarstva]]
* [[Bibliometrija]]
* [[Siva literatura]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hkdrustvo.hr Hrvatsko knjižničarsko društvo]
*[http://www.nsk.hr/ Hrvatska nacionalna i sveučilišna knjižnica]
*[http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=content&task=view&id=26 Katedra za bibliotekarstvo na Filozofskome fakultetu u Zagrebu]
*[http://www.husk.hr Hrvatska udruga školskih knjižničara]

[[Kategorija:Knjižničarstvo| ]]

Knjižničarstvo - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica