WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-28T11:56:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Izdvojeni članak|travanj 2006.}}

{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Limun
| slika = Lemon - whole and split.jpg|thumb
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Plodovi limuna
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| subclassis = [[Rosidae]]
| ordo = [[Sapindales]]
| familia = [[Rutaceae]]
| genus = ''[[Citrus]]''
| species = ''C. limon ''
| dvoimeno = ''Citrus limon''
| dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Osbeck</small>
}}

'''Limun''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Citrus limon'') je [[stablo]] iz roda ''[[Citrus]]'' (porodica [[Rutaceae]]) i njegov [[plod]]. Rezultat je davnog [[križanje (biologija)|križanja]]{{newdsm}} po svoj prilici [[pomelo|pomela]] i [[citrona|citrone]], ali već stoljećima uspijeva kao samostalno stablo koje se razmnožava [[reznica]]ma ili [[cijepljenje (botanika)|cijepljenjem]]{{newdsm}}.

== Varijacije ==

Limun se širom svijeta uzgaja u nebrojenim varijacijama koje, navodno, više niti [[botanika|botaničari]] ne registriraju. Razlike između novih varijacija su samo u vanjskom izgledu, dok njihove prehrambena svojstva i [[gospodarstvo|gospodarski]] značaj ostaju nepromijenjeni. Naime, limun se vrlo rijetko koristi kao svježe [[voće]], tako da manje promjene okusa nisu previše važne. Za [[industrija|industrijsku]] upotrebu je dobra bilo koja varijacija osim, možda, onih koje nisu dovoljno trajne, pa ih se mora vrlo brzo nakon branja iskoristiti. Takve su, na primjer, gotovo nepoznate varijacije crvenih i slatkih limuna čiji su [[plod]]ovi doduše kiseli, ali su istovremeno i slatki, pa ih uzgajivači koriste kao svježe voće. Njihov plod, kad se ubere, mora se potrošiti u dva-tri dana, pa je zbog toga gotovo nepoznat.

Limune uglavnom dijelimo na žute i zelene, no to je samo komercijalna podjela, jer rastu na istom drvetu. Zeleni limun se razvija iz proljetnog [[cvijet]]a drveta umjetno, namjerno izazvanom [[suša|sušom]] koja mora trajati četrdeset dana između [[lipanj|lipnja]] i [[srpanj|srpnja]]. Tako dobiven proljetni plod ima tanku, zelenu [[kora (biljke)|koru]] i vrlo sočno "meso". Takav plod podnosi duga putovanja i [[skladište]]nje pa je moguć izvoz po cijelom svijetu. Uobičajeni žuti plodovi, koji su uobičajeni na [[tržište|tržištu]], rastu na istom drvetu, samo što dozrijevaju [[zima|zimi]]. Ovaj način korištenja drveta značajno skraćuje njegov životni vijek, ali kako je vrlo isplativ, vrlo često se koristi.

== Opis ==

Limun je manje drvo, visoko od 3 do 6 [[metar]]a. Mladi izboji i cvjetni [[list]]ići su ljubičasti. Plod je žute boje, unutrašnjost mu je bezbojna, ovalnog do gotovo okruglog oblika, obično uz [[peteljka|peteljku]] malo udubljen sa šiljastim završetkom na suprotnom kraju. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom [[spužva]]stom ovojnicom koja se zove ''albedo'' i nije jestiva. Biljka se ponekad uzgaja kao ukras, ali općenito [[nasad]]i se uzgajaju radi dobivanja plodova.
[[Datoteka:Citrus_limon_a.JPG|mini|desno|200px|Drvo limuna]]
U odgovarajućem podneblju limunovo drvo rodi dva put godišnje. [[Proljeće|Proljetna]] cvatnja iz koje izrastaju najbolji plodovi traje najmanje dva mjeseca. Isto toliko dugo zreli plodovi mogu čekati branje na [[grana|grani]], što dozvoljava neprekidno branje tijekom cijele zime, od [[studeni|studenog]] pa do [[travanj|travnja]] ili [[svibanj|svibnja]]. Druga cvatnja, koja se u komercijalnim nasadima izaziva prisilno, traje u [[kolovoz]]u i [[rujan|rujnu]], a plodovi se počinju brati u svibnju, odmah nakon što se poberu zadnji zimski plodovi.

Jedan limun ima oko 57% jestive tvari, na koru otpada 40% a na [[sjeme]]nke oko 3%. Naravno, pri tome se mora uzeti u obzir da su to prosječne vrijednosti i da razni varijeteti mogu značajno odstupati od navedenog. Iz toga proizlazi da se limun ne koristi samo za dobivanje [[sok]]a i [[limunska kiselina|limunske kiseline]]. Od kore se radi [[kandirano voće]] i dobivaju [[esencija|esencije]] i [[pektin]]. Od sjemenki se dobiva [[ulje]], a ostatak se prerađuje za [[životinje|životinjsku]] hranu. Jedno odraslo drvo u povoljnim [[klima]]tskim uvjetima daje 600 do 800 plodova godišnje.

== Sok i esencija ==
[[Datoteka:P1030323.JPG|mini|lijevo|200px|Cvijet i plod]]
Plod limuna sadrži od 40 do 50% soka. Boja soka je žuta do blijedo zelena, a okus kiseo. Sadrži do 8% [[limunska kiselina|limunske kiseline]], manje količine drugih organskih kiselina, oko 3% [[šećer]]a i puno [[vitamin]]a, prije svega [[C-vitamin]]. Prije upotrebe ga se [[pasteriziranje|pasterizira]] ili [[koncentriranje|koncentrira]]. Pasterizirani sok koji je i bez [[konzervans]]a trajan najmanje jednu godinu, koristi se kao dodatak [[hrana|jelima]] i [[piće|pićima]]. Koncentrirani sok se obično koristi za daljnju industrijsku preradu za gotova jela i pića.

Limunsko [[eterično ulje]] je žuta tekućina s izrazitim [[miris]]om na limun, i potpuno je topivo u [[alkohol]]u. Sastoji se pretežno (oko 90%) od [[limunin]]a. Industrijski ga [[terpeni|deterpeniraju]] [[vakuum]]skom [[destilacija|destilacijom]] ili uz pomoć otapala. Tako pročišćeno ulje koristi se prije svega u prehrambenoj industriji (likeri, kolači) i za izradu [[parfem]]a. Industrija sredstava za čišćenje i [[deterdžent|deterdženata]] koristi ulje prije deterpenacije i čak ga razrjeđuje s jeftinijim proizvodima, primjerice s [[parafinsko ulje|parafinskim uljem]].

== Medicina ==
[[Datoteka:Citrus blossoms covered in dew.jpg|mini|desno|200px|Cvjetovi]]
Još puno prije moderne [[farmakologija|faramakologije]], limun se koristio kao [[lijek]]. Kad se još nije znalo za vitamine i koliko su korisni za zdravlje, limun je korišten kao lijek. Prije svega, smatralo ga se učinkovitim sredstvom protiv [[krv]]arenja otvorenih rana i za čišćenje [[gnoj (medicina)|zagnojenih]]{{newdsm}} rana. Limun je nezamjenjiv kod liječenja [[skorbut]]a što su znali još [[antika|antički]] [[pomorac|pomorci]] koji su na svako daleko putovanje uzimali sa sobom velike zalihe limuna.

Na [[Sicilija|Siciliji]], koja je imala velike probleme s opskrbom [[pitka voda|pitkom vodom]], oduvijek se u sve zalihe pitke vode stavljalo svježe polovice limuna. Ljudi su iz iskustva znali da limun [[dezinfekcija|dezinficira]] vodu, a moderna [[znanost]] je to potvrdila. Možda iz tog prastarog [[običaj]]a proizlazi današnja navika da poslužujemo vodu s režnjem limuna.

Limun je jedna od najkorisnijih [[namirnica]] na našem planetu. Štiti od jako velikog broja bolesti, da ga se s pravom može nazvati super-hranom. Pun je nutrijenata: sadrži [[bioflavonidi|bioflavonoide]], [[pektin]], [[folna kiselina|folnu kiselinu]], [[vitamin C|vitamini C]], [[vitamin A|A]], [[vitamin B1|B1]], [[vitamin B6|B6]], [[kalij]], [[kalcij]], [[magnezij]], [[fosfor]], [[mangan]]. Povoljno djeluje na rad [[jetra|jetre]], crijeva, [[želudac|želuca]], imunog, živčanog i kardiovaskularnog sustava. Redovito konzumiranje limuna, može spriječiti bolesti poput [[laringitis]]a, [[bronhitis]]a, gripe, prehlade, [[artritis]]a, visokog krvnog tlaka, bakterijskih infekcija, bubrežnih i žučnih kamenaca, a prema najnovijim istraživanjima i [[tumor|raka]]!<ref>http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/limun/ Preuzeto 25. ožujka 2013.</ref> Zahvaljujući [[limunska kiselina|limunskoj kiselini]], neutralizira otrovne tvari i njihovo djelovanje, olakšava [[probava|probavu]] i ubrzava razlaganje masti. Sadrži visok postotak [[selen]]a i vitamina C, koji povećavaju obrambenu moć i usporavaju [[starenje]] i vitamina B, neophodnog živčanom sustavu.<ref>http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/479/priroda-i-biljke/Limun.aspx Preuzeto 25. ožujka 2013.</ref>

{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;"
| colspan="8" align="center" bgcolor=#ececec | 100 g limuna sadrži:
|-
| [[kcal]] || [[kilojoule|kJoule]] || [[voda]] || [[masti]] || [[kalij]] || [[kalcij]] || [[magnezij]] || [[vitamin C]]
|- align="center"
| 35-56 || 151-235 || 84-90 g || 0,6 g || 149 mg || 11 mg || 28 mg || 51 mg
|}

100 g limuna tako pokriva 71% dnevne potrebe vitamina C za odraslu osobu i 7% dnevne potrebe kalija, 1% kalcija i 9% magnezija.

== Najveći proizvođači ==

:Podaci se odnose na [[2004.]] godinu.
{|
|----- bgcolor=#DDDDDD
!  Rang 
! Država
!  Količina  <br />(1000 t)
!  Rang 
! Država
!  Količina  <br />(1000 t)
|----- bgcolor=#EEEEEE
|    1 || [[Meksiko]]   || 1.825 ||    9 || [[Italija]]    || 550
|----- bgcolor=#EEEEEE
|    2 || [[Indija]]    || 1.420 ||    10 || [[Turska]]    || 535
|----- bgcolor=#EEEEEE
|    3 || [[Iran]]    || 1.100 ||    11 || [[Egipat]]    || 300
|----- bgcolor=#EEEEEE
|    4 || [[Španjolska]]    || 1.050 ||    12 || [[Peru]]    || 255
|----- bgcolor=#EEEEEE
|    5 || [[Argentina]]    || 950 ||    13 || [[Južna Afrika]]    || 210
|----- bgcolor=#EEEEEE
|    6 || [[Brazil]]    || 950 ||    14 || [[Čile]]    || 150
|----- bgcolor=#EEEEEE
|    7 || [[SAD]]    || 732 ||    15 || [[Gvatemala]]    || 143
|----- bgcolor=#EEEEEE
|    8 || [[Kina]]    || 618 ||    16 || [[Grčka]]    || 110
|----- bgcolor=#EEEEEE
|}

== Vidi još ==
*[[Limeta]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Kategorija:Citrus limun}}
{{Agrumi}}

[[Kategorija:Agrumi]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]

Limun - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica