WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T05:16:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{wikipedizirati}}
{{pravopis}}

[[Datoteka:Bronze mirror with cosmological decoration from the Belitung shipwreck, ArtScience Museum, Singapore - 20110618.jpg|240px|thumbnail|right|Brončano ogledalo s potopljenog broda Belitung]]

'''''Konzervacija podmorskih arheoloških nalaza''''' je čin zbrinjavanja predmeta kulturne baštine s potopljenih brodova ili u more palih ili srušenih aviona. Bez primjerene konzervacije ovi bi predmeti ubrzo nakon vađenja propali te bismo tako ostali bez važnih povijesnih podataka.<ref name="HamiltonIn">Hamilton, D. (1996). Introduction and Overview of Conservation in Archeology. In Basic methods of conserving underwater archaeological material culture (pp. 1-7). Washington, D.C.: U.S. Dept. of Defense, Legacy Resource Management Program.</ref> U principu konzervaciju odnosno zbrinjavanje ovih predmeta provode arheolozi ili konzervatori restauratori specijalizirani za ovu vrstu materijala. Sam čin konzervacije često je dugotrajan i skup, tako da nerijetko nadilazi vrijednost samog predmeta.

==Temeljni principi ==
Predmeti izvađeni iz mora u principu su vrlo osjetljivi i ubrzo po istom počinje njihovo propadanje.<ref>Martin, C. (n.d.). An Introduction to Marine Archaeology. Retrieved from: http://www.bbc.co.uk/history/ancient/archaeology/marine_01.shtml#four</ref> Ukoliko ih se ne konzervira na primjeren način spomenuto je propadanje vrlo brzo.Organski predmeti bez primjerenog tretmana mogu čak propasti u nekoliko sati nakon vađenja.Kosti,keramika i staklo nešto su manje podložni spomenutom,odnosno rečeni je proces kod njih nešto sporiji,zavisno o starosti istih.<ref name="HamiltonIn"/> Konzervacija mora biti integralni dio svakog arheološkog istraživanja,naročito kod predmeta izvađenih iz slane ili slatke vode.Kako se ovi predmeti vremenom zasite morskom solju jedan od najvažnijih postupaka je odsoljavanje nalaza.<ref>Hamilton, D. (1996). Basic Conservation Procedure. In Basic Methods of Conserving Underwater Archaeological Material Culture (pp. 8-11). Washington, D.C.: U.S. Dept. of Defense, Legacy Resource Management Program.</ref>

===Konzerviranje podmorskih nalaza po vrsti materijala===

===Kost i slonovača===
Vidi članak [[Konzervacija predmeta od bjelokosti, kosti i rožine]]
----
Oko 70 % sastava kosti čine anorganski materijali,dok je ostatak osein koji čini najmanje 30 %.Od anorganskih su materijala tu prije svega kalcijev fosfat i razni karbonati i fluoridi..<ref name="HamiltonBone">Hamilton, D. (1996). Bone, Ivory, Teeth and Antler. In Basic Methods of Conserving Underwater Archaeological Material Culture (pp. 16-18). Washington, D.C.: U.S. Dept. of Defense, Legacy Resource Management Program.</ref>

=====Čišćenje=====
======Uklanjanje topivih soli======
Kost i slonovača natopljeni slanom vodom upijaju topive soli te iste po vađenju i sušenju izlaze na površinu.Uslijed kristalizacije površina predmeta može biti teško oštećena.U nekim slučajevima javljaju se i oštećenja nastala hidrolizom,kalcitne tvari koje preostaju mogu potom dovesti do okamenjivanja objekata.Topive se soli dakle moraju ukloniti,kako bi predmete sačuvali i stabilizirali.U ovu se svrhu najčešće koristi voda.

======Uklanjanje mrlja======
Treba preferirati mehaničko uklanjanje,no ako moramo koristiti kemijske metode tada kost mora biti prethodno natopljena vodom.
.<ref name="HamiltonBone"/>

=====Impregnacija i sušenje=====
Najčešće se za dehidraciju koristi serija alkoholnih kupki.Kod nestabilnih predmeta iste prvo natopimo 50 % otopinom PVA.Slonovača zahtijeva postupniji i dulji postupak.

