https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Koordinacijski_brojKoordinacijski broj - Povijest promjena2026-09-15T12:38:59ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Koordinacijski_broj&diff=254353&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-25T06:21:35Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Koordinacijski broj'''-->[[Datoteka:NaCl polyhedra.png|mini|desno|Kristalna struktura [[Natrijev klorid|natrijeva klorida]] s koordinacijskim brojem 6 za [[natrij]] i [[klor]].]]<br />
'''Koordinacijski broj''' u [[kemija|kemiji]] označava broj [[čestica]] poredanih oko središnje čestice u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]], odnosno broj atomskih skupina ili iona oko središnjeg atoma kod [[kompleksni spojevi|kompleksnih spojeva]].<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/53650/ ''Koordinacijski broj''], [[Proleksis enciklopedija]], struke: fizikalno-kemijske i matematičke znanosti, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref> Tako kod ionskih kristala koordinacijski broj označava broj iona suprotnog naboja koji se u ionskom kristalu nalaze oko središnjeg iona.<ref> [http://struna.ihjj.hr/naziv/koordinacijski-broj/19232/ ''Koordinacijski broj''], Struna - hrvatsko strukovno nazivlje, struna.ihjj.hr (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref><br />
<br />
Među najčešćim koordinacijskim brojevima u prirodi javljaju se 4 i 6, a relativno često se javljaju i 2, 3, 8 ([[titan]]) i 12 ([[aluminij]]). Koordinacijski brojevi 2 i 6 karakteristični su za linearnu, odnosno [[oktaedar]]sku, a broj 4 za [[tetraedar]]sku i [[kvadrat]]nu strukturu.<ref> [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32653 ''Kompleksni spojevi''], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], struke: kemija, ww.enciklopedija.hr (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref> Metalni [[kation]]i visokog naboja (poput aluminijevog kationa) uglavnom imaju koordinacijski broj 6, ali u ovisnosti s temperaturom i djelovanjem [[katalizator]]a mogu promijeniti svoj koordinacijski broj na 4.<ref> Edi Topić, [http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=13790 ''Koordinacijski spojevi aluminija''], E-škola, predmet:kemija, eskola.chem.pmf.hr (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref> Koordinacijski broj u [[kristal]]ima se uglavnom povećava povećanjem [[tlak]]a, npr. prelazom iz [[grafit]]a (KB: 3) u [[dijamant]] (KB: 4), čime se mijenjaju svojstva samoga kristala; grafit je mekan, dok je dijamant jedna od najtvrđih tvari u prirodi.<ref> [http://cudaprirode.com/portal/csvijeta/992-najtvra-prirodna-tvar-na-zemlji-dijamant ''Najtvrđa prirodna tvar na Zemlji - dijamant'], Čuda prirode, cudaprirode.com (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref><br />
<br />
==Neuređeni sustavi==<br />
[[Image:First coordination number of Lennard-Jones fluid_vector.svg|thumb|Prvi koordinacijski broj u primjeru Lennard-Jonesove tekućine]]<br />
<br />
Kod neuređenih sustava (tekućine, kvazikristali, itd.) koordinacijske brojeve moguće je točno odrediti koristeći [[Radijalna distribucijska funkcija|radijalnu distribucijsku funkciju]] ''g''(''r'').<ref>Yoshio Waseda, ''The Structure of Non-crystalline Materials – Liquids and Amorphous Solids'', McGraw-Hill, New York, 1980, pp. 48–51.</ref><br />
<br />
Tako je '''prvi koordinacijski broj''' određen izrazom<br />
<br />
:<math>n_1 = 4 \pi \int_{r_0}^{r_1} r^2 g(r) \rho \, dr, </math><br />
gdje je ''r''<sub>0</sub> prva točka od ''r''&nbsp;=&nbsp;0 u kojoj je ''g''(''r'') aproksimiran na nulu, a ''r''<sub>1</sub> je prvi minimum. <br />
<br />
'''Drugi koordinacijski broj''' definiran je slično:<br />
:<math>n_2 = 4 \pi \int_{r_1}^{r_2} r^2 g(r) \rho \, dr. </math><br />
<br />
Iz integrala možemo definirati i '''sfernu koordinacijsku ljusku''' koja je [[Sfera|sferna ljuska]] definirana između radijusa ''r''<sub>0</sub> i ''r''<sub>1</sub> oko čestice koju uzimamo kao referentni sustav.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Kemijske veze]]<br />
[[Kategorija:Kristalografija]]</div>WikiSysop