https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=KoceljKocelj - Povijest promjena2026-05-24T14:15:38ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Kocelj&diff=374971&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-09T15:34:18Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Kocelj'''-->[[Datoteka:Spodnja Panonija- frankovska regija.PNG|mini|desno|250px|Koceljeva država]]<br />
[[Datoteka:Zemljevid Spodnje Panonije.PNG|mini|desno|250px|Koceljeva država]]<br />
'''Kocelj,''' [[knez]] (?, prva pol. 9. st. — ?, prije [[880.]]), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine. Poistovjećivali su ga s franačkim arhontom Kocilom kojega spominje [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]]. Sin je i nasljednik moravskoga kneza [[Nitranska kneževina|Pribine]], gospodara [[Nitra (grad)|Nitre]], koju su oko [[833.]] napustili pod pritiskom kneza Mojmira. Tražili su utočište u Hrvata kod kneza Ratimira (u dva navrata), pa u Istočnoj marci i kod Bugara. Nakon što su pristali uz Ratpota [[838.|838]], pokršteni su u Traismaueru. Godine [[847.]] postao je donjopanonskim markgrofom sa sjedištem u Blatnom Gradu ([[Blatonski Koštel|Blatonski Kostel]], danas Zalavár). Bio je podanik istočnofranačkoga vladara i prvotno podupiratelj germanske kolonizacije. Učvršćivao je kršćanstvo i gradio crkve. Na putu u [[Rim]] 867. posjetili su ga i dulje se zadržali u Blatnom Gradu [[Ćiril i Metod|braća Konstantin (Ćiril) i Metod]] te pobudili u njega veliko zanimanje za slavenske knjige, što mu je odredilo buduće držanje. Postupno se udaljio od Franaka, a nakon pobune slavenskih plemena duž istočne cijele franačke granice od Labe do [[Karantanija|Karantanije]] i Donje Panonije [[869.]] protiv franačke vlasti, pristaje uz Slavene te vlada samostalno. Crkveno mu je država pod Solnogradskom nadbiskupijom, koja je ometala rad Konstantina i Metoda. S [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravskim]] knezovima Rastislavom i Svatoplukom pozvao je Metoda, nadbiskupa obnovljene Panonsko-srijemske nadbiskupije (sjedište: Blatni Grad) da se iz Rima vrati u [[Panonija|Panoniju]], i Metod je to učinio. God. 874. Kocelju su zbog »veleizdaje« oduzeti posjedi, izgubio je vlast, a na njegovo mjesto postavljen je grof Gozvin. Njegova [[Donjopanonska kneževina]] potpala je pod Franke, sporazumom između [[Franačka|Franaka]] i [[Velikomoravska Kneževina|Velike Moravske]]. [[Ferdo Šišić]] smatra da je Kocelj poginuo oko 876. kao zapovjednik [[Karloman, sin Karla Martela|Karlomanove]] vojske koja se borila protiv Hrvata. B. Ferjančić smatra da pohod nije bio uperen protiv Hrvata, nego protiv Polapskih Slavena.<ref>Pejo Ćošković: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=221 ''Kocelj''] Hrvatski biografski leksikon. LZMK. 2009. Pristupljeno 15. lipnja 2020.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*ur. sveska: Zrinka Nikolić Jakus, autor poglavlja Hrvoje Gračanin: [https://bib.irb.hr/datoteka/856203.GRACANIN_2015_367-384.pdf ''BIBLIOTEKA POVIJEST HRVATASvezak I.Nova zraka u europskom svjetluHrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 − oko 1150)''; Poglavlje: Donjopanonska kneževina''], Matica hrvatska, Zagreb 2015. str. 15. - 21. u pdf-u {{ISBN|978-953-150-942-8}} (svezak I.)<br />
<br />
[[Kategorija:9. stoljeće]]<br />
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]<br />
[[Kategorija:Povijest Mađarske]]<br />
[[Kategorija:Povijest Slovačke]]<br />
[[Kategorija:Povijest Slovenije]]<br />
[[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]]<br />
[[Kategorija:Vladari]]</div>WikiSysop