WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T02:16:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Lectio Divina.svg|mini|Elementi Lectio Divine:čitanje, meditacija, molitva i razmatranje Božje Riječi.]]
'''Lectio Divina''' je tradicionalna [[benediktinci|benediktinska]] praksa razmatranja [[Biblija|Božje Riječi]], [[meditacija|meditacije]] i [[molitva|molitve]] s ciljem zajedništva s [[Bog]]om i proučavanja Riječi Božje.<ref>Thompson, Marjorie J.; Howard, Evan B. (2005-04-19). Soul Feast: An Invitation To The Christian Spiritual Life. Westminster John Knox Press. str. 24. {{ISBN|9780664229474}}.</ref>

Lectio divina je molitveno čitanje Božje riječi, vid meditativne molitve biblijskih tekstova koji se prakticirao još u srednjovjekovnim samostanima.<ref name="Sestre sv. Križa">[http://www.sestre-sv-kriza.hr/index.php/o-nama/samostanska-crkva/item/287-lectio-divina-bo%C5%BEansko- Milosrdne sestre sv. Križa] ''LECTIO DIVINA - Molitveno čitanje Božje Riječi'' 24. rujna 2014. (pristupljeno 25. studenoga 2019.)</ref>

Lectio divina je čitanje pojedinačno ili zajedničko, duljega ili kraćega ulomka iz Svetoga pisma, prihvaćena kao riječ Božja, koje se potom, poticajem Duha Svetoga, razvija meditacijom, molitvom i kontemplacijom (Tumačenje Biblije u Crkvi, IV C 2).<ref name="Verbum">[http://verbum.hr/knjige/autor-bianc0-enzo/ Verbum] ''Enzo Bianco'' (pristupljeno 5. travnja 2018.)</ref>

Lectio Divina ne pristupa Svetome pismu kao [[tekst]]u, koji se istražuju, već kao živoj riječi.<ref>Opening to God: Lectio Divina and Life as Prayer by David G. Benner 2010 {{ISBN|0-8308-3542-3}} pages 47–53</ref> Duhovni ritam koji je u pozadini svega u našem svakodnevnom životu otkrivamo s trima stvarima: vremenom posebice odvojenim za lectio divina, liturgija i svakodnevni manualni rad.<ref name=stella/>

Tradicionalno, Lectio Divina ima četiri odvojena koraka: čitanje, meditiranje, molitva i razmatranje. To su četiri koraka koje je naveo [[kartuzijanci|kartuzijanac]] Gvido II., latinski ''lectio, meditatio, oratio, contemplatio''.<ref name="Sestre sv. Križa"/> Prvo se pročita ulomak iz [[Sveto pismo|Svetog pisma]], a zatim se meditira o njegovom značenju. Nakon toga slijedi [[molitva]] i kontemplacija o Božjoj Riječi.<ref>Christian spirituality: themes from the tradition by Lawrence S. Cunningham, Keith J. Egan 1996 {{ISBN|0-8091-3660-0}} page 38</ref> U novije vrijeme spominje se peti korak: ''actio''. Zaživio je opet nakon Drugog vatikanskog sabora. Prema papi Benediktu XVI., "To su stube kojima se monasi uspinju od zemlje prema nebu."<ref name="Sestre sv. Križa"/>

Lectio divina su nekoć vježbali svi kršćani. Drevno umijeće je polagana, kontemplativna, svetopisamska molitva koja omogućuje da Biblija, Božja riječ, postane sredstvo sjedinjenja s Bogom.<ref name=stella>[http://stellamaris-naklada.com/hr/duhovni-kutak/drevno-umijece-lectio-divina,94.html Stella Maris] Fr. Luke Dysinger, OSB / Prevela: Brigita PečekDrevno umijeće Lectio divina (pristupljeno 25. studenoga 2019.)</ref>

[[Datoteka:Dürer, Albrecht - Hand Study with Bible - 1506.jpg|170px|mini|lijevo|[[Albrecht Dürer]]: Ruka na Bibliji, 1506.]]
Fokus Lectio Divine nije [[teologija|teološka]] analiza biblijskih ulomaka, već gledati ih u odnosu na [[Krist]]a kao ključ njihova značenja. Na primjer, s obzirom na Isusovu izjavu u [[Evanđelje po Ivanu|Ivanu]] 14,27: "Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem", analitički bi se pristup usredotočio na kontekst teksta tijekom [[Posljednja večera|Posljednje večere]], na biblijski kontekst, itd., dok u Lectio Divini, međutim, praktičar "ulazi" i dijeli mir Kristov umjesto da ga "secira“.<ref>Meditative Prayer by Richard J. Foster 1983 Intervarsity Press {{ISBN|0-87784-197-7}} pages 24–25</ref> U nekim kršćanskim učenjima, ovaj oblik meditativne molitve dovodi do povećanog poznavanja Krista.<ref>eaching world civilization with joy and enthusiasm by Benjamin Lee Wren 2004 {{ISBN|0-7618-2747-1}} page 236</ref>

U lectio divina vjernik se prinosi Bogu kao žrtva. Važno je pri tome da smo ljudi u pokretu, jer radi se o svakodnevnom ritmu. U davnim se vremenima to duhovno gibanje opisivalo uzvojnicom (lat. ''helix''), uzvojitim kretanjem, ka gore. U dvjema dimenzijama, to je stalno kružno gibanje. Dodavanjem vremenska dimenzije pretvara se u uzvojnicu, uzdižućom krivuljom kojom se primičemo Bogu.<ref name=stella/>

Korijeni biblijskog promišljanja i tumačenja potječu od [[Origen]]a u 3. stoljeću, nakon čega je [[Sveti Ambrozije|sv. Ambrozije]] prenio nauk na [[Sveti Augustin|svetog Augustina]].<ref>The Fathers of the church: from Clement of Rome to Augustine of Hippo by Pope Benedict XVI 2009 {{ISBN|0-8028-6459-7}} page 100</ref> Redovnička praksa Lectio Divine postoji od 6. stoljeća i prakticirao ju [[Sveti Benedikt|sv. Benedikt]], a zatim je formalizirana kao proces u četiri koraka od strane [[kartuzijanci|kartuzijanskog]] redovnika Guiga II. tijekom 12. stoljeća. U 20. stoljeću, konstitucija [[Dei Verbum]] [[Drugi vatikanski koncil|Drugoga vatikanskog koncila]] preporučuje Lectio Divinu široj javnosti, a njenu važnost potvrdio je [[papa]] [[Benedikt XVI.]] na početku [[21. stoljeće|21. stoljeća]].<ref>http://w2.vatican.va/content/benedict-xvi/en/speeches/2005/september/documents/hf_ben-xvi_spe_20050916_40-dei-verbum.html Preuzeto 7. prosinca 2016.</ref>

== Molitveni koraci ==
Molitveni koraci:<ref name="Sestre sv. Križa"/>
# ''LECTIO'' - Vjernik pozorno čita izabrani tekst i dopušta da ga Riječ pronađe i takne.<ref name="Sestre sv. Križa"/> Razvija se sposobnost pozornijeg, dubljeg slušanja i sposobniji smo čuti “uhom svoga srca”. Uči se slušati Božji šapat (1 Kr 19,12); zvuk koji je Božja riječ za ljude. U svezi s ovim je radosna naredba-povik proroka u drevnom Izraelu: “Slušaj! Čuj, o Izraele!”. Blago slušanje jest usklađivanje s Božjom prisutnošću u Svetom Pismu. Za čuti netkog tko tiho govori, valja naučiti šutiti i cijeniti i voljeti tišinu, jer besprekidnim govorenjem ili okruženošću bukom ne čuje se tihe glasove. Zato je potrebno molitelju lectio divina smiriti se, da bi bio u u stanju čuti njemu upućenu Božju riječ. Lectio nije brzinsko čitanje kao u svakodnevnici što se čita suvremene medije. Čita se polagano, slušanje je puno poštovanja; u duhu tišine i strahopoštovanja. Pomno se osluškuje za čuti riječ ili rečenicu koja je danas za nas Božja riječ.<ref name=stella/> Ovdje čitatelj traži odgovor na pitanje: Što biblijski tekst govori? Koji mu je sadržaj? <ref name="Krčka biskupija">[https://biskupijakrk.hr/?p=2221 Krčka biskupija] Božidar Mrakovčić:''LECTIO DIVINA ili molitveno čitanje Svetog pisma'' 3. prosinca 2014. (pristupljeno 25. studenoga 2019.)</ref>
# ''MEDITATIO'' – Vjernik prebire Riječ u srcu, osluškuje što mu govori te kako odgovara na njegovo stanje. Zapaža kako mu liječi zadobivene rane. Ponavlja Riječ u ritmu disanja i izgovara ju kod svakog izdisaja.<ref name="Sestre sv. Križa"/> Meditiranjem se dopušta Božjoj riječi postati riječ ljudima upućena, riječ koja ljude dodiruje i djeluje u najdubljim razinama čovjeka. Klasični primjer kršćanima bilaje Blažena Djevica Marija “koja je pohranjivala u svoje srce” ono što je vidjela i čula o Kristu (usp. Lk 2,19). Pronađenu riječ ili odlomak iz Svetog Pisma se blago u sebi ponavlja, pušta da prožme misli, nade, sjećanja i želje.<ref name=stella/> Traži se odgovor: "Što biblijski tekst kaže meni?" Naime čitanje se postiže okom, uhom i razumom, no Riječ cilja na srce, što se postiže razmatranjem.<ref name="Krčka biskupija"/>
# ''ORATIO'' – Vjernik moli, izgovarajući molitvu u srcu kao prošnju, zahvalu, kajanje ili slavljenje Boga i veličanje velikih Božjih djela u cjelokupnoj povijesti spasenja.<ref name="Sestre sv. Križa"/> Molitva je dijalog s Bogom, ali ne običan, nego pun ljubavi s osobom Boga koja je čovjeka pozvala u zagrljaj. Molitva je posvećenje, svećeničko prikazivanje Bogu. Riječi u koju smo ušli i o kojoj smo razmišljali, dopuštamo dodirnuti nas i promijeniti dijelove našeg najskrivenijeg bića, koja nas preobražava. Bog čovjeka tad poziva da uzdignemo k njemu svoja najteža, bolom ispunjena iskustva, te da nad njima blago izreknemo iscjeljujuću riječ ili rečenicu koju nam je Gospodin dao u čitanju i meditaciji.<ref name=stella/> Ovdje vjernike polazi u aktivniju poziciju i sad od slušatelja postaje govoritelj. Cilj molitve je postići čisto srce, odnosno uskladiti svoje misli, osjećaje i odluke s Bogom i njegovom voljom.<ref name="Krčka biskupija"/>
# ''CONTEMPLATIO'' – Vjernik motri, postaje jedno sa sobom i s Bogom. U dubokoj šutnji motri, kuša i uranja u sveprisutnu Božju ljubav koja u njemu oblikuje stav istinskog klanjanja i zahvaljivanja. Dopušta šuteći da ga Isus vidi. U dubokoj šutnji vjernik gledam Isusa, a Isus gleda njega. Po primljenoj Riječi vjernik postaje jedno s Njim. Uživa u Isusovoj prisutnosti i dopušta da ga On zahvati. Meditatio, oratio, contemplatio obavljaju se u šutnji.<ref name="Sestre sv. Križa"/> Predstavlja gledanje Boga, odmaranje šutke uživajući u Božjoj prisutnosti, a to se iskustvo prirodno izmjenjuje, ako to dopustimo. U gledanju (kontemplaciji) prekida se iznutra nešto duhovno raditi i jednostavno uči se “biti”. Kontemplacija nije cilj, nego zahvalnost. To je provođenje vremena s Bogom. U staroj samostanskoj tradiciji kontemplacija se shvaćala dvojako: kontemplacija Boga u kreaciji – Bog u “mnoštvu” (theoria physike) te kontemplacija Boga u njemu samome bez slika ili riječi – Bog kao “Jedan Jedini” (theologia).<ref name=stella/> Postoji još jedna dimenzija s dva shvaćanja: jedna je životni odgovor na Božju riječ, pretakanjem prethodnih koraka u svagdašnji život, taj odgovor životom je usvajanjem Božjeg pogleda u prosuđivanju svakodnevne životne stvarnosti i uskladba svog života s Bogom kojega se susrelo kroz molitveno čitanje Pisma. Drugo shvaćanje ima mističnu dimenziju, gdje se to shvaća kao najuzvišeniji oblik molitve. ''„Kontemplacija je … trenutak kada pred Božjom ljubavlju, veličinom, slavom, ostajemo bez riječi. Ne mislimo više na pojedine elemente teksta koji smo čitali već imamo potrebu da koncentriramo naš pogled na Isusa, da dopustimo da nam oprosti, da se odmorimo u njemu, da osjetimo njegovu ljubav, da budemo jednostavno neko vrijeme s njime koji je naš Prijatelj i Spasitelj.'' (kardinal Martini).<ref name="Krčka biskupija"/>
# ''ACTIO'' – Vjernik djeluje u svojoj svakodnevici u skladu s Božjom Riječi. Cilj božanskoga čitanja je ono što je vjernik kušao u čitanju, meditiranju, molitvi i kontemplaciji prenijeti u svakodnevni život.<ref name="Sestre sv. Križa"/> U starim kršćanskim vremenima su se kontemplacija i akcija shvaćale kao dva pola ljudskog (vjerničkog) duhovnog ritma koji je u pozadini svega - lagano osciliranje između duhovne “aktivnosti” u odnosu na Boga i “receptivnosti (prijemljivosti)”. Smjer duhovne aktivnosti je ka unutra, ne prema van (ne kao apostolat), tj. u dubinu dšu, gdje Duh Božji neprestano preoblikuje vjernika u svoju sliku. Akcija, tj. aktivni život, čini samospoznaja, tko smo zapravo i dopuštanje sebi biti preoblikovan po Božjoj nakani. Duhovna aktivnost se u starini odnosila na aktivnu suradnju s Božjom milošću u iskorjenjivanju poroka i dopuštanje da procvjetaju kreposti.<ref name=stella/> Božansko čitanje je pored škole molitve ujedno i škola života, to jest vršenje naučenog i spoznatog.<ref name="Krčka biskupija"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*Josip Ivanović: [https://smn.hr/3581-molitveno-citanje-svetoga-pisma-u-crkvi-sv-frane-na-obali ''Molitveno čitanje Svetoga Pisma u crkvi sv. Frane na Obali''], u sklopu župe sv. Stjepana pod Borima, Splitsko-makarska nadbiskupija, 24. listopada 2018.
*[https://www.bitno.net/obitelj/roditeljstvo/lectio-divina-za-djecu-naucite-svoju-djecu-moliti-sa-svetim-pismom/ Bitno.net] Lectio divina za djecu naučite svoju djecu moliti sa Svetim pismom

[[Kategorija:Biblija]]

Lectio Divina - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica