WikiSysop: bnz

2022-03-23T07:12:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 07:12, 23. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Latinluk'''-->'''~~Latinluk''' je bila [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine\|katolička]] četvrt u [[Sarajevo\|Sarajevu]], "latinska mahala". Bili su to mahom [[Hrvati u Bosni i Hercegovini\|hrvatski]] kolonisti iz [[Dubrovnik]]a, trgovci i majstori te ini katolici.<ref name="FPBS-Bistrik">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/zabava/51.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] ''Sarajevo / Bistrik – samostan sv. Ante'' (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref><ref name="Tulić">[http://www.vecernji.ba/u-telefonskom-imeniku-prezime-hrvat-u-vecini-je-bosnjacko-dok-je-bosnjak-hrvatsko-918653 Večernji list] Zlatko Tulić: ''U telefonskom imeniku prezime Hrvat u većini je bošnjačko, dok je Bošnjak hrvatsko'', 2. veljače 2014. (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref><ref name="avaz">(boš.) [http://www.avaz.ba/clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk?url=clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk Dnevni avaz] A. Nalo: ''Most nazvan po obližnjoj katoličkoj mahali Latinluk '', 9. studenoga 2014. (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref>		Latinluk''' je bila [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine\|katolička]] četvrt u [[Sarajevo\|Sarajevu]], "latinska mahala". Bili su to mahom [[Hrvati u Bosni i Hercegovini\|hrvatski]] kolonisti iz [[Dubrovnik]]a, trgovci i majstori te ini katolici.<ref name="FPBS-Bistrik">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/zabava/51.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] ''Sarajevo / Bistrik – samostan sv. Ante'' (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref><ref name="Tulić">[http://www.vecernji.ba/u-telefonskom-imeniku-prezime-hrvat-u-vecini-je-bosnjacko-dok-je-bosnjak-hrvatsko-918653 Večernji list] Zlatko Tulić: ''U telefonskom imeniku prezime Hrvat u većini je bošnjačko, dok je Bošnjak hrvatsko'', 2. veljače 2014. (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref><ref name="avaz">(boš.) [http://www.avaz.ba/clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk?url=clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk Dnevni avaz] A. Nalo: ''Most nazvan po obližnjoj katoličkoj mahali Latinluk '', 9. studenoga 2014. (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref>

	Pridjev "latinski" bio je aluzija na sljedbenike Rimokatoličke crkve,<ref name="avaz"/> tj. vjernicima rimskog odnosno latinskog obreda. Prostirao se na između [[Latinska ćuprija\|Latinske ćuprije]] i mosta [[Ćumurija\|Ćumurije]], na desnoj strani obale [[Miljacka\|Miljacke]]. Nazvan je tako jer je u osmanskim vremenima po vjeroispovijedi znatno odudarao od ostalih gradskih četvrti. Postojao je sve do 18. stoljeća. Još [[1652.]] godine dvjesta obitelji stanovalo je u Latinluku. Neuspjela oslobodilačka [[prijepad Eugena Savojskog 1697. u Bosnu\|vojna]] [[Eugen Savojski\|Eugena Savojskog]] [[1697.]] značila je kraj za katoličku četvrt.<ref name="Furaj">(boš.) [http://furaj.ba/crkva-svetog-ante-padovanskog-na-bistriku/ Furaj.ba] ''Crkva svetog Ante Padovanskog na Bistriku'' (pristupljeno 7. prosinca 2017.)</ref> Savojski je uspješnim pohodom kroz Bosnu došao pred Sarajevo i pismom zatražio od gradskih vlasti predaju pod uvjetima povoljnim za stanovnike i grad, ali u slučaju odbijanja nemilosrdnim napadom. Na pismo mu nisu odgovorili, a trubač i barjaktar napadnuti su i opljačkani. Princ Eugen zapovjeda napad na grad. Tijekom napada, grad je opljačkan i zapaljen. Zbog nadolazeće zime, austrijska vojska vratila se u Osijek i s njom je Bosnu napustilo oko 40.000 [[katolicizam\|katolik]]a u opravdanom strahu od osmanske odmazde. <ref name="Čamo">[http://www.camo.ch/aktuelno/upad-eugena-savojskog-u-bosnu-i-spaljivanje-grada-sarajeva-1697-godine/] Hamdo Čamo: "Upad Eugena Savojskog u Bosnu i spaljivanje grada Sarajeva 1697. godine" (jezik: bošnjački), (pristupljeno 25. rujna 2016.) </ref> Sarajevu je razorena latinska četvrt, katoličko stanovništvo raseljeno. Ni [[crkva Blažene Djevice Marije u Sarajevu\|crkva Blažene Djevice Marije]] nije pošteđena. Franjevci su se morali povući iz crkve i nastaniti u domovima katoličkih obitelji. Mjesto gdje je bila crkva ostalo je do danas u kolektivnom sjećanju kao crkvište. <ref name="Furaj"/> Latinluk se obnovio. Sredinom 18. stoljeća u vrelima su opet zabilježeni sarajevski katolici iz Dubrovnika i dr. krajeva.<ref name="FPBS-Bistrik"/><ref name="Tulić"/><ref name="avaz"/><ref>(eng.) [https://books.google.hr/books?id=OkQ5bS095egC&pg=PA108&lpg=PA108&dq=sarajevo+latin+quarter Google Knjige] Fran Markowitz: ''Sarajevo: A Bosnian Kaleidoscope'', University of Illinois Press, 2010., str. 108 </ref>		Pridjev "latinski" bio je aluzija na sljedbenike Rimokatoličke crkve,<ref name="avaz"/> tj. vjernicima rimskog odnosno latinskog obreda. Prostirao se na između [[Latinska ćuprija\|Latinske ćuprije]] i mosta [[Ćumurija\|Ćumurije]], na desnoj strani obale [[Miljacka\|Miljacke]]. Nazvan je tako jer je u osmanskim vremenima po vjeroispovijedi znatno odudarao od ostalih gradskih četvrti. Postojao je sve do 18. stoljeća. Još [[1652.]] godine dvjesta obitelji stanovalo je u Latinluku. Neuspjela oslobodilačka [[prijepad Eugena Savojskog 1697. u Bosnu\|vojna]] [[Eugen Savojski\|Eugena Savojskog]] [[1697.]] značila je kraj za katoličku četvrt.<ref name="Furaj">(boš.) [http://furaj.ba/crkva-svetog-ante-padovanskog-na-bistriku/ Furaj.ba] ''Crkva svetog Ante Padovanskog na Bistriku'' (pristupljeno 7. prosinca 2017.)</ref> Savojski je uspješnim pohodom kroz Bosnu došao pred Sarajevo i pismom zatražio od gradskih vlasti predaju pod uvjetima povoljnim za stanovnike i grad, ali u slučaju odbijanja nemilosrdnim napadom. Na pismo mu nisu odgovorili, a trubač i barjaktar napadnuti su i opljačkani. Princ Eugen zapovjeda napad na grad. Tijekom napada, grad je opljačkan i zapaljen. Zbog nadolazeće zime, austrijska vojska vratila se u Osijek i s njom je Bosnu napustilo oko 40.000 [[katolicizam\|katolik]]a u opravdanom strahu od osmanske odmazde. <ref name="Čamo">[http://www.camo.ch/aktuelno/upad-eugena-savojskog-u-bosnu-i-spaljivanje-grada-sarajeva-1697-godine/] Hamdo Čamo: "Upad Eugena Savojskog u Bosnu i spaljivanje grada Sarajeva 1697. godine" (jezik: bošnjački), (pristupljeno 25. rujna 2016.) </ref> Sarajevu je razorena latinska četvrt, katoličko stanovništvo raseljeno. Ni [[crkva Blažene Djevice Marije u Sarajevu\|crkva Blažene Djevice Marije]] nije pošteđena. Franjevci su se morali povući iz crkve i nastaniti u domovima katoličkih obitelji. Mjesto gdje je bila crkva ostalo je do danas u kolektivnom sjećanju kao crkvište. <ref name="Furaj"/> Latinluk se obnovio. Sredinom 18. stoljeća u vrelima su opet zabilježeni sarajevski katolici iz Dubrovnika i dr. krajeva.<ref name="FPBS-Bistrik"/><ref name="Tulić"/><ref name="avaz"/><ref>(eng.) [https://books.google.hr/books?id=OkQ5bS095egC&pg=PA108&lpg=PA108&dq=sarajevo+latin+quarter Google Knjige] Fran Markowitz: ''Sarajevo: A Bosnian Kaleidoscope'', University of Illinois Press, 2010., str. 108 </ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T17:09:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Latinluk''' je bila [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katolička]] četvrt u [[Sarajevo|Sarajevu]], "latinska mahala". Bili su to mahom [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] kolonisti iz [[Dubrovnik]]a, trgovci i majstori te ini katolici.<ref name="FPBS-Bistrik">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/zabava/51.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] ''Sarajevo / Bistrik – samostan sv. Ante'' (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref><ref name="Tulić">[http://www.vecernji.ba/u-telefonskom-imeniku-prezime-hrvat-u-vecini-je-bosnjacko-dok-je-bosnjak-hrvatsko-918653 Večernji list] Zlatko Tulić: ''U telefonskom imeniku prezime Hrvat u većini je bošnjačko, dok je Bošnjak hrvatsko'', 2. veljače 2014. (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref><ref name="avaz">(boš.) [http://www.avaz.ba/clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk?url=clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk Dnevni avaz] A. Nalo: ''Most nazvan po obližnjoj katoličkoj mahali Latinluk '', 9. studenoga 2014. (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref>

Pridjev "latinski" bio je aluzija na sljedbenike Rimokatoličke crkve,<ref name="avaz"/> tj. vjernicima rimskog odnosno latinskog obreda. Prostirao se na između [[Latinska ćuprija|Latinske ćuprije]] i mosta [[Ćumurija|Ćumurije]], na desnoj strani obale [[Miljacka|Miljacke]]. Nazvan je tako jer je u osmanskim vremenima po vjeroispovijedi znatno odudarao od ostalih gradskih četvrti. Postojao je sve do 18. stoljeća. Još [[1652.]] godine dvjesta obitelji stanovalo je u Latinluku. Neuspjela oslobodilačka [[prijepad Eugena Savojskog 1697. u Bosnu|vojna]] [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1697.]] značila je kraj za katoličku četvrt.<ref name="Furaj">(boš.) [http://furaj.ba/crkva-svetog-ante-padovanskog-na-bistriku/ Furaj.ba] ''Crkva svetog Ante Padovanskog na Bistriku'' (pristupljeno 7. prosinca 2017.)</ref> Savojski je uspješnim pohodom kroz Bosnu došao pred Sarajevo i pismom zatražio od gradskih vlasti predaju pod uvjetima povoljnim za stanovnike i grad, ali u slučaju odbijanja nemilosrdnim napadom. Na pismo mu nisu odgovorili, a trubač i barjaktar napadnuti su i opljačkani. Princ Eugen zapovjeda napad na grad. Tijekom napada, grad je opljačkan i zapaljen. Zbog nadolazeće zime, austrijska vojska vratila se u Osijek i s njom je Bosnu napustilo oko 40.000 [[katolicizam|katolik]]a u opravdanom strahu od osmanske odmazde. <ref name="Čamo">[http://www.camo.ch/aktuelno/upad-eugena-savojskog-u-bosnu-i-spaljivanje-grada-sarajeva-1697-godine/] Hamdo Čamo: "Upad Eugena Savojskog u Bosnu i spaljivanje grada Sarajeva 1697. godine" (jezik: bošnjački), (pristupljeno 25. rujna 2016.) </ref> Sarajevu je razorena latinska četvrt, katoličko stanovništvo raseljeno. Ni [[crkva Blažene Djevice Marije u Sarajevu|crkva Blažene Djevice Marije]] nije pošteđena. Franjevci su se morali povući iz crkve i nastaniti u domovima katoličkih obitelji. Mjesto gdje je bila crkva ostalo je do danas u kolektivnom sjećanju kao crkvište. <ref name="Furaj"/> Latinluk se obnovio. Sredinom 18. stoljeća u vrelima su opet zabilježeni sarajevski katolici iz Dubrovnika i dr. krajeva.<ref name="FPBS-Bistrik"/><ref name="Tulić"/><ref name="avaz"/><ref>(eng.) [https://books.google.hr/books?id=OkQ5bS095egC&pg=PA108&lpg=PA108&dq=sarajevo+latin+quarter Google Knjige] Fran Markowitz: ''Sarajevo: A Bosnian Kaleidoscope'', University of Illinois Press, 2010., str. 108 </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Povijest Sarajeva]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini]]

Latinluk - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica