WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T13:20:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[{{PAGENAME}} (zviježđe)]]|istoimeno zviježđe}}
[[datoteka:Kompas Sofia.JPG|300px|mini|desno|Magnetski kompas.]]

[[datoteka:Model Si Nan of Han Dynasty.jpg|desno|mini|300px|Model prvobitnog kompasa (''sinan'') iz [[dinastija Han|dinastije Han]] (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog [[magnet]]a.]]

'''Kompas''' ili '''busola''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Kompass'' < [[Talijanski jezik|tal]]. ''compasso'': šestar; tal. ''bussola'') je [[magnet]]ska, [[mehanika|mehanička]], [[električna struja|električna]] ili [[optika|optička]] [[naprava]] koja služi za određivanje smjera na [[Zemljin plašt|Zemljinoj površini]] u odnosu na [[Polovi sjeverne polutke|sjeverni]] i [[južni pol]]. '''Magnetski kompas''' bio je poznat već [[Tehnologija drevne Kine|starim Kinezima]], a u [[Europa|Europu]] je uveden u 12. stoljeću, pa se od tada primjenjuje u [[navigacija|navigaciji]]. Sastoji se od laganog [[magnet]]a, najčešće oblika [[Igla|igle]], koji se može slobodno okretati oko okomite [[os]]i, pa se pod utjecajem [[Zemljino magnetsko polje|Zemljina magnetnog polja]] postavlja u smjer magnetnih [[Silnice|silnica]] i time pokazuje smjer magnetnih polova Zemlje. Nije sasvim pouzdan, jer odnos [[Zemljopisne koordinate|zemljopisnih]] i magnetnih [[meridijan]]a se mijenja od mjesta do mjesta, a tijekom vremena se isto mijenja ([[magnetska deklinacija]]). <ref> '''kompas ili busola''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32633] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Pri gradnji kompasa isključena je upotreba bilo kakvog [[željezo|željeza]] ili [[čelik]]a, osim magnetske igle i drugih magneta za određene svrhe. [[Brod]]ski kompas izrađen je obično od [[mjed]]i, pojedini su komadi katkada [[Bakar (element)|bakreni]], a veliki nekomplicirani dijelovi od tvrdog [[Drvo (materijal)|drveta]]. Glavni dio svakoga kompasa je magnetska ruža, postavljena na stupiću u posudi koja se zove kotao. Ruža ima na obodu razdiobu na stupnjeve od 0° do 360°, tako da 0° znači [[sjever]], 90° [[istok]], 180° [[jug]], a 270° [[zapad]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

'''Žirokompas''' ili '''girokompas''' zahvaljujući [[zvrk]]u koji rotira velikom [[brzina|brzinom]] trajno zadržava smjer osi [[Vrtnja|vrtnje]]. '''Radiokompas''' služi za određivanje smjera prema nekom izvoru [[Radio valovi|radio valova]]. To je prijamnik s usmjerenom [[antena|antenom]] koja prima [[signal]]e od nekog odašiljača, a oni su najjači kada je antena usmjerena izravno prema [[odašiljač]]u. '''Solarni kompas''' i '''astrokompas''' služi za određivanje smjera na Zemlji na temelju položaja [[Sunce|Sunca]] i [[zvijezda]].

== Povijesni razvoj ==
[[Datoteka:Faroe stamp 406 bearing compass.jpg|200px|lijevo|mini|]]
U [[Europa|Europi]] se već nekoliko stoljeća prije [[Krist]]a znalo da [[magnet]] privlači [[željezo]]. Po legendi riječ magnet dolazi od imena grada ''Magnesia'' u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] u kojem je u staro doba bilo nalazište [[magnetit]]a. Prema jednoj drugoj legendi riječ dolazi od pastira ''Magnusa'' s [[Kreta|Krete]] koji je imao okovane cipele s kojima je zastao na nekom kamenu privučen magnetskom rudom.

Ne zna se tko je izumio kompas no prvi koji su upotrijebili magnetsku iglu za pokazivanje smjera bili su [[Kinezi]]. ''Du Halde'' u djelu ''General Histori of China'' u kojem opisuje događaje za vrijeme vladavine [[car]]a ''Hoang Tia'' opisuje kolica s velikom iglom koja je pokazivala 4 glavne strane svijeta po kojoj su se carski vojnici orijentirali i pobijedili neprijatelja. Sprava se zvala ''"čin-nan"'' a tako Kinezi i danas zovu brodski kompas. Po nekim napisima kineski su [[brod]]ovi već u IV st. dolazili u [[Indija|indijske]] i [[Istočna Afrika|istočnoafričke]] [[Luka|luke]] opremljeni kompasima. Magnetska igla je oko [[1000.]] godine bila poznata i u [[Norveška|Norveškoj]]. Prvi [[Italija|talijanski]] kompasi sastojali su se od željezne šipke koja je na plovcima od trske plivala na [[Voda|vodi]].

Igle kompasa magnetizirale su se trljanjem [[magnetit]]om, [[ruda|rude]] plavkaste boje koja se dobavljala iz [[Kina|Kine]] i [[Bengal]]a. Prvi pisani trag o upotrebi kompasa na Europskim brodovima nalazi se u [[Francuska|francuskoj]] satiri ''La Bible de Guyot de Provins'' iz sredine XII stoljeća. U XIV st. pojavljuje se suhi kompas s nalijepljenom ružom kompasa (vjetruljom) ispod igle kakav se u nešto moderniziranijem obliku upotrebljava i danas.

Tek krajem XVI st. počelo se ozbiljnije istraživati zašto vrh magnetske igle pokazuje prema sjeveru. [[1600.]] godine liječnik [[William Gilbert]] postavio je temelje današnjih saznanja o magnetizmu. U djelu ''De Magnete, magneticisque corporibus'' opisuje sva dotadašnja saznanja o magnetizmu, nabraja sve izvedene eksperimente a u jednom poglavlju opisuje i ljekovita svojstva magnetita. William Gilbert izradio je [[Kugla|kuglu]] od magnetita na kojoj je vršio brojne pokuse došavši naposljetku do zaključka kako je Zemlja golemi magnet s magnetskim polovima. Zaključio je kako se sva druga magnetska tijela na Zemlji ravnaju prema tom golemom magnetu, ''Zemlji''. Otkrio je i da se igla na vodi u posudi ne okreće samo prema sjeveru jer na nju djeluju dvije suprotne sile a ne samo jedna, u pravcu sjevera.

== Magnetska deklinacija ==
{{Glavni|Magnetska deklinacija}}

[[Zemlja]] predstavlja jedan veliki [[magnet]] čiji se magnetski polovi nalaze u blizini zemljopisnih polova. Između magnetskih polova prostiru se tzv. magnetski meridijani. Slobodno obješena magnetska igla u čijoj se blizini ne nalaze nikakvi [[metal]]ni predmeti ili elektroprovodnici pod naponom, postavlja se uvijek u pravac lokalnog magnetskog meridijana. Za razliku od zemljopisnih meridijana koji se prostiru direktno u pravcu sjever-jug, pravac magnetskih meridijana nije svuda isti već se mijenja ovisno o zemljopisnom položaju. Promjenu njihovog pravca izazivaju lokalna [[Magnetsko polje|magnetska polja]] u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] (metalne [[rude]], magnetski [[mineral]]i, itd.). U stvari, pravac magnetskih meridijana predstavlja rezultantu Zemljinog magnetskog polja i spomenutih lokalnih polja. [[Kut]] koji na nekom mjestu zatvaraju lokalni zemljopisni i magnetski meridijan naziva se ''kutom deklinacij''e. Ovisno o tomu skreće li magnetska igla u pravcu zapada ili istoka, razlikujemo zapadnu, odnosno istočnu deklinaciju.

==Magnetski kompas==
===Dijelovi===
[[Datoteka:Compass Card.png|mini|200px|desno|Ruža kompasa.]]
''Kućište'' kompasa mora biti nemagnetsko, simetrički izrađeno kako bi ''stakleni poklopac'' ležao vodoravno. ''Stupić'' mora biti točno u sredini kućišta. ''Šiljak'' mora biti tvrd, oštar i u istoj visini s ''osovinom'' kardanskog privjesa kako bi pri ljuljanju kućišta ''ruža kompasa'' ostala mirna. Ruža kompasa je [[krug]] sa središtem u centru ''šeširića'' i s podjelom na glavne (N, S, E, W) i sporedne (NE, SE, SW, NW) strane svijeta kao i na stupnjeve (od 0° do 360° počevši od N).

===Suhi kompas===
U suhom kompasu, sustav (magnetske igle s ružom kompasa) leži na šiljku stupića kojemu je podnožje učvršćeno na dno kućišta. Ruža kompasa je od [[papir]]a, [[Svila|svile]] ili tankog nemagnetskog metala. U sredini je šeširić s čašicom od [[Dragi kamen|dragog kamena]] koji leži na šiljku od [[iridij]]a. Trenje između šeširića i šiljka mora biti što manje. Ispod ruže kompasa nalaze se magnetne igle ili štapići pričvršćeni za ružu kompasa sa svilenim koncima. Ruža kompasa mora imati dugi vijek trajanja što se postiže njenim većim promjerom. Vanjski rub je teži radi ugradnje [[aluminij]]skog prstena koji služi kao zamašnjak. Prsten se radi [[Tromost tijela|tromost]]i teško pomiče iz stanja mirovanja. Ruža kompasa otklonjena iz centra ravnoteže se radi slabog trenja zraka dugo njiše.

===Kompas s tekućinom===
[[Datoteka:Liquid filled compass.jpg|mini|150px|lijevo|Kompas s tekućinom.]]
Kućište kompasa s tekućinom ispunjeno je mješavinom vode i [[alkohol]]a (2:1), uljem ili nekom drugom pogodnom tekućinom. Ruža kompasa je od ''tinjca'' (mineral koji se sastoji od [[kalij]]evog, [[magnezij]]evog i aluminijevog [[silikati|silikata]]. U prirodi se nalazi u obliku silikata koji se lako reže u tanke listiće), plastične mase ili nemagnetskog metala. U njenoj sredini je okrugli plovak koji daje čitavom sustavu [[uzgon]]. Ruža kompasa ne može isplivati na površinu tekućine jer je pritisnuta sa stupićem koji joj se nalazi s gornje strane. Kada je šeširić na staklenom poklopcu, magnetne igle smještene su u nepropusne cjevčice ili u sami plovak a kada je šeširić na ruži kompasa magnetne igle su ispod plovka na posebnom nosaču. Radi promjene volumena tekućine uslijed temperaturnih razlika u kućište je ugrađen uređaj za rastezanje (elastično dno ili kompenzacijska posuda). Prigušivanje njihanja ruže kompasa je veliko radi trenja u tekućini tako da se ona već nakon par njihaja smiri.

==Žiromagnetski kompas==
Žiromagnetski kompas je kombinacija slobodnog [[žiroskop]]a s magnetskim kompasom. Smjer pokazuje žiroskop s tri slobode kretanja konstruiran kao držač smjera. Odstupanje njegove osovine iz pravca sjever-jug po potrebi se ispravlja pomoću pripadajućeg magnetskog kompasa. Kompas se prvenstveno upotrebljava na [[avion]]ima i na manjim [[Čamac|čamcima]] većih [[brzina]]. Na avionima su obični magnetski kompasi radi čestih okreta i nagiba nepouzdani.

Kako bi žiroskop mogao poslužiti kao pokazivač smjera, osovina okretanja mu mora stalno stajati vodoravno i pokazivati isti određeni smjer na Zemlji. Osovina se običnog žiroskopa radi trenja i zaobljenosti površine Zemlje stalno izdiže iz vodoravne ravnine. Radi svoje tromosti pokušava zadržati svoj smjer u prostoru, a ne prema Zemlji. Kako bi se dobio držač smjera, slobodni žiroskop treba stalno kontrolirati i ispraviti njegova odstupanja po visini i strani te ga stalno vraćati u njegov osnovni vodoravni položaj sjever-jug. Osovina se u vodoravnu ravninu i određeni smjer vraća umjetno izazvanim silama, stvorenih [[elektromagnet]]om ili [[elektromotor]]om, koje pritišću osovinu žiroskopa, odnosno njegov ovjesni prsten. Ispravljanje smjera vrši magnetski kompas, a na vodoravni položaj utječe [[Gravitacija|sila teže]]. Korekture se vrše stalno ili povremeno tako da kratkotrajna odstupanja (npr. za vrijeme okreta) ne dolaze do izražaja.

==Geološki kompas==
[[Datoteka:Geodetic compass.jpg|mini|150px|desno|Geološki kompas.]]
[[Geologija|Geološki]] kompas od uobičajenog geografskog kompasa razlikuje se po dvije stvari. Na stakalcu su obrnuti položaji istoka i zapada (za izravno moći očitavati azimut), a poklopac ujedno ima na sebi oznake stupnjeva kuta pod kojim je poklopac položen u odnosu na kućište kompasa (klinometar). Geološkim kompasom mjeri se položaj i nagib geoloških struktura.

== Pilotski kompas ==
[[Pilot]]ski kompas je osnovni navigacijski instrument za određivanje smjera u odnosu na magnetski sjever. Princip rada zasniva na djelovanju Zemljinog [[magnetsko polje|magnetskog polja]] na magnetnu iglu. Zemlja predstavlja jedan veliki magnet čiji se magnetski polovi nalaze u blizini zemljopisnih [[pol]]ova. Između polova prostiru se magnetski meridijani. Kurs po kojem [[zrakoplov]] leti predstavlja kut između meridijana i njegove uzdužne osi. On se računa od pravca sjever (N) – kurs 0 i raste u pozitivnom smjeru kazaljke na satu, tako da u pravcu istoka (E) ima vrijednost 90°, juga (S) 180°, i zapada (W) 270°.

=== Radio-kompas ===
[[Datoteka:Radio kompas.jpg|mini|250px|desno|Snalaženje u prostoru]]
Igla magnetskog kompasa uvijek se okreće prema zemljinom magnetskom polu, dok je igla radio-kompasa usmjerena prema izvoru radio-signala bez obzira na smjer leta zrakoplova. [[Kut]] između uzdužne osi zrakoplova i smjera koji pokazuje kazaljka prikazuje ''relativni smjer'' (eng. RB- Relative Bearing). Kako se zrakoplov može nalaziti na bilo kojoj točki zamišljenog [[krug]]a oko predajnika na tlu a da kazaljka pokazuje istu vrijednost, ''relativni smjer'' od zrakoplova prema stanici mora se pretvoriti u ''stvarni smjer''. Radi toga moramo znati i kurs , to jest ''magnetski smjer'' leta zrakoplova ([[engleski|eng.]] ''heading''), vrijednost koju prikazuje magnetski kompas. Zbrojem ''magnetskog smjera'' s ''relativnim smjerom'' dobivamo ''magnetski smjer'' od zrakoplova prema predajniku (eng. ''QDM''). To je kut koji s pravcem magnetskog sjevera zatvara crta povučena od zrakoplova prema predajniku na zemlji. Prenesu li se vrijednosti na radio-navigacijsku kartu, zrakoplov je dosta precizno smješten u prostoru.

Primjer (slika):
{| class="wikitable"
| Magnetski kurs zrakoplova:
| magnetski kompas (''heading'')
| 10°
|-
| Relativni smjer:
| vrh igle radio-kompasa
| 45°
|-
| Magnetski smjer:
| QDM
| 55°
|}

==Izvori==
{{izvori}}
* Pomorska enciklopedija
* Zrakoplovno jedriličarstvo, Bogdan Šešić
* Piste u noći, Zoran Modli
{{wikiknjige| Knjiga pojmova u zrakoplovstvu/C/Kompas}}

[[Kategorija:Zrakoplovni instrumenti]]
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]
[[Kategorija:Geologija]]
[[Kategorija:Navigacija]]

Kompas - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica