https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Kokosova_palmaKokosova palma - Povijest promjena2026-09-18T22:13:42ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Kokosova_palma&diff=42676&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-20T14:38:32Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Kokosova palma'''-->{{naslov u kurzivu}}<br />
{{Taksokvir<br />
| boja = lightgreen<br />
| naziv = Kokosova palma<br />
| slika =Cocos_nucifera_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-187.jpg<br />
| slika_širina = 250px<br />
| regnum = [[Biljke|Plantae]]<br />
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]<br />
| classis = [[Liliopsida]]<br />
| ordo = [[Arecales]]<br />
| familia = [[Arecaceae]]<br />
| subfamilia =[[Arecoideae]]<br />
| tribus =[[Cocoseae]]<br />
| subtribus =[[Attaleinae]]<br />
| genus = '''''Cocos'''''<br />
| species = '''''C. nucifera'''''<br />
| dvoimeno = ''Cocos nucifera''<br />
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]<br />
}}<br />
'''Kokosova palma''' (kokos, kokosovac, [[Latinski jezik|lat.]] ''Cocos nucifera'') je [[drvenasta biljka]] iz porodice palmi koja je rasprostranjena u tropskim krajevima, pogotovu na obalama i [[otok|otocima]] [[Tihi ocean|Tihog]] i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Njeno ime potječe od [[Starogrčki jezik|grčke]] riječi ''сосо'' (zrno, [[plod]]). Pod tim imenom, kokosova palma je poznata svuda u svijetu, a svuda u svijetu se i koristi. Ona je višenamjenska - služi i kao [[hrana]], i kao [[piće]], kao [[odjeća]], [[građevinski materijal]] i [[sirovina]] za mnoge proizvode suvremene [[industrija|industrije]].<br />
<br />
== Opis ==<br />
[[Alexander von Humboldt]] iznio je prva stručna zapažanja zasnovana na izgledu drveta - visokog i plemenitog u usporedbi sa svim dotad viđenim [[raslinje]]m, tankog stabla koje strši uvis 25 do 30 metara i na čijem se vrhu nalazi gusta [[krošnja]] od tridesetak perasto razdijeljenih listova dugačkih četiri metra. Znanstvenici su kasnije otkrili da je cvast kokosove palme razgranata, u početku obavijena čvrstom ovojnicom i sastavljena od muških i malobrojnih ženskih cvjetova. Iz nje nastaje plod koji se sastoji od tankog i nepropusnog vanjskog omotača, egzokarpa, i čvrstog i tvrdog unutrašnjeg sloja, endokarpa. Između se nalazi debeli sloj lakog i rastresitog [[tkivo|tkiva]], [[mezokarp|mezokarpa]], u čijem je središtu bijelo sjeme s vrlo razvijenim [[endosperm]]om u obliku [[kugla|kugle]], s debelom mesnatom [[ovojnica|ovojnicom]] u kojoj je mliječna tekućina.<br />
<br />
Visoko [[stablo]] u promjeru ima 30 cm, ali je izuzetno čvrsto i odolijeva vjetrovima jer ga za pješčano tlo, u dubini od 8 m, drži oko 800 korijenova, ne debljih od jednog centimetra. [[Sjeme]] je nepropusno za [[morska voda|morsku vodu]] u kojoj može plivati i do 4500 [[kilometar|kilometara]] i potom, neoštećeno, isklijati na [[tlo|tlu]]. Poslije sedam godina palma rađa prvi plod, a između petnaeste i pedesete godine života donese od 60 do 80 [[orah|oraha]] svake godine. S osamdeset godina prestaje rađati i najčešće umire. Samo malobrojni primjerci dožive i do 150 godina.<br />
<br />
== Podrijetlo ==<br />
[[Postojbina]] kokosove palme ne može se sa sigurnošću utvrditi. [[Legenda]] kaže da je ponikla na tlu Polinezije iz sjemena u koje se pretvorila neostvarena ljubav lijepe poglavičine kćeri po imenu Hina i siromašnog, neuglednog mladića Aala. Ne mogavši živjeti bez voljene, mladić je umro, a iz njegovog groba koji je Hina natapala suzama izniklo je neobično drvo: tanko, vitko i toliko visoko da je nadmašilo okolno raslinje. Krošnjom je dodirivalo nebo uzdižući ljubav u vječne, božanske visine. Da bi ga Hina mogla gledati, orah je dobio Aalov lik. Može ga vidjeti svatko tko oljušti kokos, kažu i danas Polinežani. Na čvrstoj opni postoje tri tanja djela koja se mogu probiti. To su oči i usta mladog Aala. Na ovu legendu nadovezuje se i druga, urezana na jednoj kamenoj ploči nađenoj na [[Filipini|Filipinima]]. Po njoj, kokosova palma je nebesko drvo nastalo od zvijezde, na koju svojim oblikom krošnja i podsjeća. Darovano je ljudima voljom božanskih sila i toči iz sebe "napitak života".<br />
<br />
== Upotreba ==<br />
[[Datoteka:Coconut shop outside batu.jpg|230px|lijevo|thumb|Plodovi kokosove palme.]]<br />
[[Plod]] se može najbolje iskoristiti. Dok je zelen, nezrele jezgre, daje zdrav mliječni [[napitak]] bogat kalijem i mineralnim sastojcima, a svaki ga orah sadrži oko litre. Mesnati dio zrelog endosperma upije ga i sačuva. Jednako je zdrav i svjež, ali i pomiješan s prokuhanom vodom kao kokosovo mlijeko. Osušen i nariban poznat je pod nazivom korpa i koristi se kao brašno za kruh kakav spremaju žene iz Šri Lanke ili kao osnova za [[keks]] i [[pecivo]], [[ulje]], [[maslac]]. Koristi se i u kemijskoj industriji za fine kreme, sapune, emulzije, kao i za proizvodnju eksploziva. Od vlaknastih dijelova dobivaju se čvrste niti od kojih je nekoć upredana [[užad]], tkani tepisi i pravljene četke, a danas služe i za izradu izolacijskog materijala i automobilska sjedala koja se ugrađuju u vozila proizvođača "[[Daimler AG]]". Čvrste drvenaste ljuske nisu više samo posuđe za [[domaćinstvo]] i ukrasni predmeti, već i materijal od koga se oblikuje [[dugmad]] i [[nakit]]. Lišće se od davnina upotrebljavalo za pokrivanje krovova i izradu pletenih rukotvorina, odlična je zaštita od [[komarac]]a pa se prerađuje u [[insekticid]]e. Debla su našla široku primjenu kao [[građevinski materijal]]. Pored greda, od njih se prave i sve vrste zidnih obloga, [[namještaj]], a kora se prerađuje u [[guma|gumu]].<br />
<br />
Kao prava znamenitost, kokosova palma našla se 1904. godine na poštanskoj marki [[Francuska Gvajana|Francuske Gvajane]], a potom i [[Samoa|Samoe]] i [[Liberija|Liberije]]. Brazilski glazbenik [[Ary Barroso]] u veljači 1939. godine posvetio joj je sambu „Brazil", himnu koja se i danas izvodi na [[Copacabana|Copacabani]]. Nedavno je jedan kokosov orah prodat za 1,14 milijuna eura. Ubraja se u vrednije eksponate ugledne aukcijske kuće "[[Christie's]]" u Londonu, a nalazio se na brodu "[[HMS Bounty|Bounty]]" kapetana [[William Bligh|Williama Bligha]] (1754.-1817.) te preživio poznatu pobunu.<br />
<br />
== Drugi projekti ==<br />
{{WProjekti<br />
|commonscat = Cocos nucifera<br />
|commonscathr = kokosova palma<br />
|wikivrste = Cocos nucifera<br />
|wikivrstehr = kokosovoj palmi<br />
}}<br />
<br />
[[Kategorija:Arecoideae]]<br />
[[Kategorija:Flora Bismarckovih otoka]]<br />
[[Kategorija:Flora Molučkih otoka]]<br />
[[Kategorija:Flora Nove Gvineje]]<br />
[[Kategorija:Flora Filipina]]<br />
[[Kategorija:Flora Queenslanda]]<br />
[[Kategorija:Flora Samoe]]<br />
[[Kategorija:Flora otočja Santa Cruz]]<br />
[[Kategorija:Flora Solomonskih otoka]]<br />
[[Kategorija:Flora Tonge]]<br />
[[Kategorija:Flora Vanuatua]]</div>WikiSysop