WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T00:20:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Liburnia 1st AD hr.png|mini|250px|Zemljovid [[Liburnija|Liburnije]] prema [[Plinije Stariji|Pliniju Starijem]]]]
[[Datoteka:Liburnska fibula.jpg|mini|250px|Liburnska [[fibula]], brončani ukrasni predmet, snimljena u [[Arheološki muzej u Zadru|Arheološkom muzeju u Zadru]]]]
[[Datoteka:058 Conrad Cichorius, Die Reliefs der Traianssäule, Tafel LVIII.jpg|mini|250px|<center>Rimski ratni brodovi ''bireme'', nastali modifikacijom [[liburna|liburne]] (''Liburnae''), na [[Dunav]]u tijekom [[Trajan]]ovog pohoda na [[Dacija|Daciju]].]]
'''Liburni''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Λıβουρνοί, Liburnoí, [[Latinski jezik|latinski]]: ''Liburni'') bili su narod koji je nastavao teritorij od [[Krka|Krke]] (''Titius'') u [[Dalmacija|Dalmaciji]] do [[Raša (rijeka)|Raše]] (''Arsia'') u [[Istra|Istri]] te susjedne otoke. Zapadno od njih bili su [[Histri]] u Istri, a u Dalmaciji južno od Krke [[Delmati]], dok su u unutrašnjosti njihovi susjedi bili [[Japodi]]. Novija istraživanja odbacuju njihovu pripadnost [[Iliri|ilirskom]] etničkom kompleksu.<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36372 Liburni], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 28. studenog 2020.</ref>

== Povijest ==
Provala [[Kelti|Kelta ]]na [[Balkanski poluotok]] koja se dogodila oko prve četvrtine [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], uzrokovala je mnoga pomicanja među tamošnjim narodima, pa i među Liburnima. [[Rimljani]] su s Liburnima te ostalim [[Iliri]]ma, dolazili već rano u sukobe, i to osobito zbog [[Pirati|gusarenja]]. Oni su svladali Histre i Liburne već [[129. pr. Kr.]], tako da je [[119. pr. Kr.]] [[rimska vojska]] nesmetano prolazila kroz njihova područja i morem i kopnom, ratujući protiv drugih ilirskih naroda. Kada je [[Ilirik]] [[59. pr. Kr.]] ušao u [[prokonzul]]arno područje [[Julije Cezar|Julija Cezara]], Liburni su za ustanka Japoda i Delmata protiv rimske vlasti ([[52. pr. Kr.]]) ostali vjerni Rimljanima i namaknuli im pomoćne čete protiv ilirskih pobunjenika. Pošto je pobjednički završio [[rimski građanski rat|građanski rat]] i ugušio republikanski pokret, Cezarov nasljednik [[Oktavijan]] je [[35. pr. Kr.]] poveo akciju kako bi konačno pokorio buntovne Ilire, pa je u toj akciji razoružao i Liburne, zaplijenivši im njihove ratne brodove. Kada su Rimljani [[9. pr. Kr.]] ugušili novi ilirski ustanak, ilirski su narodi bili pacificirani i tada je započelo njihovo romaniziranje koje je zahvatilo i Liburne. Rimljani su do tada jedinstvenu provinciju Ilirik podijelili u dvije: [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]], a u potonju je ušla i [[Liburnija]], koja je zadržala svoje povijesne granice od Raše do Krke. Za [[Dioklecijan]]ovih i [[Konstantin I. Veliki|Konstantinovih]] reformi od kraja [[3. stoljeće|3.]] do prve polovice [[4. stoljeće|4. stoljeća]], jedan od triju administrativnih i sudbenih kotara na koje je bila podijeljena Dalmacija zvao se liburnijskim (''conventus Liburnicus''), a sjedište mu je bilo u [[Skradin]]u (''Scardona''). I u doba [[Ostrogotsko Kraljevstvo|gotske vladavine u Dalmaciji]] ([[491.]] – [[535.]]) još se spominje povijesno ime Liburnija. Poovicom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] navodi anonimni [[kozmograf]] iz [[Ravenna|Ravenne]] više mjesta u „hrvatskoj” Liburniji – [[Nin]] (''Aenona''), [[Karin]] (''Corinium''), [[Starigrad]] pod [[Velebit]]om (''Argyruntum''), [[Bag (Bužim, BiH)|Bag]] (''Vegium''), [[Stinica]] (''Ortopula''), [[Sveti Juraj (Senj)|Sveti Juraj]] (''Lopsica''), [[Senj]] (''Senia''), [[Crikvenica]] (''Ad Turres''), [[Lovran]] (''Lauriana''), [[Labin]] (''Albona'') i dr. – Po Liburnima je u [[antika|antičko doba]] bio prozvan [[ratni brod]] na vesla (''[[liburna]]''). Materijalna kultura Liburna dobro je poznata iz istraženih naselja i nekropola u [[Nin]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Vrsi]]ma i dr.<ref name="HE" />

==Likovne umjetnosti ==
Vrsnoćom umjetničkoga stvaralaštva i tehnološkim postupcima Liburni su bili na razini ostalih nositelja kulture starijega [[Željezno doba|željeznoga doba]]. Osim lijevanja i kovanja (nakit, oruđe, oružje), poznavali su [[graviranje]] i tehniku [[iskucavanje|iskucavanja]]; lončarsko im je kolo bilo nepoznato. Dekorativni i figuralni elementi nose dijelom pečat osebujnosti, a dijelom se vežu s elementima kultura susjednih zemalja. Geometrijski motivi na poznatim pektoralima iz [[Zaton (Nin)|Zatona]] kraj Nina ([[Meandar (ornament)|meandri]], vučji zubi, rombovi, cik-cak crte i sl.) imaju izvor u ranijoj autohtonoj geometrijskoj umjetnosti i geometrijskome stilu u [[Drevna Grčka|Grčkoj]], dok spiralne antene na brončanome maču iz Nina povezuju Liburniju sa širokim krugom [[Podunavlje|Podunavlja]] i suprotne [[Italici|italske]] obale. Rijetki figuralni motivi imaju pretežito dekorativan značaj (stilizirani ljudski i životinjski likovi iz Nina, [[Kolan]]a na [[Pag]]u, Zatona kraj Nina). Među nakitom se ističu masivne ogrlice izrađene od keramičkih članaka sa srcolikim privjescima, koje nastavljaju tradiciju [[jantar]]nih ogrlica istoga tipa.<ref name="HE" />

U mlađe željezno doba pod [[Latenska kultura|latenskim]] su se utjecajem pojavile brončane i srebrne aplikacije na [[broš]]evima (iz Nina, [[Baška|Baške]] na [[Krk]]u). Već u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] Liburni uvoze strane umjetničke predmete ([[askos]] iz Nina, jedinstven primjerak u nas), a potom i grčke vaze apulskoga tipa s crvenim figurama, a u [[helenizam|helenističkom]] razdoblju i vaze tipa Gnathia. Fortifikacije megalitičkoga tipa (''opus quadratum'') javljaju se sa znatnim zakašnjenjem, potkraj [[2. stoljeće pr. Kr.|2.]] ili u prvim desetljećima [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeća pr. Kr.]], pod izravnim helenističkim utjecajem, i to u onim središtima koja su za Julija Cezara postala municipiji (''[[Varvaria]]'' – [[Bribir (Skradin)|Bribir]], ''[[Asseria]]'' – [[Podgrađe (Benkovac)|Podgrađe]]).<ref name="HE" />

Unatoč tomu što je proces romanizacije, osobito priobalnoga područja, znatno uznapredovao već u [[1. stoljeće|1. stoljeću]], Liburni ipak razvijaju neke izvorne elemente. Takav je poznati tip nadgrobnoga spomenika ''liburnski cippus''. To je regionalni nadgrobni spomenik cilindrična tijela s koničnim završetkom, koji arhitektonskom koncepcijom ponavlja tip autohtone nastambe toga područja, a ukrasne elemente preuzima iz klasične umjetnosti. Liburnskim likovna ostvarenjem može se smatrati i poznati mramorni kip [[Venera (mitologija)|Venere]] iz Nina (koja se ondje štovala s epihorskim atributom [[Anzotica]]), prikazana sa svojim muškim paredrom [[Prijap]]om, te prikaz [[Silvan]]a na maloj ari, također iz Nina. Domaćega su podrijetla i nadgrobne stele klesane u obliku edikule, sa zabatom, natpisnim poljem, portretima pokojnika i uobičajenim nadgrobnim ukrasom, što je na nekima od njih [[Epigrafika|epigrafski]] potvrđeno. Poglavito su zanimljivi umjetnički predmeti izrađivani u zabačenijim mjestima, na kojima su bili primijenjeni samo neki formalni elementi [[Rimska umjetnost|rimske umjetnosti]], a osnova je likovnoga oblikovanja bila i dalje tradicija iz predrimskoga doba. To vrijedi poglavito za [[gradina|gradine]] koje nastavljaju život i u rimsko doba, pa se u njima istodobno pojavljuju predmeti uvezeni iz razvijenijih područja i predmeti domaće izvedbe.<ref name="HE" />

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Liburnija]]
* [[Liburna]]
* [[Anzotica]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36372 Liburni], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [https://proleksis.lzmk.hr/34557/ Liburni], [[Proleksis enciklopedija]]
* [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1537 Liburni], [[Istarska enciklopedija]]

{{Iliri}}

[[Kategorija:Iliri]]
[[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]]
[[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]]

Liburni - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica