https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=LetoonLetoon - Povijest promjena2026-05-22T00:16:13ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Letoon&diff=162713&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-25T09:50:51Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Letoon'''-->{{UNESCO-svjetska baština<br />
|ime mjesta = [[Ksantos]] sa svetištem Letoon<br />
|slika = Letoon tempel axb01.jpg<br />
|godina = [[1988.]] <small>(12. zasjedanje)</small><br />
|vrst baštine = Kulturno dobro<br />
|mjerilo = ii. iii<br />
|ugroženost = ne<br />
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/484<br />
|država = {{ZD+X/T|TUR}} <br />
<br><br />
{{Lokacijska karta|Turska|width=200|float=center<br />
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10<br />
|label=Letoon|position=right<br />
|lat_deg=36|lat_min=19|lat_sec=55|lat_dir=N<br />
|lon_deg=29|lon_min=17|lon_sec=23|lon_dir=E<br />
}}<small>Lokacija svetišta Letoon u Turskoj</small><br />
}}<br />
'''Letoon''' ([[grčki]]: Λητώον - Lētōon; [[latinski]]: ''Letoum'') je [[grčki hram]] posvećen [[Leta|Leti]] u [[antika|antičkoj]] [[Licija|Liciji]], 8&nbsp;km južno od grčkog grada [[Ksantos]]a, uz rijeku Ksantos<ref>Prema [[Strabo|Strabu]], xiv.2.2 i 3.6.</ref>. Letoon se danas nalazi između gradova [[Kaş]] i [[Fethiye]] u [[Turska|turskoj]] pokrajini [[Antalija|Antaliji]]. Letoon je, zajedno s obližnjim gradom Ksantosom, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1988. godine. <br />
[[Datoteka:Letoon plan.jpg|mini|lijevo|<center>Karta Letoona]]<br />
<br />
==Povijest==<br />
[[Datoteka:Letoon templeApollo 583.jpg|mini|lijevo|<center>Ostaci Apolonovog hrama]]<br />
[[Datoteka:Letoon templeApollo 577.jpg|mini|lijevo|<center>Mozaik iz Apolonovog hrama]]<br />
<br />
Letoon nikada nije bio stalno naseljenim mjestom, ali je bio važno vjersko i hodočasničko mjesto Licijaca još u 6. stoljeću pr. Kr., dva stoljeća prije [[Helenizam|helenističkih]] grčkih utjecaja. U najranijem dobu, ovo svetište je najvjerojatnije bilo posvećeno licijskoj božici [[Eni Mahanahani]], koju je u duhu helenizma zamijenio kult Lete i njezine djece, blizanaca [[Apolon]]a i [[Artemida|Artemide]].<br />
<br />
[[Apijan iz Aleksandrije|Apijan]] navodi kako je [[Mitridat IV. Pontski]], kralj [[Pont]]a, prilikom opsade licijskog grada Patare namjeravao posijeći drveća u svetom vrtu Letoona. No, nakon upozorenja koje mu je došlo tijekom noćne more, odustao je od tog svetogrđa<ref>Apijan, ''Mithridates'', 27., prema navodu T. R. Brycea u "The Arrival of the Goddess Leto in Lycia", Historia: Zeitschrift für Alte Geschichte, 321. (1983:1-13). str. 3. i 9.</ref>.<br />
<br />
Ovo svetište je bilo važno tijekom cijelog rimskog razdoblja, kada je izgrađena velika [[stoa]], maleno [[kazalište]] i [[Nimfe]]um iz [[Hadrijan]]ovog doba koji je izgrađen na svetom izvoru koji je bio osnov Letinog kulta. Tijekom [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]] ovdje je podignuta [[crkva]] od kamena koje je skinuto sa svetišta. Crkva i cijeli lokalitet su napušteni od 7. stoljeća nakon arapskog osvajanja.<br />
<br />
Od 1962. godine na ovom lokalitetu iskapaju francuski arheolozi. Osnove helenističkog hrama posvećanog Leti i njezinoj djeci (slika desno) iskopao je njemački [[arheolog]] H. Metzger 1962. godine<ref>H. Metzger, "Fouilles du Létôon de Xanthe (1962-65)", Revue</ref>. Osim monumentalnih ruševina, arheolozi su pronašli i tzv. "Letonsku trojeznicu" iz 358. pr. Kr. (kada je vladao [[Perzijsko Carstvo|perzijski]] vladar [[Artakserkso III.]]), ploču s natpisom na tri jezika: [[licijski|licijskom]], [[grčki|grčkom]] i [[aramejski|aramejskom]]. Ova ploča je odigrala ključnu ulogu u dešifriranju [[licijski|licijskog jezika]], a danas se nalazi u Muzeju u Fethiyeu. Pored nje u Letoonu se nalaze i drugi licijski natpisi koji su preteški da bi se micali s lokacije.<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{Commons|Letoon}}<br />
{{izvori}}<br />
* Jacques DesCourtils, ''Guide de Xantos et du LETOON'', Istanbul, Ege Yayınları 2003., {{ISBN|975-8070-54-1}} <br />
* Erik Hansen, ''Le temple de Léto au LETOON de Xanthos'', arheološka revija 1991., str. 323.-340.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
* [http://www.xanthos-letoon.org Službene stranice francuske arheološke mijsije u Ksantosu i Letoonu] {{fra oznaka}}<br />
* [http://www.xanthos.hst.ulaval.ca/eng/index_eng.html Kanadska epigrafska misija] {{eng oznaka}} {{fra oznaka}}<br />
<br />
{{coord|36|19|55|N|29|17|23|E|display=title}}<br />
<br />
{{Svjetska baština u Turskoj}}<br />
<br />
[[Kategorija:Starogrčka svetišta]]<br />
[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Turskoj]]<br />
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]</div>WikiSysop