Labinska republika - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-19T11:01:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11:01, 19. studenoga 2021.
Redak 39:		Redak 39:
	Raspadom [[Austrougarska\|Austrougarske]] monarhije poslije svršetka [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], [[Italija]], koristeći oslabljeni položaj krajeva koji su bili pod vlašću monarhije, uspijeva prisvojiti i [[Talijanizacija\|talijanizirati]] područja Istre i dijelova [[Dalmacija\|Dalmacije]], te stanovništvo i gospodarski potencijal zauzetih područja iskorištava u robovlasničkom smislu riječi.		Raspadom [[Austrougarska\|Austrougarske]] monarhije poslije svršetka [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], [[Italija]], koristeći oslabljeni položaj krajeva koji su bili pod vlašću monarhije, uspijeva prisvojiti i [[Talijanizacija\|talijanizirati]] područja Istre i dijelova [[Dalmacija\|Dalmacije]], te stanovništvo i gospodarski potencijal zauzetih područja iskorištava u robovlasničkom smislu riječi.

	Prije nego što su preuzeli vlast u Italiji, fašistički odredi su zaposjeli sjedište radničkog odbora u [[Trst]]u [[1921.]] godine, istog zapalili i napali predstavnike sindikata [[rudnik]]a [[Raša (rudnik)\|Raše]]. Povodom ovog događaja i prijašnjeg robovlasničkog odnosa prema radnicima rudnika Labinštine, dolazi do generalnog [[štrajk]]a oko dvije tisuće rudara. Krilatica im je bila ''kova je nasa'' (rudnik je naš). Rudari u kratkom vremenskom roku zauzimaju rudnike, organiziraju vlast i naoružane postrojbe, takozvanu ''crvenu stražu'' kojom je zapovijedao Francesco da Gioz,<ref name="istrapedia.hr">{{~~cite web~~\|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/72/labinska-republika/istra-a-z/\|title=Labinska republika\|publisher=istrapedia.hr\|accessdate=3. studenoga 2018.}}</ref> kao zaštitu od fašista te sami rukovode proizvodnjom rudnika uz potporu dijela seljaka zemljoradnika. [[Italija\|Talijanska]] uprava u [[Istra\|Istri]] se odlučuje ugušiti postojanje republike vojnom silom što im 8. travnja [[1921.]] godine i polazi za rukom nakon žestokog otpora rudara. Uslijedila je odmazda i uhićeno je četrdesetak rudara. Smrtno su stradali rudari Maksimilijan Ortar i Adalbert Sykora.<ref name="istrapedia.hr"/>. Prvom žrtvom Labinske republike može se smatrati Jakov Šumberac Lukić (r. 1890.), koji je umro od posljedica upale pluća [[15. ožujka]] 1921. godine. On je od upale pluća obolio nakon što je, kao član crvene straže, stražario kod toplane, loše obučen i promočen od jake kiše. Već nekoliko dana kasnije, umro je od posljedica bolesti. Njegov grob je u Nedešćini, a na nadgrobnom spomeniku piše posveta iz koje se razaznaje da je život izgubio kao aktivan sudionik Labinske republike.<ref>Marijan Milevoj, [https://labinska-republika.blogspot.com/2020/12/jakov-sumberac-lukic-prva-i-dosad.html ''Jakov Šumberac Lukić - Prva i dosad nepoznata žrtva štrajka rudara 1921. godine!!!''], labinska-republika.blogspot.com, 22. prosinca 2020., pristupljeno 28. prosinca 2020.</ref>		Prije nego što su preuzeli vlast u Italiji, fašistički odredi su zaposjeli sjedište radničkog odbora u [[Trst]]u [[1921.]] godine, istog zapalili i napali predstavnike sindikata [[rudnik]]a [[Raša (rudnik)\|Raše]]. Povodom ovog događaja i prijašnjeg robovlasničkog odnosa prema radnicima rudnika Labinštine, dolazi do generalnog [[štrajk]]a oko dvije tisuće rudara. Krilatica im je bila ''kova je nasa'' (rudnik je naš). Rudari u kratkom vremenskom roku zauzimaju rudnike, organiziraju vlast i naoružane postrojbe, takozvanu ''crvenu stražu'' kojom je zapovijedao Francesco da Gioz,<ref name="istrapedia.hr">{{Citiranje weba\|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/72/labinska-republika/istra-a-z/\|title=Labinska republika\|publisher=istrapedia.hr\|accessdate=3. studenoga 2018.}}</ref> kao zaštitu od fašista te sami rukovode proizvodnjom rudnika uz potporu dijela seljaka zemljoradnika. [[Italija\|Talijanska]] uprava u [[Istra\|Istri]] se odlučuje ugušiti postojanje republike vojnom silom što im 8. travnja [[1921.]] godine i polazi za rukom nakon žestokog otpora rudara. Uslijedila je odmazda i uhićeno je četrdesetak rudara. Smrtno su stradali rudari Maksimilijan Ortar i Adalbert Sykora.<ref name="istrapedia.hr"/>. Prvom žrtvom Labinske republike može se smatrati Jakov Šumberac Lukić (r. 1890.), koji je umro od posljedica upale pluća [[15. ožujka]] 1921. godine. On je od upale pluća obolio nakon što je, kao član crvene straže, stražario kod toplane, loše obučen i promočen od jake kiše. Već nekoliko dana kasnije, umro je od posljedica bolesti. Njegov grob je u Nedešćini, a na nadgrobnom spomeniku piše posveta iz koje se razaznaje da je život izgubio kao aktivan sudionik Labinske republike.<ref>Marijan Milevoj, [https://labinska-republika.blogspot.com/2020/12/jakov-sumberac-lukic-prva-i-dosad.html ''Jakov Šumberac Lukić - Prva i dosad nepoznata žrtva štrajka rudara 1921. godine!!!''], labinska-republika.blogspot.com, 22. prosinca 2020., pristupljeno 28. prosinca 2020.</ref>

