WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T00:31:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Lise Meitner
| slika = Lise Meitner12.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[7. studenog]] [[1878.]]
| mjesto_rođenja = [[Beč]], [[Austrija]]
| datum_smrti = [[27. listopada]] [[1968.]]
| mjesto_smrti = [[Cambridge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Austrijanci|Austrijanka]], [[Šveđani|Šveđanka]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Berlinski kemijski institut "Kaiser Wilhelm", <br> [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Sveučilište u Berlinu]], <br> Sveučilište u [[Stockholm]]u
| alma_mater = [[Sveučilište u Beču]]
| doktorski_mentor = [[Ludwig Boltzmann]] <br> [[Max Planck]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Nuklearna fisija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1957.)
| religija =
| fusnote =
}}
[[datoteka:Fission chain reaction.svg|300px|mini|desno|Jedna od mogućih [[Nuklearna fisija|nuklearnih fisijskih lančanih reakcija]]: 1. Atom [[uranij]]a-235 hvata spori [[neutron]] i raspada se na dva nova [[atom]]a (fisioni fragmenti – [[barij]]-141 i [[kripton]]-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu [[Nuklearna energija vezanja|energije vezanja]] (200 M[[eV]]). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja [[nuklearna reakcija|nuklearnu reakciju]]. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.]]
'''Lise Meitner''' ([[Beč]], 7. studenog 1878. – [[Cambridge]], 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska [[fizičar]]ka. Tetka [[Otto Robert Frisch|Otta Roberta Frischa]]. Studirala u Beču kod [[Ludwig Boltzmann|Ludwiga Boltzmanna]] i u Berlinu kod [[Max Planck|Maxa Plancka]], [[doktor]]irala (1905.) na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]]. [[Profesor]]ica na Sveučilištu u Berlinu (od 1926. – do 1933.), emigrirala 1938. prvo u [[Danska|Dansku]], a potom u Švedsku, od 1946. profesorica na Sveučilištu u Stockholmu. Bavila se [[nuklearna fizika|nuklearnom fizikom]] i [[radiokemija|radiokemijom]]. S [[Otto Hahn|Ottom Hahnom]] otkrila prvi [[izotop]] [[protaktinij]]a dugog [[Vrijeme poluraspada|vremena poluraspada]] (1917.). Godine 1925. teorijski je dokazala da je [[Gama-čestica|gama-zračenje]] povezano s promjenama u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]], a 1933. prva je objavila da se od gama-zračenja oblikuju parovi [[elektron]]a i [[pozitron]]a. S Frischom, služeći se [[Bohrov model atoma|Bohrovom predodžbom o atomskoj jezgri]], pridonijela je 1939. razjašnjenju cijepanja [[uranij]]eve jezgre. L. Meitner dala je tumačenje te [[nuklearna reakcija|nuklearne reakcije]] i nazvala ju [[nuklearna fisija]]. Članica Kraljevske švedske akademije znanosti od 1951. Po njoj je nazvan kemijski element [[meitnerij]], [[Mjesečevi krateri|krateri na Mjesecu]] i [[Venera|Veneri]] (Meitner) i [[planetoid]] (6999 Meitner). <ref> '''Meitner, Lise''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39942] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Životopis ==
Lise je rođena kao 8 dijete u [[židovi|židovskoj]] obitelji u [[Beč]]u. