<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Krtice</id>
	<title>Krtice - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Krtice"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Krtice&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-25T06:10:26Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Krtice&amp;diff=58801&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Krtice&amp;diff=58801&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-25T04:06:17Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Krtice'''--&amp;gt;{{Taksokvir | boja = pink&lt;br /&gt;
| naziv = Krtica&lt;br /&gt;
| status = {{StatusZabrinutost}}&lt;br /&gt;
| slika = Desman-drawing.jpg&lt;br /&gt;
| slika_širina = 300px&lt;br /&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]&lt;br /&gt;
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]&lt;br /&gt;
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]&lt;br /&gt;
| ordo = [[Soricomorpha]]&lt;br /&gt;
| familia = '''Talpidae'''&lt;br /&gt;
| familia_autorstvo = [[Johann Fischer von Waldheim|G. Fischer]], 1814&lt;br /&gt;
| razdioba_stupanj = rodovi&lt;br /&gt;
| razdioba = 17 rodova, vidi tekst&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
'''Krtice''' su pripadnici [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[sisavci|sisavaca]] ('''Talpidae''') u redu '''Soricomorpha''' koji žive ispod tla, kopajući tunele. Neke vrste su dijelom i vodene, kao što su [[Desman]]i. Imaju cilindrična tijela prekrivena crnim [[krzno]]m sa malim ili pokrivenim [[oči]]ma i općenito se ne služe vidom, dok im [[uši]] nisu vidljive. Hrane se malim [[beskralješnjaci]]ma koji također žive ispod zemlje. Krtice se nalaze u [[Europa|Europi]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Azija|Aziji]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;Mole&amp;quot;&amp;gt;[http://www.themoleman.com/biology.htm Mole Biology]; Themoleman.com; preuzeto [[7. prosinca]] [[2009.]]&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;[http://home.cc.umanitoba.ca/~campbelk/moledistribution.html Mole Distribution Map]; Umanitoba.ca; preuzeto [[7. prosinca]] [[2009.]]&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na području Euroazije i Amerike se nalazi 35 vrsta. Krtice se pogrešno smatraju štetočinama: ne jedu korijene biljaka već [[Kukci|kukce]] i nametnike a kopanjem miješaju humus. Jedini su problem nakupine zemlje kada izađu na površinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Osobine ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Građa tijela ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krtice su općenito male životinje: dužina tijela im je između 6 i 22 [[cm]] a težina između 9 i 170 grama. Dužina repa varira od vrste do vrste: u većini je kratak, prekriven rijetkim dlakama koje služe za opipavanje i omogućuju orijentaciju prema natrag. No kod [[Rusija|ruskog]] Desmana je rep skoro jedanko dug kao i tijelo te čak i omogućuje kretanje u vodi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijela krtica su cilindrična, sa kratkim vratom koji spaja zaoštrenu glavu. Krzno im je nježno i mekano. Mogu se stoga kretati u tunelima i naprijed i nazad. Desmani imaju i krzno koje odbija vodu. Sve vrste imaju [[žlijezda|žlijezde]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Udovi ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka: Talpa europaea MHNT pate.jpg|desno|mini|250px|Prednji udovi Europske krtice]][[Datoteka:Maulwurfschädel 3.jpg|desno|mini|250px|Lubanja krtice]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Heubach mole.jpg|desno|mini|250px|Krtica pronalazi crva ispod zemlje]]&lt;br /&gt;
Udovi krtica su kratki i završavaju sa po pet prsta sa kandžama ili noktima. Većinom se koriste za kopanje zemlje. [[Goljenica]] i [[kopča]] udova su spojeni u unutrašnoj polovici. Ruke leže daleko ispred prsog koša, blizu glave. [[Zglob]]ovi su spojeni sa ramenima te služe samo za pozicioniranje ruke. Ove životinje imaju za sisavce jedinstveno gibku poveznicu između [[Ključna kost|ključne kosti]] i ruke. Kopanje se odvija uz pomoč okretanja gornje ruke koja ima dobro razvijene mišiće.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Mole&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Udovi Desmana su pak prekriveni kožom za plivanje i dlakama nalik četki koji su prilagođeni vodenom životu te se ne koriste često za kopanje, makar mogu napraviti svoje vlastite nastambe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Glava i zubi ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Lubanja]] krtica je izdužena i ravna, sa karakteristično dugim nosom koji sliči surli te je vrlo gipkljiv i većinom nema dlaka. Oči krtica su zakržljale, male i dijelom prekrivene kožom. Većina vrsta jedino može uočiti razliku između mračnog i svijetlog. Svakoj vrsti nedostaje [[pužnica]], izuzev '''Uropsilinae'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Čeljust]] krtica je, poput većine kukcojeda, prekrivena oštrim zubima i prilagođena njihovom životnom načinu. Krtice imaju između 34 i 44 zuba – neke vrste koje imaju 44 zuba su sačuvale originalni broj visokih sisavaca. Mliječni zubi se često zamijene stalnim zubima kratko nakon rođenja ili još i prije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Važnu ulogu u percepciji igra [[njuh]] pošto je područje njuške bogata njušnim receptorima. I sluh je dobro razvijen.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Unutrašnja anatomija ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Probava|probavni takt]] je kod svih kukcojeda jednostavno građen. [[Crijeva]] su kratka i nalikuju na jednostavnu cijev, a [[slijepo crijevo]] nedostaje. Krtice su se i prilagodile rijetkom kisiku u tunelima, tako da im je udio [[hemoglobin]]a u [[krv]]i upadljivo viši od sisavaca slične veličine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mužjacima [[testisi]] leže izvan trbušne šupljine u mošnjastim borama, dok ženke imaju dvodijelnu [[maternica|maternicu]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krtice izbjegavaju pjeskovito tlo i vole rahlu zemlju. Prirodni neprijatelji su im [[tvor]]ovi, [[sokol]]ovi, lasice, [[sove]] i [[zmija|zmije]]. Komore sa gnijezdom nalaze se uglavnom između 30-60 cm ispod površine. Glasaju se piskavim zvukom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podjela ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Porodica se dijeli na tri potporodice, 7 plemena i 17 genera:&lt;br /&gt;
* Potporodica [[Scalopinae]]&lt;br /&gt;
** Pleme [[Condylurini]]&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Condylura]]''&lt;br /&gt;
** Pleme [[Scalopini]]&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Parascalops]]''&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Scalopus]]''&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Scapanulus]]''&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Scapanus]]''&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Maulwurf (Talpa).jpg|desno|mini|300px|Krtica viri iz zemlje]]&lt;br /&gt;
* Potporodica [[Talpinae]]&lt;br /&gt;
** Pleme [[Desmanini]]&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Desmana]]''&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Galemys]]''&lt;br /&gt;
** Pleme [[Neurotrichini]]&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Neurotrichus]]''&lt;br /&gt;
** Pleme [[Scaptonychini]]&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Scaptonyx]]''&lt;br /&gt;
** Pleme [[Talpini]]&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Euroscaptor]]''&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Mogera]]''&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Parascaptor]]''&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Scaptochirus]]''&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Talpa (genus)|Talpa]]''&lt;br /&gt;
** Pleme [[Urotrichini]]&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Dymecodon]]''&lt;br /&gt;
*** Genus ''[[Urotrichus]]''&lt;br /&gt;
* Potporodica [[Uropsilinae]]&lt;br /&gt;
** Genus ''[[Uropsilus]]''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Životne navike ==&lt;br /&gt;
=== Životni oblici ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Talpa europaea MHNT.jpg|desno|mini|250px|Krtica]]&lt;br /&gt;
Podzemne krtice provode većinu života u jednom podzemnom sustavu tunela kojeg su sami iskopali. Suvišni materijal se izbacuje na površinu u obliku krtičnjaka.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Mole&amp;quot;/&amp;gt; Ovisno o vrstama i životnom prostoru, tuneli se nalaze ili blizu površine ili duboko pod zemljom. U hladnijim regijama se krtice po [[zima|zimi]] zadržavaju na većim dubinama, gdje je toplije. Uz tunele su napravljene i čelije za gnijezda koje se postiru materijalom biljaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog kopanja krtice igraju ulogu u [[Pedogeneza|Pedogenezi]] jer miješanjem humusa tla sudjeluju u okviru [[Bioturbacija|Bioturbacije]]. Također, prenose podzemni materijal lišen [[humus]]a prema dolje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Socijalno ponašanje i aktivnosti ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krtice su, poput većine kukcojeda, samotnjaci i reagiraju agresivno na druge krtice. Samo neke vrste dijele sustav tunela sa drugim krticama, koje toleriraju jedino kada ima dovoljno hrane. U tu vrstu spada i Desman. Nemaju ni određeni ritam dana i noći. Europska krtica, primjerice, dijele svoje aktivnosti na tri faze spavanja i budnosti, pri čemu se budne većinom prijepodne, poslijepodne ili oko ponoći sa trajanjem od oko 4 i 5 sata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krtice ne spavaju zimski san. One vrste koje žive u hladnijim regijama, po zimi odlaze dublje pod zemlju i skupe zalihe hrane. Europska krtica čak uzgaja [[gliste|gliste]]: odgrize im gornje segmente tijela tako da ne mogu pobijeći, ali ostanu na životu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Prehrana ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krtice nalaze hranu kopanjem ispod zemlje, potragom po tunelima ili na površini zemlje. Sve ovisi o vještini životinje ili godišnjem dobu. Većinom se hrani [[glista]]ma, [[kukci]]ma i njihovim larvama te drugim beskralješnjacima. Prije nego pojedu gliste, krtice ih provuku kroz svoje šape kako bi izbacili zemlju iz crva&amp;lt;ref&amp;gt;The Life of Mammals, David Attenborough, 2002&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Krtice imaju brz [[metabolizam]] i moraju dnevno uzimati puno hrane. ''Europska krtica'', primjerice, ne može izdržati duže pauze bez hrane (između 12 i 24 sata) te dnevno konzumira hranu dovoljnu za polovicu svoje težine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vrsta ''Condylura cristata'' može otkriti, uhvatiti i pojesti hranu brže nego što ljudsko oko može slijediti&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2005-02/vu-mmg013105.php Vanderbilt University: Marsh-dwelling mole gives new meaning to the term 'fast food']&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Razmnožavanje ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Krtek1.jpg|desno|mini|250px|Krtičnjaci na livadi]]&lt;br /&gt;
Većina vrsta razmnožava se jednom godišnje, a ženke se kote većinom u [[proljeće]]. Trudnoća traje između 28 i 50 dana. Krtice koje su došle na svijet su isprva bez krzna i bespomoćne, ali brzo narastu. Nakon 21 dana im se otvore oči a nakon 8 tjedana su već samostalni. Već od druge godine života krtice postanu spolno aktivne. Životni vijek tih životinja je negdje između 3 i 6 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ugroženost ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nekada je čovjek lovio krtice radi krzna, no danas se to više ne događa. Današnji konflikt čovjeka i krtice se odvija zbog krtičnjaka na travnjacima. Iako su krtice većinom mesožderi i ne uzimaju biljnu hranu, ipak povremeno mogu oštetiti korijene nekih biljaka, no većinom krtičnjaci smetaju samo zbog &amp;quot;estetskih razloga&amp;quot;. Stoga ljudi istrebljuju krtice tako da su u međuvremenu neke vrste ugrožene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[IUCN]] je stavio dvije vrste pod status „''ugroženosti od istrebljenja''“ (''critically endangered'') a osam vrsta su &amp;quot;''jako ugrožene''&amp;quot; (''endangered'') ili samo &amp;quot;''ugrožene''&amp;quot; (''vulnerable'') &amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.iucnredlist.org/search/search.php?freetext=talpidae&amp;amp;modifier=phrase&amp;amp;criteria=wholedb&amp;amp;taxa_species=1&amp;amp;Submit.x=13&amp;amp;Submit.y=12&amp;amp;redlistCategory%5B%5D=all&amp;amp;redlistAssessyear%5B%5D=all&amp;amp;country%5B%5D=all&amp;amp;aquatic%5B%5D=all&amp;amp;regions%5B%5D=all&amp;amp;habitats%5B%5D=all&amp;amp;threats%5B%5D=all Ugroženost raznih vrsta - IUCN]&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dugo vremena se mislilo da su krtice u bliskom srodstvu s [[rovka|rovkom]], no molekularna istraživanja su otkrila da zapravo dijele [[takson]]e i sa [[jež]]evima&amp;lt;ref&amp;gt;Molecular phylogenetic evidence confirming the Eulipotyphla concept and in support of hedgehogs as the sister group to shrews. In: Molecular Phylogenetics and Evolution 25 (2002) , 200–209&amp;lt;/ref&amp;gt;. [[Fosil]]i tih životinja postoje od [[Eocen]]a, a najstariji primjerak je u Europi pronađena vrsta ''Eotalpa''. U Sjevernoj Americi postoje od [[Oligocen]]a a u Aziji od [[Miocen]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--This article uses the Cite.php citation mechanism. If you would like more information on how to add references to this article, please see http://meta.wikimedia.org/wiki/Cite/Cite.php--&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{Commons|Talpa europaea}}&lt;br /&gt;
{{Wikivrste|Talpidae}}&lt;br /&gt;
*[http://www.crittercontrol.com/?doc=resources_af_moles Činjenice o krticama]&lt;br /&gt;
*[http://www.newton.dep.anl.gov/natbltn/500-599/nb514.htm Forest Preserve District of Cook County (Illinois) - Krtice]&lt;br /&gt;
*[http://www.animalcontrolproducts.com/Mole.html Biologija krtice]&lt;br /&gt;
*[http://www.dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&amp;amp;file=article&amp;amp;sid=28236 Dnevnik online – Ptice i krtice djelotvornije od otrova]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kukcojedi]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>