WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T07:08:58Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 07:08, 2. studenoga 2021.
Redak 24:		Redak 24:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Cubism}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T02:16:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:JuanGris.Portrait of Picasso.jpg|mini|<center>[[Juan Gris]], ''Portret Picassa'', 1912., ulje na platnu, 93,4×74,3 cm, ''[[Art Institute of Chicago]]'', [[Chicago]]]]
'''Kubizam''' je [[umjetnički stil]] [[moderna umjetnost|moderne umjetnosti]], nastao u [[Francuska|Francuskoj]] od [[1907.]] do [[1911.]] god. Započeo je kao [[slikarstvo|slikarski]] pokret, ali se odrazio i u [[kiparstvo|kiparstvu]], [[glazba|glazbi]], [[književnost|književnosti]] i [[arhitektura|arhitekturi]]. Kubizam je imao značajan utjecaj na pojavu [[apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]]. Zapravo, smatra se kako je jedan od najutjecajnijih umjetničkih pokreta 20. stoljeća. U užem smislu, kubistička djela se smatraju onima koja su nastala u [[Pariz]]u ([[Montmartre]], [[Montparnasse]] i dr.) od 1911.-1920-ih, kada su iz njega izrasli drugi pravci kao što su: [[orfizam]], [[vorticizam]], [[futurizam]] i [[Konstruktivizam (umjetnost)|konstruktivizam]].
[[Datoteka:Picasso_-_Gospo%C4%91ice_iz_Avignona.JPG|mini|lijevo|<center>[[Picasso]], ''[[Gospođice iz Avignona]]'', 1907., ulje na platnu, 243,9×233,7 cm, [[Muzej moderne umjetnosti u New Yorku]], [[New York]]. Ova slika se smatra značajnom za pojavu kubizma. Oblici su na njoj naglašeno geometrizirani, prepoznaju se utjecaji Paula Cezannea, iberske skulpture i afričkih rezbarenih kipova.]][[Datoteka:Womans Head Picasso.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Picasso]], ''Glava žene'', bronca, [[Metropolitan]], New York]]
[[Datoteka:Praha, Výtoň, kubistická vila.jpg|mini|<center>[[Josef Chochol]], Kubistička ''Kovařovicova vila'', 1912.<13., [[Prag]]]]
==Izvor i odlike==
[[Datoteka:Fantômas - Juan Gris.JPG|mini|<center>[[Juan Gris]], ''Fantômas'', 1915., [[National Gallery of Art]], [[Washington]]]]
Izvorišta kubizma možemo pronaći u djelima [[Paul Cezanne|Paula Cezannea]] koji afirmira geometrijski shvaćen oblik uz novo značenje boje. [[Postimpresionizam|Postimpresionist]] Paul Cezanne govorio je (po uzoru i na onodobne priručnike za umjetnike) da se sve, što u prirodi postoji, može likovno prikazati osnovnim likovima ([[kocka]], [[kugla]], [[valjak]], [[stožac]]). Svođenje nepravilnih oblika na pravilne oblike, prirodnih na geometrijske, jedna je od najstarijih metoda čovjekova svladavanja vidljivog svijeta (npr. nepravilne skupine [[zvijezda]] prepoznajemo u geometrijskim [[zviježđe|sazviježđima]]). Često se smatralo da je geometrijsko „idealiziranje” prirode put prema otkriću same ideje prirode, pa tako, nastoji li slikar dokučiti geometrijske zakone prirode, njegova će slika biti bolja od pukog oponašanja prirode. Dakle, neki slikari su toliko pojednostavili oblike da su npr. kuće postale nalik običnim kockama (kubusima). Ime kubizmu dao je [[Henri Matisse]], koji je za [[Georges Braque|Braqueove]] pejzaže rekao: „Gle nagomilane kocke!” (''coubis'').

Osnivači kubizma su [[Georges Braque]] i [[Pablo Picasso]], a na izložbi u „Salonu neovisnih” u [[Pariz]]u 1911. god. (što se drži za službeni početak kubizma), pridružili su im se umjetnici kao što su: [[Jean Metzinger]], [[Albert Gleizes]], [[Robert Delaunay]], [[Henri Le Fauconnier]] i [[Fernand Léger]]<ref>[http://www.moma.org/collection/details.php?theme_id=10068&section_id=T020541 Kubistička kolekcija muzeja MoMA], [[MoMA]], Oxford University Press {{eng oznaka}} Pristupljeno 1. listopada 2013.</ref>. Prvi teoretičar kubizma bio je [[Guillaume Apollinaire]] (1913.), a od pripadnika pariške skole koji su primjenjivali djelimično i povremeno elemente kubizma, bili su: [[Marc Chagall]] i [[Amedeo Modigliani]], a u nas [[Sava Šumanović]], [[Marino Tartaglia]], [[Vlado Gecan]] i [[S. Kregar]]<ref>[http://www.znanje.org/i/i24/04iv07/04iv07040826/kubizam.htm KUBIZAM - Znanje.org] Pristupljeno 1. listopada 2013.</ref>.

Slikar kubizma stvara slojeve naslaga preko dvodimenzionalne podloge, rezultat je preoblikovanje prostornog prikazivanja u nekoliko simultanih pogleda na objekt na istoj plohi. Značajniji predstavnik kubizma je i [[Španjolska|Španjolac]] [[Juan Gris]], a kubizam je bio vrlo raširen i u [[Češka|Češkoj]] gdje se javila i kubistička arhitektura.

{{citat|Revolucionarna destrukcija oblika prelazi u istančano prikazanu konstrukciju bez strasti.|A. Neumeyer)}}

Kubizam je zaokupljen problemom »objekta« kojeg treba rekonstruirati, nasuprot rasplinutosti i nepostojanosti [[impresionizam|impresionističke]] površine. Potrebno je eliminirati sve što se oslanja na [[subjektivnost]] ili na određeno i čvrsto gledište, da bi se došlo do cjelokupne, pojmovne, potpune varijante forme („Ako čula deformiraju, samo duh formira”). [[Pablo Picasso|Picassova]] izjava: „slikam predmete kako ih zamišljam, a ne kako ih vidim”, podupire ovu tezu. U kubizmu je prisutan utjecaj i [[afrička umjetnost|afričke umjetnosti]], a osnova je [[kocka]]. Kubisti na slici prikazuju simultano (istovremeno) ono što u zbilji možemo vidjeti samo sukcesivno (u slijedu vremena, uzastopno).

== Vrste kubizma ==

Postoje dvije vrste kubizma:

* Prva faza kubizma je '''fasetni''' ili '''analitički kubizam''', u kojemu oštri bridovi odjeljuju volumene ili plohe. Problem prostora i volumena rješava prvenstveno svijetlom i sjenom – analitičko prikazivanje trodimenzionalnih oblika viđenog sa svih strana na dvodimenzionalnoj plohi slike. Pri tome su oblici razlomljeni u manje forme (fasete), površina slike je dinamična a od objekta ostaju tek neke karakteristične naznake (Bragueova „Žena s [[mandolina|mandolinom]]” ili [[Pablo Picasso|Picassov]] „[[Portret]] [[Ambroise Vollard|Ambroisea Vollarda]]”). Dakle, boje nisu tako kontrastne, slika je razbijena u fasete (djeliće) mirnih tonova i više ne prikazuje prostornu cjelovitost. Slika „želi biti totalna” i u sebi sabrati sva moguća gledištaNajizražajnije načelo kubističke analize je u tome da se isti predmet prikazuje na slici iz dvaju ili više kutova gledanja. Obično se koriste oni pogledi koji reprezentativnije govore o samom obliku (npr. čaša se prikazuje sprijeda (franc. ''en face''), ali otvor na čaši krugom kako ga vidimo s visine). Ukratko, kubisti prikazuju na slici simultano (istodobno) ono što u zbilji možemo vidjeti samo sukcesivno (u vremenskom slijedu). Time kubisti dokidaju dotadašnji zakon da slika može prikazivati određen predmet samo s jednog mjesta i u jednom trenutku i uvode faktor vremena (četvrte dimenzije) u likovnu umjetnost, što je velika inovacija u umjetnosti 20. st.

* analitički kubizam traje negdje do 1912. god. kada ga zamjenjuje druga faza kubizma, tzv. '''sintetički kubizam''' koji napušta svako iluzionističko svojstvo slike. U toj fazi istraživanja oblika slikari su počeli spajati i komponirati pojedine ulomke oblika stvarnih predmeta u odnose i spojeve kakvih u stvarnosti nema. Slika postaje izrazito [[dekorativnost|dekorativna]], [[boja]] dobiva na važnosti i zamjenjuje raniju jednobojnost. U želji da oblici budu raznovrsniji, što bogatiji asocijacijama i ujedno što stvarniji u sliku se unose strani materijali (isječci iz novina , dijelovi tkanine), umeću se tipografska slova, što je rezultiralo tehnikom [[kolaž]]a (franc. colliere = lijepiti), ne samo od papira nego i od predmeta različitog podrijetla (asamblaž).

==Izvori==
{{commonscat|Cubism}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=34390 Definicija kubizma na LZMK]
* [https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.]
{{Zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Kubizam| ]]

Kubizam - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica