<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Krimski_Tatari</id>
	<title>Krimski Tatari - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Krimski_Tatari"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Krimski_Tatari&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-25T20:13:25Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Krimski_Tatari&amp;diff=65606&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Krimski_Tatari&amp;diff=65606&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-27T08:20:38Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Krimski Tatari'''--&amp;gt;[[Datoteka:Flag of the Crimean Tatar people.svg|mini|150px|desno|Zastava Krimskih Tatara]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:BlackSea1600 sh.svg|mini|150px|desno|Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Krimski Tatari''' ([[krimskotatarski jezik|krim.]]: '''Qırımtatarlar''', Qırımlar ili Qırımlılar; [[ukrajinski|ukr.]]: '''Кримські татари''' ili Кримці / Krimci; [[ruski|rus.]]: '''Крымские татары''' ili Крымцы / Kr'imc'i); narod [[turkijski jezici|turkijske jezične]] skupine [[Altajski narodi|altajske porodice]] naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok [[Krim]] u sklopu Zlatne Horde tijekom 13. i 14. stoljeća. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krimski Tatari ponešto se razlikuju od drugih [[Tatari|Tatara]], ujedno i onih koji žive u današnjoj [[Rusija|Ruskoj Federaciji]], pa iz istih razloga postoji opisni predložak da je riječ o Tatarima sa poluotoka Krima. U 14. stoljeću osnivaju vlastiti Kanat (Qırım Hanlığı, قريم خانلغى‎; krimsko tatarski) sa središtem na poluotoku Krimu koji je od [[1475.]] pa do 17. stoljeća bio pod protektoratom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Populacija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas u [[svijet]]u živi najmanje 548.000 Krimskih Tatara, i vjerojatno oko 2 milijuna ljudi ima krimskotatarske korijene. Ovdje treba razlikovati ruske [[Tatari|Tatare]] od Krimskih Tatara koji su karakteristični za poluotok [[Krim]]. U [[Ukrajina|Ukrajini]] danas živi oko 248,200 Krimskih Tatara koji su se iz središnje Rusije vratili na Krim nakon uspostavljanja nezavisne Ukrajine 1991. godine. Velika populacija Krimskih Tatara ostala je živjeti u [[Rusija|Rusiji]], ali se njihov točan broj evidentira zajedno sa ostalim ruskim Tatarima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerojatno preko 1 milijun Krimskih Tatara živi u [[Turska|Turskoj]], ali se veliki broj njih piše [[Turci]]ma, [[Grci]]ma i drugim narodnostima. Oko 150.000 Krimskih Tatara živi u [[Uzbekistan]]u; 24.137 u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]; 9200 u [[Tadžikistan]]u; 5800 u [[Bugarska|Bugarskoj]]; 3900 u [[Rusija|Rusiji]]; 3600 u [[Kirgistan]]u; 1600 [[Moldova|Moldovi]]; 1000 u [[Kazahstan]]u; itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krimskih Tatara ima u gotovo svim istočnoeuropskim zemljama, uključujući [[Finska|Finsku]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Litva|Litvu]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]], [[Poljska|Poljsku]], [[Mađarska|Mađarsku]]; zatim u posljednje vrijeme [[Italija|Italiju]], [[Portugal]], [[Španjolska|Španjolsku]], [[SAD]] i druge zemlje, ali se većina njih kao relativno malobrojna zajednica [[Asimilacija|asimilirala]] sa većinskom sredinom tih zemalja te se izjašnjava kao većinski stanovnik svake pojedine zemlje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Dolazak i politička uloga ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi stanovnici poluotoka [[Krim]]a imali su [[slaveni|slavensko]], [[goti|germansko]] i [[grci|romansko]] porijeklo. Gotovo svi prethodni stanovnici asimilirani su u malobrojnu ali snažnu tatarsku zajednicu, a naposljetku prihvaćaju i [[islam]]sku vjeru čime gube svoj prvotni kršćanski identitet. S tom činjenicom, Krimski Tatari s vremenom postaju specifičan i rasno vrlo raznolik narod, sa mnogo europskog elementa poput Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, a [[Krim]] postaje jedan od centara napredne [[islam]]ske civilizacije gotovo u samom središtu [[Europa|Europe]].&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Tijekom postojanja Krimskog Kanata i saveza sa [[Turci]]ma, Krimski Tatari poglavito se bave pljačkom susjednih ukrajinskih i ruskih područja koju je sprovodila njihova vješta konjica. Tim su pljačakam donekle već u 16. stoljeću na kraj stali [[Zaporoški kozaci]] koji su počeli predstavljati opasnost iz za njihovo središte na Krimu. U međuvremenu [[Mengli I. Geraj]] (Менґлі I Ґерай, ۱مڭلى گراى‎; 1445.—1515.) nadvladao je [[1502.]] ostatak [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], čime ovladava golemim područjem danas južne i središnje Rusije koji je istodobno držala [[Zlatna Horda]]. Ti kolonizirani prostori posebno se odnose [[Astrahanski Kanat|Astrahanskim]] i [[Kazanski Kanat|Kazanskim Kanatom]], a [[1571.]] Tatari su stigli i do [[Moskva|Moskve]] te je tom prilikom zapalili. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zlatno doba Krimskih Tatara završava [[rusko-turski rat|rusko-turskim ratom]] (1676. – 1681.) odnosno vojnim pohodima na krimsko središte [[1687.]] i [[1689.]] godine. Ujedinjene ruske i ukrajinske snage predvodio je jedan od ruskih generala [[Hristofor Antonovič Minih]], a veći sukobi završavaju [[1783.]] godine kada su Krim okupirali [[Ukrajinski kozaci]], svladavši posljednjeg krimskog kana [[Şahin Giray]]a. Giray bježi na otomansko područje kao i stotine tisuća krimskih Tatara, no veliki broj njih pritom je svejedno stradao. Neki članovi Girayove obitelji preživjeli su do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Raseljavanje i povratak 1991. ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U suštini svoje dobroćudne naravi Krimske Tatare u sljedećem razdoblju čeka teško razdoblje. Mnogi nakon aneksije izbjegoše na otomansko područje, a emigracije se nastavljaju i u 19. stoljeću nakon [[Krimski rat|krimskog rata]] (1853. – 1856.). Krim kroz 3. stoljeća intenzivno naseljavaju [[Rusi]], [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]], a represija se završava [[Staljin]]ovim etničkim čišćenjem [[1944.]] kada su preseljeni u istočni dio [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Na putu za Daleki istok veliki broj Krimskih Tatara je ubijen ili je umro od gladi, nad njima su se vršili zločini karakteristični za staljinističko razdoblje. Veliki broj preživjelih Krimskih Tatara u [[Rusija|Rusiji]] se iz straha pred progonom počeo izjašnjavati etničkim Rusima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povratak Krimskih Tatara na [[Krim]] uslijedit će tek uspostavom nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. Na Krim se vratilo manje od 248,000 Krimskih Tatara, a njihov politički predstavnik bio je [[Mustafa Džemilev]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poznate osobe ==&lt;br /&gt;
*[[Mustafa Džemilev]], politički predstavnik Krimskih Tatara u Ukrajini&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*[http://www.milli-firka.org/?lg=en Službena stranica (eng.)]&lt;br /&gt;
*[http://www.euronet.nl/users/sota/krimtatar.html Krimski Tatari]&lt;br /&gt;
*[http://www.joshuaproject.net/peopctry.php?rop3=102312&amp;amp;rog3=RO Crimean Tatars of Romania]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Etničke grupe Turske]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Etničke grupe Uzbekistana]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Turkijski narodi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Povijest Ukrajine]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Povijest Rusije]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Krim]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Krimski Kanat]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>