<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kompozit</id>
	<title>Kompozit - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kompozit"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Kompozit&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-24T10:19:13Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Kompozit&amp;diff=255041&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Kompozit&amp;diff=255041&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-25T20:21:33Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Kompozit'''--&amp;gt;[[datoteka:Composite 3d.png|mini|desno|250px|Kompozit je uglavnom građen od međusobno čvrsto spojenih različitih [[materijal]]a radi dobivanja novog, drugačijeg materijala, s fizikalnim ili kemijskim svojstvima koja nadmašuju svojstva pojedinačnih dijelova.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Cfaser_haarrp.jpg|mini|desno|250px|Crno [[ugljična vlakna|ugljično vlakna]] (koje se koristi za ojačanje kompozita) u usporedbi s [[Kosa|ljudskom kosom]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Milwaukee tanks.jpg|mini|desno|250px|Nekoliko [[spremnik]]a od [[stakloplastika|stakloplastike]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Inserti widia.jpg|mini|desno|250px|[[Volframov karbid]] (WC) se koristi za tvrde prevlake na [[alat]]ima kod [[Alatni stroj|alatnih strojeva]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Buche Holz 1.jpg|250px|desno|mini|[[Furnir]] [[Obična bukva|bukve]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompozit''' ili '''kompozitni materijal'''  je građen od međusobno čvrsto spojenih različitih [[materijal]]a radi dobivanja novog, drugačijeg materijala, s fizikalnim ili kemijskim svojstvima koja nadmašuju svojstva pojedinačnih dijelova (komponenata) ili sa svojstvima koja te dijelove same nemaju. Pritom se ne radi samo o poboljšanju preradbenih, doradnih i uporabnih svojstava (na primjer povećanje specifične [[Čvrstoća|čvrstoće]] i specifičnoga [[Youngov modul elastičnosti|modula elastičnosti]], lomne [[žilavost]]i, [[toplina|toplinske]] postojanosti, otpornosti prema [[Abrazija|abraziji]] i [[Puzanje|puzanju]]), nego i [[prijevoz]]nih (transportnih), skladišnih, otpadnih, uključujući konačno i cijenu. Većina kompozita sadrži jedan materijal kao kontinuiranu fazu (matricu), a u nju su uklopljeni odvojeni dijelovi druge faze, koja najčešće ima funkciju ojačala. &amp;lt;ref&amp;gt; '''tehnički materijali''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60649] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podjela kompozitnih materijala ==&lt;br /&gt;
Razlikuju se kompoziti ojačani [[Vlakno|vlaknima]], kompoziti ojačani [[čestica]]ma, strukturni kompoziti i stanična kruta tijela.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kompoziti ojačani vlaknima ===&lt;br /&gt;
Kompoziti ojačani vlaknima sadrže mekaniju, [[Duktilnost|duktilnu]] matricu u koju su ugrađena čvrsta, kruta i krhka [[Vlakno|vlakna]]. Djelotvornost ojačanja najveća je upravo u tim kompozitima. Opterećenja se s matrice prenose na vlakna, pa su ona osnovni nosioci [[Opterećenje|opterećenja]]. Matrica je obično [[polimer]]na, [[metal]]na ili [[keramika|keramička]], a može biti i [[ugljik|ugljična]]. Najčešća je polimerna matrica od nezasićenih [[Poliester|poliestera]] i vinilnih estera, za zahtjevnije primjene i od [[Epoksidne smole|epoksidnih smola]], a ojačava se [[Stakleno vlakno|staklenim]] (za gradnju trupa [[brod|plovila]]), aramidnim (zaštitni neprobojni materijali) ili [[ugljična vlakna|ugljičnim vlaknima]] ([[sport]]ski  pribor). Kompozit s polimernom matricom ojačan staklenim vlaknima ima u smjeru vlakana [[Vlačna čvrstoća|vlačnu čvrstoću]] približno jednaku [[čelik]]u, ali je od njega 14 puta lakši. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Metalna matrica sastoji se od [[slitina]] [[aluminij]]a, [[magnezij]]a, [[titanij]]a ili [[Bakar (element)|bakra]] ojačanih vlaknima ugljika, [[Bor (element)|bora]], aluminija ili silicijeva [[Karbidi|karbida]]. Kompozit s aluminijskom matricom ojačanom ugljičnim vlaknima rabi se na primjer za izradu dijelova [[motor]]a, [[zrakoplov]]a i [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]] ([[raketoplan]]). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Keramička matrica ojačava se keramičkim vlaknima od silicijeva karbida ili [[Nitridi|nitrida]]. Kompozit se rabi za [[Rezni alat|rezne alate]] jer je vrlo otporan prema širenju napuklina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ugljična matrica ojačava se ugljičnim vlaknima; materijal je velike čvrstoće i na visokim temperaturama i nalazi primjenu u raketnim motorima i toplinskim [[turbina]]ma. Hibridnim kompozitima nazivaju se oni kojima se jedinstvena matrica ojačava s više vrsta vlakana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kompoziti ojačani česticama ===&lt;br /&gt;
Kompoziti ojačani česticama sadrže matricu u koju su ugrađena ojačala u obliku diskretnih, jednoliko raspoređenih tvrdih i krhkih čestica. Razlikuju se kompoziti s velikim česticama te kompoziti s [[Disperzija|disperzijom]], to jest ojačani vrlo malim česticama (10 do 250 [[metar|nm]], volumni udjel do 15%), koje povećavaju čvrstoću usporavanjem gibanja [[dislokacija]] u materijalu. Primjeri su kompozita ojačanih česticama: [[beton]] (koji se može dodatno ojačati [[Armirani beton|armiranjem]]), abrazivne paste za [[poliranje]], [[tvrdi metal]]i, [[Čađa|čađom]] ojačana guma za pneumatike i drugo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Strukturni kompoziti ===&lt;br /&gt;
U strukturne kompozite ubrajaju se [[laminat]]i i složene konstrukcije. Laminati su plošni slojeviti proizvodi od različitih materijala, na primjer [[furnir]]ske ploče ili šperploče, te kompoziti u kojima se vlakna u polimernoj matrici nalaze u slojevima. Različitom orijentacijom pojedinih slojeva mogu se smanjiti nedostatci linearne orijentiranosti kompozita ojačanih vlaknima. Složene konstrukcije (takozvani sendvič-konstrukcije) sastoje se od tankih vanjskih slojeva između kojih se nalazi neki laki materijal u obliku pčelinjega saća (primjena u građi [[zrakoplov]]a), pjene, nepravilnih vrpca ili listova (na primjer valoviti karton) i slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Stanična kruta tijela ===&lt;br /&gt;
Stanična kruta tijela odlikuju se [[Stanica|staničnom]], ćelijskom građom. Primjer je takva prirodnoga materijala [[pluto]], a među sintetskim materijalima takve su strukture čvrste pjene, u kojima je plinovita faza raspršena u matrici od polimernoga materijala i tvori ćelijsku strukturu. Obično se proizvode dodatkom pjenila, tvari koje se zagrijavanjem unutar polimerne matrice isparavaju ili kemijski reagiraju, stvarajući mjehuriće plina (najčešće [[ugljikov dioksid]] CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) koji iz nje izlazi (otvoreni tip ćelija) ili ostaje uklopljen u stvrdnutom polimeru (zatvoreni tip). Među najpoznatijim su čvrstim pjenama [[poliuretan]]ska pjena i pjenasti [[polistiren]], a najviše se rabe kao materijali za [[Ambalaža|ambalažu]], te za [[Toplinska izolacija|toplinsku]] i [[Zvučna izolacija|zvučnu izolaciju]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Materijali]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>