	== Prvi antifašistički ustanak na svijetu ==		== Prvi antifašistički ustanak na svijetu ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T12:29:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Labinska republika
|hr_ime = Labinska republika
|izvorno_ime =
|genitiv = Labinske republike
|kontinent = Europa
|status = nepriznata rudarsko-radnička samouprava
|regija = Hrvatska
|era = Europa i svijet između dva svjetska rata
|događaj_start = štrajkaški skup u [[Vinež|Vinežu]] (osnivanje)
|događaj_kraj = napad talijanskih vojnih i redarstvenih snaga (ukinuće)
|datum_događaj1 = [[1. travnja]] [[1991.]]
|datum_događaj2 =
|godina_start = 1921.
|godina_kraj = 1921.
|datum_start = [[2. ožujka]] [[1921.]]
|datum_kraj = [[8. travnja]] [[1921.]]
|događaj_prije = [[Talijanizacija#Prisilna_talijanizacija_u_Istri_i_Dalmaciji_1918._-_1943.|fašistički zločini nad rudarskim vođama]]
|datum_prije = [[1921.]]
|zastava = Flag of the Albona Republic.png
|zastava_i =
|grb = Labin Republic emblem.png
|grb_i =
|mapa = Albona Republic map.png
|mapa_opis =
|jezik = [[hrvatski]] i [[talijanski]]
|glavni_grad = [[Labin]]
|vlada_tip = radnička samouprava
|titula_vođa = čelnik rudarskog komiteta
|vođa1 = Giovanni Pipan
|vođa2 = Francesco da Gioz
|vremenska_zona = +1
|valuta = [[talijanska lira]]
}}

'''Labinska republika''' je kratkotrajna samouprava koje nastala za vrijeme [[rudar]]ske pobune na području [[Labin]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], od [[2. ožujka]] do [[8. travnja]] [[1921.]] godine.

== Povijest ==
Raspadom [[Austrougarska|Austrougarske]] monarhije poslije svršetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Italija]], koristeći oslabljeni položaj krajeva koji su bili pod vlašću monarhije, uspijeva prisvojiti i [[Talijanizacija|talijanizirati]] područja Istre i dijelova [[Dalmacija|Dalmacije]], te stanovništvo i gospodarski potencijal zauzetih područja iskorištava u robovlasničkom smislu riječi.

Prije nego što su preuzeli vlast u Italiji, fašistički odredi su zaposjeli sjedište radničkog odbora u [[Trst]]u [[1921.]] godine, istog zapalili i napali predstavnike sindikata [[rudnik]]a [[Raša (rudnik)|Raše]]. Povodom ovog događaja i prijašnjeg robovlasničkog odnosa prema radnicima rudnika Labinštine, dolazi do generalnog [[štrajk]]a oko dvije tisuće rudara. Krilatica im je bila ''kova je nasa'' (rudnik je naš). Rudari u kratkom vremenskom roku zauzimaju rudnike, organiziraju vlast i naoružane postrojbe, takozvanu ''crvenu stražu'' kojom je zapovijedao Francesco da Gioz,<ref name="istrapedia.hr">{{cite web|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/72/labinska-republika/istra-a-z/|title=Labinska republika|publisher=istrapedia.hr|accessdate=3. studenoga 2018.}}</ref> kao zaštitu od fašista te sami rukovode proizvodnjom rudnika uz potporu dijela seljaka zemljoradnika. [[Italija|Talijanska]] uprava u [[Istra|Istri]] se odlučuje ugušiti postojanje republike vojnom silom što im 8. travnja [[1921.]] godine i polazi za rukom nakon žestokog otpora rudara. Uslijedila je odmazda i uhićeno je četrdesetak rudara. Smrtno su stradali rudari Maksimilijan Ortar i Adalbert Sykora.<ref name="istrapedia.hr"/>. Prvom žrtvom Labinske republike može se smatrati Jakov Šumberac Lukić (r. 1890.), koji je umro od posljedica upale pluća [[15. ožujka]] 1921. godine. On je od upale pluća obolio nakon što je, kao član crvene straže, stražario kod toplane, loše obučen i promočen od jake kiše. Već nekoliko dana kasnije, umro je od posljedica bolesti. Njegov grob je u Nedešćini, a na nadgrobnom spomeniku piše posveta iz koje se razaznaje da je život izgubio kao aktivan sudionik Labinske republike.<ref>Marijan Milevoj, [https://labinska-republika.blogspot.com/2020/12/jakov-sumberac-lukic-prva-i-dosad.html ''Jakov Šumberac Lukić - Prva i dosad nepoznata žrtva štrajka rudara 1921. godine!!!''], labinska-republika.blogspot.com, 22. prosinca 2020., pristupljeno 28. prosinca 2020.</ref>

== Prvi antifašistički ustanak na svijetu ==
Ovaj ustanak istarskih rudara smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom uopće. Iako je [[fašizam]] na vlast u [[Italija|Italiji]] stigao tek [[1922.]] godine, u ovim krajevima i nešto ranije su započeli [[teror]], [[represija]] i [[talijanizacija]] [[Istra|Istre]], odmah nakon potpadanja ovih krajeva pod [[Italija|Italiju]] [[1918.]] godine. Isti ti upravitelji [[Istra|Istre]] su aktivno sudjelovali u dovođenju [[fašizam|fašizma]] na vlast. Stoga je ispravno tumačenje da je Labinska republika bila prvi ustanak protiv [[fašizam|fašizma]] u svijetu.

== Izvori ==
* Giacomo Scotti, Luciano Giuricin, ''La Repubblica di Albona e il movimento dell'occupazione delle fabbriche in Italia'', Rovinj, 1971.
{{izvori}}
{{Istrapedia}}

{{mrva-pov}}
[[Kategorija:Hrvatski krajevi izvan Jugoslavije (1918. – 1945.)]]
[[Kategorija:Rudarstvo]]