===Staklo===
Vidi članak [[Konzervacija stakla]]
----
Staklo je u principu najvećim dijelom sačinjeno od silikata(oko 70%).Osim njih sadrži i određen postotak alkalnih materija te topitelja,kao i vrlo malo bojitelja ,najčešće metalnih oksida.
=====Konzervacija=====
U principu površinsku koroziju ne uklanjamo sa arheološkog stakla,uklanjanje iste može znatno stanjiti stijenke predmeta.
<ref>Hamilton, D. (1996). Glass Conservation. In Basic Methods of Conserving Underwater Archaeological Material Culture (pp. 22-24) Washington, D.C.: U.S. Dept. of Defense, Legacy Resource Management Program</ref>

=====Čišćenje=====
Kod jako oštećenih objekata iste treba prvo konsolidirati a tek potom čistiti.Naslage se uklone pomoću meke četke ili kista,te skalpela i tampona vate,no staklo mora biti mokro kod čišćenja.Obojena i oslikana mjesta treba kod toga zaštititi slojem Paraloida B 72.Naslage oksida se također uklone skalpelom ili kemijski.No u principu je iste ponekad bolje ostaviti na predmetu.Kalcitne naslage uklanjamo skalpelom,predmet opet mora biti mokar.
======Uklanjanje topivih soli======
Najčešće se koristi uranjanje u destiliranu ili vodovodnu vodu,ovisno o količini soli u staklu

=====Ljepljenje=====
Najčešće se koristi Paraloid B 72 ili Araldit 2020, s time da je taj posljednji ireverzibilan, tako da prednost treba dati Paraloidu, i to usprkos sporijem i složenijem načinu rada.

===Koža===
Vidi članak [[Konzervacija kože]]
----
Koža je porozni materijal dobiven preradom životinjske kože.U morskoj vodi ista propada uslijed hidrolize kolagena.
=====Čišćenje=====
Obavezno se u otopine za čišćenje dodaje antiseptike,poput primjerice timola ili lizola.Mrlje od metalnih oksida najčešće se uklone sa otopinom EDTA ili amonij citratom( pH 9 za bakar,pH 3,5 za željezo! ).
======Uklanjanje topivih soli======
Koristi se voda koju periodički mijenjamo ,zavisno o količini izlučene soli.
======Stabilizacija======
Pod ovim podrazumijevamo dehidraciju predmeta ,te potom natapanje istih pomoću PEG otopine,te primjenu silikonskog ulja ili smrzavanja.Nekada rado korištena dehidracija otapalima se danas više ne prakticira.

===Metali===
Vidi Članak [[Konzervacija metala]]
----
[[Datoteka:Fornsalen - Silberschatz mit Messer.jpg|240px|thumbnail|right|Bodež, kovanice i drugi predmeti,Padre Island brodolom]]
[[Datoteka:Nederland gouden dukaat 1724 VOC scheepswrak Akerendam.jpg|240px|thumbnail|right|Zlatni dukat(1724), brodolom de Akerendam]]

=====Konzervacija=====
Konzervacija metalnih predmeta uvelike zavisi o stupnju oštećenosti odnosno opsegu korozije istih.Prije primjene konzervatorskih postupaka bitno je biti svijestan kako vrste korozionih produkata tako i uvjeta u kojima su isti nastali. Ove su spoznaje pak bitne kod odabira za objekt primjerenog konzervatorsko restauratorskog postupka.Predmeti u principu u moru korodiraju do točke kada dosegnu uravnoteženost sa okolišem u kojem se nalaze.Potom metalni predmeti postaju stabilni sve do trenutka nove promjene u njihovom okolišu.

Čisto zlato obično podnosi dugo izlaganje podmorskom ili vodenom okolišu bez nekih promjena ,no manje plemeniti metali u ovim uvjetima lako korodiraju.Srebrni objekti postaju izrazito lomljivi te se na njima formiraju i slojevi taložno korozionih naslaga.Bakar,mjed i bronca dobivaju sjajnu površinu prekrivenu mikroskopskim udubljenjima nastalim uslijed korozije,te se također prevlače i slojem pomenutih naslaga,kao i crnim ili zelenim korozionim slojevima. Željezo i čelik stvaraju debele korozione kore koje potpuno prekriju objekt.Dakako svim ovim oblicima korozije još dodatno doprinose i kako mikroskopski tako i makroskopski živi organizmi.

=====Čišćenje=====
Proces čišćenja metalnih predmeta izvađenih iz mora zavisi o stupnju korodiranosti,te živim organizmima ili naslagama na objektima.Brojne su metode koje se tu mogu primijeniti,najčešće se koriste razne tehnike mehaničkog ili kemijskog te elektrokemijskog čišćenja.Ultrazvuk,laser i plazma ovdje se rjeđe koriste.

===Keramika i kamen===
Vidi Članak [[Konzervacija keramike i porculana]]

Vidi Članak [[Konzervacija kamena]]
----
[[Datoteka:Vat and basin from the Belitung shipwreck, ArtScience Museum, Singapore - 20110618.jpg|240px|thumbnail|right|Kamenina,Belitung brodolom]]
Keramika je u stvari glina koja je uslijed pečenja na manje ili više visokoj temperaturi postala tvrda i čvrsta.Gline nastaju raspadanjem stijena od feldspata.

Kamenje pak djelimo na vulkansko (bazalt,granit),sedimentno(vapnenac,pješčenjak) i metamorfno(mramor,škriljevac,gips itd).

=====Konzervacija=====
=====Čišćenje=====
Čišćenje keramike i kamena se u pravilu izvodi ili mehanički ili kemijski.Također ovisi o stanju očuvanosti kao i stupnju obraštenosti morskim organizmima.
======Uklanjanje topivih soli======
Uklanjanje topivih soli odnosno odsoljavanje vršimo u čistoj vodi koju u određenim vremenskim razmacima mijenjamo,u principu u početku češće a kako se količina soli u predmetu smanjuje rjeđe.Prvo koristimo običnu vodu a kasnije destiliranu.Proces mora biti postupan,kako ne bi došlo do oštećenja objekata.

=====Uklanjanje kalcitnih i sikatnih naslaga======
Najčešće se ove naslage uklanjaju mehanički,bilo ručno bilo ultrazvučnim ili pneumatskim dlijetom.Tek ako ove metode nisu djelotvorne možemo pažljivo pokušati sa kemijskim metodama uklanjanja istih.
======Uklanjanje željeznih i bakrenih oksida======
Za uklanjanje smeđih do crnih mrlja od željeznog oksida ili plavozelenih mrlja od bakrenih spojeva najčešće se koristi EDTA otopina (3-20 %).Mogao bi se koristiti i amonij citrat 5%/pH 9 za mrlje od bakra, pH 3,5 za mrlje od željeza.Mrlje od željeznog oksida mogu se ukloniti i vodik peroksidom 10 - 25%.

=====Ljepljenje=====
Za keramiku poroznog crijepa koristimo bilo PVA ljepilo bilo posebno ljepilo Archaeocoll 2000N ili Mecosan LT-R.Može se koristiti i ugušćenu otopinu Paraloida B 72.Porculan i kameninu ljepimo Aralditom 2020.Za kamen se većinom koriste epoksidna ljepila.

=====Propadanje keramike i kamena=====

===Tekstil===
Vidi članak [[Konzervacija tekstila]]
----
Pod tekstilom prije svega podrazumijevamo tkane materijale no postoje i vrste tekstila od netkanog materijala,poput filca . .<ref name="HamiltonTextile">Hamilton, D. (1996). Textile Conservation. In Basic Methods of Conserving Underwater Archaeological Material Culture (pp. 37-41). Washington, D.C.: U.S. Dept. of Defense, Legacy Resource Management Program.</ref> Kod arheoloških nalaza najčešće su tkanine od lana,konoplje,pamuka,vune i svile.
=====Konzervacija=====
Konzervaciju ovog materijala treba uvijek voditi konzervator specijaliziran za ovaj materijal.Biljna su vlakna većinom od celuloze dok kod životinjskih prevladavaju bjelančevinaste tvari.

=====Čišćenje=====
Koristi se destilirana voda.Eventualno se mogu dodati i neutralni detergenti.Može se koristiti i vodik peroksid u vidu 4% otopine.Kod jakog zaprljanja koristi se otopina od jedne litre destilirane vode,60 mll 30% otopine vodik peroksida i 2,5 gr natrijeva silikata otopljenog u 100 mll vruće destilirane vode.<ref name="HamiltonTextile"/>

Tekstil obojen vodotopivim bojiteljima čistimo pomoću nepolarnih otapala,primjerice white spirita ili trikloretilena te benzina.

=====Sterilizacija=====
Najčešće se koriste timol i lizol..<ref name="HamiltonTextile"/>

===Drvo===
Vidi članak [[Konzervacija predmeta od drva]]
----
Drvo je kao organski materijal prije svega sačinjeno od lignina ,hemiceluloze(20-30%) i celuloze(40 - 50%),te malih količina drugih tvaril.<ref name="luka">Luka, B., Martina, Ć, Anita, J., Antonija, J., Mladen, M., Tanja, P., & Mladen, P. (2011). Conservation of Underwater Archaeological Finds. Retrieved from: http://icua.hr/images/stories/publikacije/Conservation_of_underwater_archaeological_finds_Manual.pdf</ref>

=====Konzervacija=====
Potopljeno drvo obično izgleda relativno stabilno,no izgled ovdje vara jer je isto vrlo slabo i lako se razgrađuje.Ovo je drvo daleko poroznije od normalnog,lignin i celuloza,iz istog su većim dijelom uništeni hidrolizom te anaerobnim bakterijama.Nipošto se ne smije dopustiti da se drvo počne sušiti,treba ga držati u vodi sve do početka konzervacije.
<ref name="Hamilton, D. 1996 pp. 25-32">Hamilton, D. (1996). Wood Conservation. In Basic Methods of Conserving Underwater Archaeological Material Culture (pp. 25-32). Washington, D.C.: U.S. Dept. of Defense, Legacy Resource Management Program.</ref>

=====Čišćenje=====
Najčešće se i tu koristi voda te meke četke.Kalcitne naslage uklone se skalpelom.Metale uklanjamo pomoću neke helatirajuće otopine,najčešće EDTA..<ref name="luka"/>

======Uklanjanje topivih soli======
U principu primjenjuje se čista voda,uz dodatak sredstava za dezinfekciju.Može trajati i više godina.Voda se kontinuiranoi mijenja te se prati količina izlučenih soli.
<ref name="luka"/>

=====Impregnacija=====
Impregnacija je integralni dio konzervacije iz vode izvađenih drvenih nalaza.U principu radi se o procesu uklanjanja vode iz objekta,te potom natapanju materijalom koji će poboljšati mehaničku stabilnost nalaza.<ref name="luka"/> Najčešće korištene metode su:<ref name="Hamilton, D. 1996 pp. 25-32"/>

# Polietilen glikol (PEG) metoda
# Natapanje saharozom
# Aceton- kalofonij metoda ( Zapaljivo! )
# Alkohol-eter metoda ( Zapaljivo! )
# Kamfor-alkohol metoda ( Zapaljivo! )
# Kauramin 800 metoda
# Silikonsko ulje
# Smrzavanje

==Školovanje konzervatora restauratora podvodnog arheološkog materijala u Hrvatskoj==
U Hrvatskoj trenutačno nema specijalističkog školovanja za ovu vrstu materijala.U Splitu na Umjetničkoj akademiji postoji studij konzervacije restauracije arheoloških predmeta ,te se tamo poučavaju i metode konzervacije predmeta podvodne arheologije.Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru povremeno održava tečajeve konzervacije podvodnog arheološkog materijala.

==Dodatna literatura==
* Pearson, C. Conservation of Marine Archaeological Objects, London 1987.

* Hamilton,D. L. Basic Methods of Conserving Underwater Archaeological Material Culture. Washington 1996.

* Robinson, W. First Aid for Underwater Finds. London 1998.

*North. Neil A., Corrosion Products on Marine Iron, Studies in Conservation, 27 (1982) 75-83.

*North, N. A., Proprietry Silver Cleaners, ICCM Bulletin, 6, 3-4 (1980) 41-45.

*North, N. A., Owens, M. and Pearson, C., Thermal Stability of Cast and Wrought Marine Iron,
Studies in Conservation, 21 (1976) 192-97.

*North, N. A. and Pearson, C., Alkaline Sulphite Reduction Treatment of Marine Iron. ICOM Committee for Conservation, 4th Triennial Meeting, Venice (1975) 1-14.

+North, N. A. and Pearson, C., Investigations into Methods for Conserving Iron Relics Recovered
from the Sea, Conservation in Archaeology and the Applied Arts, IIC, London (1975) 173-81

* North, N. A. and Pearson, C., Methods for Treating Marine Iron, ICOM Committee for Conservation, 5th Triennial Meeting, Zagreb, 1978-Preprints, 78.23.3-.1-10.

*North, N. A. and Pearson, C., Thermal Decomposition of FeOCI and Marine Cast Iron Corrosion
Products, Studies in Conservation, 22 (1977) 146-57.

+North, N. A. and Pearson, C., Washing Methods for Chloride Removal from Marine Iron Artifacts,
Studies in Conservation. 23 (1978) 174-86.

==Vanjske poveznice==
#[http://icua.hr Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru]
#[http://icua.hr/images/stories/publikacije/Conservation_of_underwater_archaeological_finds_Manual.pdf Conservation of underwater archaeological finds]
#[http://nautarch.tamu.edu/cmac/ Center for Maritime Archaeology and Conservation]
#[http://nautarch.tamu.edu/aprl/ Archaeological Preservation Research Laboratory]
#[http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/ Methods of Conserving Archaeological Material from Underwater Sites]

==Izvori==

[[Kategorija:Konzervacija]]

{{Konzervacija-restauracija}}

Konzervacija podmorskih arheoloških nalaza - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica