WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T10:37:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Spajanje|Linux distribucija}}
[[Datoteka:Tux.svg|mini|desno|Tux - maskota Linuxa]]'''Linux''' je ime za [[Jezgra (računarstvo)|jezgru]] (engl. kernel) računalnog [[operacijski sustav|operacijskog sustava]] sličnog [[Unix]]u, ali najčešće i za cijeli operacijski sustav utemeljen na toj jezgri. Ime je dobio po svom izvornom autoru [[Linus Torvalds|Linusu Torvaldsu]]. Prije nego što je Torvalds napravio novu jezgru za Intelov mikroprocesor 80386, operacijski sustavi slični Unixu u pravilu nisu bili primjenjivi za kućnu upotrebu, već samo za istraživačke i uredske poslove. Linus Torvalds je napravio svoj kernel po uzoru na SunOS (danas [[Solaris (operacijski sustav)|Solaris]]), koji je koristio na fakultetu. Nakon što je neko vrijeme sam koristio kernel, Linus je objavio [[izvorni kod]] na [[Internet|Internetu]] (1991) te pozvao ljude da sudjeluju u daljnjem razvoju. Mnogi programeri su prihvatili poziv, tako da je jezgra linuxa zajedničko djelo programera diljem svijeta. Isto tako, i operacijski sustav nastao na jezgri linuxa je djelo zajednice tisuća programera.
Linux je [[slobodan softver]]. Za njegov spontani razvoj zaslužni su brzi razvoj globalne komunikacijske mreže i [[GPL]] licenca za korištenje. To je omogućilo stvaranje i rast globalne zajednice suradnika – korisnika i programera, koji su omogućili da Linux dođe na naslovne stranice i postane prepoznatljivo ime.

== Povijest i sadašnja pozicija Linuxa ==
[[Datoteka:Linus_Torvalds.jpeg|mini|desno|Linus Torvalds - autor Linux jezgre]]

Linux je nastao [[5. listopada]] [[1991.]] Tog je dana izašla prva službena inačica Linuxa - 0.02.
Od tada broj ljudi koji radi na Linuxu, bilo kao programeri (razvijatelji [[kernel]]a ili Linux [[aplikacija]]) stalno raste.
No, sama jezgra ne čini cjelokupan operacijski sustav. Pojedinci s raznih sveučilišta i programeri diljem svijeta spojili su linux jezgru s programima iz projekta [[GNU]] [[Richard Stallman|Richarda Stallmana]] i tako dobili funkcionalan operacijski sustav. U tim ranim danima u linuxu se uglavnom radilo u tekstualnom sučelju, ali je već 1996. utemeljen projekt KDE koji je dao linuxu i drugim sustavima sličnima Unixu vrhunski grafički desktop. Činjenica da KDE u početku nije bio slobodan softver potaknula je godinu kasnije razvoj grafičkoga korisničkog sučelja [[GNOME]].

U ranim danima linux je služio kao eksperimentalni sustav koji su koristili studenti, hakeri, programeri i općenito ljudi orijentirani na rad s računalima. Nije bilo šire komercijalne upotrebe. To se promijenilo s nastankom Apache Web Servera, koji je zajedno s linuxom pružio pouzdano i besplatno rješenje za pogonjenje velikog broja web stranica. Tako je linux u nekoliko godina istisnuo mnoge druge sustave slične Unixu te u velikoj mjeri i Windows NT sa serverskog tržišta.
Napredovanje linuxa na desktopu ide puno sporije te je linux još uvijek rijetka pojava na kućnim i uredskim računalima. S vremenom je nastalo mnogo novih programa za linux: uredski paketi, sve vrste programa za internet, PDF, gledanje i uređivanje slika, multimediju, snimanje CD/DVDa te mnogi specijalizirani programi. Može se reći da danas za linux postoje svi potrebni programi za prosječnog kućnog i uredskog korisnika koji se ne igra previše i ne koristi svoj računalo za visoko specijaliziranu profesionalnu svrhu.

Što se sigurnosti tiče, za sada postoji samo neznatan broj virusa, spyware-a i adware-a koji rade na linuxu, većina kojih je ''proof-of-concept'' ([[Engleski jezik|eng]]. dokaz zamisli) koji nisu u optjecaju, a osim toga osnovni dizajn linuxa i pratećeg softvera je takav da otežava ozbiljne upade u sustav. Osim sigurnosti, stabilnost je također jedna od prednosti ovog operacijskog sustava. Tome pridonosi modularan dizajn Linuxa (jezgre) koja omogućava da se pojedini dijelovi sistema zaustavljaju i ponovno pokreću po potrebi, što kod npr. instalacije grafičkog pogonskog programa znači da se računalo ne mora ponovno pokrenuti, već je dovoljno učitati novi modul i ponovno pokrenuti grafički podsustav. Isto vrijedi i za ostale pogonske programe.
Linux može imati više grafičkih sučelja (desktopa). Ako koristi neki vizualno siromašniji, može raditi i na sporijim računalima, koji bi za [[Microsoft Windows|Windows]] bili preslabi.

Prodor linuxa na kućna računala te u poslovni svijet usporava činjenica da se igre uglavnom ne rade za linux, a nedostaju i mnogi profesionalni programi. Poseban problem su i pogonski programi (''driveri'') koje tvrtke rijetko izdaju ili korisnici odbijaju koristiti, što zbog nesuglasica oko stavova po pitanju slobodnog sofvera, što zbog brzog i pomalo divljeg razvoja linux jezgre koji otežava pisanje drivera. Iz tih razloga, linux zajednica teško surađuje s velikim komercijalnim tvrtkama koje bi mogle pomoći u podršci i širenju linuxa. Konačno, tu je i problem postojanja velikog broja distribucija, to jest, nekih specifičnih razlika među njima.

Ipak, polako ali sigurno, linux prodire na desktop. Nastaje više linux distribucija prilagođenih početnicima. Izmišljen je i LiveCD, koncept koji omogućava dizanje sistema sa CD/DVD-a i USB-a te isprobavanje linuxa bez trajnog snimanja na disk. Mnoge distribucije dolaze kao liveCD-i s mogućnošću instalacije na korisnikov disk. U svijetu je linux postao veliki posao, i to ne samo među serverima. Nažalost, Hrvatska tu jako zaostaje za svijetom.

== Nesuglasice oko naziva ==

Neki članovi zajednice dijele mišljenje ''Free Software Foundation-a'' (zaklade koja stoji iza projekta [[GNU]]), i smatraju da se naziv "Linux" može koristiti samostalno samo kad se govori isključivo o jezgri (eng. ''kernel''). Budući da je jezgra uklopljena u operacijski sustav GNU - umjesto njihove nedovršene jezgre [[Hurd]] - ''Free Software Foundation'' smatra da je ispravan naziv GNU/Linux (ili GNU+Linux), te da je to samo jedna od varijanti operativnog sustava GNU <ref>{{citiranje www | naslov = Linux and the GNU Project | url = http://www.gnu.org/gnu/linux-and-gnu.html | ime = Richard | prezime = Stallman | autorlink = Richard Stallman | dan = [[19. lipnja]] [[2007.]] | preuzeto = 2007-07-13 | izdavač = Free Software Foundation | rad = The GNU Project }}</ref> . Dok neke distribucije jasno ističu naziv GNU/Linux - najistaknutiji primjer je Debian GNU/Linux - većina medija i korisnika koristi naziv Linux. Pristaše naziva GNU/Linux ističu kako je taj naziv bitan zbog širenja ideje o slobodnom softveru.

Linus Torvalds, kao i većina zajednice, odbacuje naziv GNU/Linux. Kao razlog, Torvalds navodi da se ovaj operacijski sustav ne sastoji samo od Linuxa (jezgre) i GNU projekta, te da se se korištenjem imena GNU/Linux zapostavljaju drugi važni projekti (kao primjer navodi Xorg)<ref>Moore, J.T.S. (producent, autor teksta, i redatelj). (2001). ''Revolution OS''. [DVD].</ref>, bez kojih je teško zamisliti Linux danas. Osim toga, operacijski sustavi su često dobivali ime po jezgri.

== Distribucije Linuxa ==
{{glavni|Linux distribucija}}
[[Datoteka:Ubuntu_9.04_Jaunty_Jackalope.png|mini|Desktop distribucije [[Ubuntu]] 9.04 iz 2009. godine|alt=]]
[[Datoteka:Fedora 33 GNOME Activities Menu en.png|alt=|mini|Sučelje [[GNOME]] Shell distribucije [[Fedora]] iz 2020. godine]]
[[Datoteka:KDE Plasma 5.16.png|mini|KDE sučelje Plasma iz 2019. godine]]
Distribucija Linuxa je cjeloviti operacijski sustav sastavljen od jezgre Linuxa (s [[pogonski program|pogonskim programima]]), GNU sistemskih i aplikacijskih programa, dokumentacije, izvornog koda, grafičkog servera (Xorg ili wayland) i grafičkog okruženja. Osim tih osnovnih dijelova, različite distribucije uključuju veći ili manji broj ostalih korisničkih programa specifične namjene. Svaka distribucija je podešena prema željama autora i korisnika za određenu namjenu. Nemoguće je utvrditi točan broj distribucija, a ne postoji niti jasan kriterij što čini Linux distribuciju. Veliki broj distribucija kao i nepostojanje standarda – poput jedinstvenog načina instaliranja programa – mnogim korisnicima računala otežava prelazak na Linux, ali i komercijalnu upotrebu.

Većina uključenog softvera je besplatni [[Otvoreni kod|softver otvorenog koda]] (free software/open-source) koji distribuiraju održavatelji i u već kompajliranim binarnim paketima i u izvornoj formi, te tako dopuštaju korisnicima mijenjanje i kompajliranje originalnog izvornog koda kako oni žele. Drugi softver uključen u distribucije može biti vlasnički ([[Engleski jezik|engl.]] ''proprietary'') i njegov izvorni kod ne mora biti raspoloživ.

Distribucije se mogu podijeliti u tri osnovne skupine s obzirom kako se distribuira softver uz pojedinu distribuciju. Softver se može distribuirati samo u izvornom kodu (kao kod distribucije ''Gentoo'') ili u zato predviđenim paketima (koji sadrže izvršne inačice softvera) ili pak kao izvršni programi ili skripte koje same instaliraju softver (također u izvršnom obliku). Dva najčešća sustava za upravljanje paketima su ''rpm'' i ''dpkg'' pa se stoga distribucije koje ih koriste često nazivaju nazivaju ''RPM-distribucije'', odnosno ''distribucije temeljene na Debianu''. U distribucije vrste RPM spadaju npr. RHEL, Fedora, Mandriva, PCLinuxOS, OpenSuse, dok u distribucije vrste Debian spadaju, osim samog Debiana, i Ubuntu, Xandros, Mepis, Knoppix, Sidux i dr.

=== Istaknute distribucije ===
* [[Slackware]]. Najstarija aktivna distribucija namjenjena iskusnim korisnicima, s nekim zastarjelim mehanizmima funkcioniranja, ali s reputacijom stabilnog, sigurnog i pouzdanog sustava.
* [[Debian]]. Veliki međunarodni projekt s filozofijom slobodnog softvera u osnovi. Osnova za najveći broj drugih distribucija.
* [[Ubuntu]]. Distribucija temeljena na Debianu, iza koje stoji veliki kapital, što je pomoglo naglom širenju popularnosti.
* [[Linux Mint|Mint]]. Po mnogima najjednostavnija distribucija bazirana na Ubuntu.
* [[Fedora]]. Temelji se na bivšoj RedHat distribuciji i služi kao osnova kompaniji RedHat za izradu komercijalnog linuxa.
* [[SuSE|OpenSuSE]]. Besplatna verzija komercijalne [[Novell]]-ove distribucije Suse. Vrlo prilagođena početnicima.
* [[Mandriva]]. (bivši Mandrake) Izvorno nastao kao klon Redhat distribucije, razvio se u zasebnu distribuciju jako prilagođenu početnicima.
* [[Gentoo]]. Distribucija namjenjena isključivo onima koji žele do kraja ući u svijet linuxa. Instalacija zahtjeva kompajliranje cijelog sustava iz izvornog koda što može trajati danima.
* [[Knoppix]]. Također varijanta Debiana, poznat kao prvi LiveCD.
* [[Red Hat]]. Jedna od najstarijih komercijalnih distribucija.
* [[Kali Linux]]. Operativni sustav temeljen na Debianu koje dolazi s instaliranim paketima koji služe za sigurnosno testiranje ostalih tehnologija.

=== Ostale distribucije ===
* [[Arch Linux]]
*[[Puppy Linux]]

== Istaknute aplikacije ==

'''Uredske aplikacije'''
[[Datoteka:LibreOffice Writer 6.4.png|mini|Uredski paket [[LibreOffice]]]]
[[Datoteka:LyX 2.3.6 - toolbars multiscript biblatex equation miniboxes - Fedora Linux 2021-01.png|mini|LyX je grafičko sučelje za [[LaTeX]]]]
* [[Thunderbird]], Kontact, GNOME Evolution (osobni organizatori)
* [[LibreOffice]], GNOME Office, Koffice (uređivanje teksta, tablica, prezentacija i baza podataka)
* TeX Live, [[LyX]] (slog za tisak s pomoću [[LaTeX]]-a)
*[[Scribus]] ([[stolno izdavaštvo]])

'''Multimedijske aplikacije'''
[[Datoteka:Captura de pantalla de l'Inkscape 0.92 sobre Ubuntu.png|mini|Aplikacija za vektorsku grafiku Inkscape.]]
* [[Gimp]], [[Blender]], [[Inkscape]], [[Darktable]], Hugin (programi za stvaranje i uređivanje slika)
* [[VLC]], [[Mplayer]], [[Kaffeine]], [[AmaroK]], [[Rhytmbox]], [[Audacious]] (multimedijski svirači)
* Audacity, Ardour (snimanje i obrada zvuka)
* [[Firefox]], [[Google Chrome]], [[Epiphany]], [[Konqueror]], [[Opera_(preglednik)|Opera]] ([[preglednik|preglednici]])

'''Grafička okruženja'''
* [[KDE]]
* [[GNOME]]
* [[Xfce]]
* [[Fluxbox]]
* [[LXDE|LXDE]]

'''Aplikacije za poslužitelje'''
* [[Apache (webserver)|Apache]], [[proFTPd]], [[vsFTP]]
* [[PHP]], [[Perl]], [[Ruby (programski jezik)|Ruby]] (skriptni [[programski jezik|programski jezici]])
* [[mySQL]], [[postgreSQL]] ([[baze podataka]])
* [[Postfix]], [[Courier]], [[Horde]]
* [[VHCS]]

'''Ostalo'''
* [[Mdadm]], pomoćni program

{{Clear}}

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.linux.hr/ HULK – Hrvatska udruga linux korisnika]

* [http://www.linuxzasve.com/ Linux za sve – Portal napravljen za pomoć novim, a i iskusnijim korisnicima linuxa]

* [http://www.linux.org/ <nowiki>http://www.linux.org/</nowiki>]
* [http://www.distrowatch.com/ <nowiki>http://www.distrowatch.com/</nowiki>]

{{Unixoidi}}

[[Kategorija:Operacijski sustavi]]
[[Kategorija:Linux]]
[[Kategorija:Unix]]
[[Kategorija:GNU]]

Linux - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica