WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T04:19:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:GoldenMedows.jpg|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi).]]

[[datoteka:Cumulusmediocrissweden.jpg|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno kumulusima (''Cumulus mediocris'' ili srednje razvijeni kumulusi).]]

[[datoteka:Oblaci 1.jpg|mini|desno|300px|Prema [[morfologija|morfološkoj]] [[klasifikacija|klasifikaciji]] (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice [[oblaci|oblaka]]: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja.]]

'''Kumulus''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''cumulus'': gomila, hrpa; međunarodna kratica '''Cu''') je [[oblak]] gomilaste strukture s ravnom podnicom (na [[visina|visini]] od 0,8 do 2,4 [[kilometar|kilometra]]), općenito gusti i oštrih rubova i s vrhom koji mjestimice podsjeća na [[Cvjetača|cvjetaču]]. Između pojedinih kumulusa nalazi se prostor bez oblaka, koji nastaje zbog silaznih grana [[Konvekcija|konvekcijskoga toplinskog strujanja]] ([[termika]]). Kumulusi su sastavljeni od [[voda|vodenih]] kapljica, grudasti su, ponekad rastrgani, a većinom se pojavljuju u oštrim, grudastim oblicima pa se čine nabreknutima. Najčešće narastu vrlo visoko. Dijelovi oblaka koje obasjava [[Sunce]] su blještavi, bijeli, dok je osnova vodoravna i vrlo tamna, jer je u sjeni. Pripada u najljepše oblake.

Razvoj kumulusa ovisi o promjeni [[temperatura|temperature]] s visinom, [[Relativna vlažnost|relativnoj vlažnosti zraka]], [[tlak]]u, [[vjetar|vjetru]], podlozi iznad koje se oblikuje i drugom. U prvom koraku razvoja nastaju niski, plosnati kumulus (''cumulus humilis'') i slomljeni kumulus (''cumulus fractus''), koji se za lijepih ljetnih dana ne povećavaju. Srednje razvijeni kumulus (''cumulus mediocris'') nastaje iz niskoga kumulusa, a završni je korak razvoja kumulusa nagomilani kumulus (''cumulus congestus'') debljine od 5 do 7 kilometara koji katkad daje [[kiša|kišu]] u obliku pljuska. Ako su uzlazne struje dovoljno jake te ako je [[zrak]] koji se diže dovoljno vlažan, kumulusi mogu prerasti u [[kumulonimbus]]e. <ref> '''kumulus''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34617] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Opća i pomorska meteorologija|last=Gelo, Branko.|date=2010|url=https://www.worldcat.org/oclc/958145515|publisher=Sveučilište u Zadru, Odjel za promet i pomorstvo|location=Zadar|isbn=978-953-7237-69-1}}</ref>

== Vrste oblaka prema visini i obliku ==
Osnovna podjela oblaka temelji se na činjenici da je, usprkos velikoj raznolikosti oblaka, moguće izdvojiti ograničen broj svojstvenih oblika, koji se često mogu naći u gotovo svim dijelovima svijeta. Takva podjela svojstvenih oblika sadrži podjelu na rodove, vrste i podvrste, a kao dopunu daje i odlike koje detaljnije opisuju pojedina svojstva oblaka. Druga osnovna podjela odnosi se na visinu na kojoj se pojavljuju oblaci. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

S obzirom na visinu nad [[tlo]]m na kojoj se pojavljuju, razlikuju se niski, srednji i visoki oblaci te oblaci okomitog razvoja. U umjerenim zemljopisnim širinama niski oblaci nalaze se na visinama između tla i 2 km, srednji na visinama između 2 i 7 km, a visoki između 7 i 13 km. Oblaci okomitog razvoja pojavljaju se u pravilu na visinama između 800 m i 13 km (iznimno i do 16 km). Gornje su granice slojeva oblaka u [[tropi]]ma podignute za koji kilometar, a u polarnim su predjelima za nekoliko kilometara spuštene.

Prvu morfološku razredbu oblaka izradio je 1803. engleski amaterski meteorolog [[Luke Howard]] (1772. – 1864.) i ona se u proširenom obliku zadržala do danas. Osnovna je pretpostavka te podjele da je unatoč velikoj raznovrsnosti oblika oblaka moguće izdvojiti 10 vrsta karakterističnih oblika koji se nalaze u svim krajevima svijeta:
* visoki oblaci: [[cirus]] (Ci), [[cirostratus]] (Cs) i [[cirokumulus]] (Cc),
* srednje visoki oblaci: [[altostratus]] (As) i [[altokumulus]] (Ac),
* niski oblaci: [[stratokumulus]] (Sc), [[stratus]] (St) i [[nimbostratus]] (Ns),
* oblaci okomitog razvoja: kumulus (Cu) i [[kumulonimbus]] (Cb).

Vrste se dalje dijele na podvrste: ''castellanus'' (poput dvorca s tornjevima), ''fibratus'' (vlaknast), ''floccus'' (poput pramena vune), ''fractus'' (izlomljen), ''lentikularis'' (lećast), ''nebulosus'' (bezobličan), ''stratiformis'' (slojevit), ''uncinus'' (kukičast), ''spissatus'' (zgusnut) i tako dalje. Neki oblici dodatno karakteriziraju pojedine oblake, na primjer vrh u obliku nakovnja (''inkus'') ili vrećaste izbočine na podnici (''mamatus'').

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Cumulus congestus pileus.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Img20050526 0007 at tannheim cumulus.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Cumulus mediocris 3.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Cloud over the horizon.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|''Cumulus congestus'' ili nagomilani kumulusi.
|align=center|''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi.
|align=center|''Cumulus mediocris'' ili srednje razvijeni kumulusi.
|align=center|''Cumulus congestus'' ili nagomilani kumulusi.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Cumulus clouds}}

[[Kategorija:Oblaci]]

Kumulus - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica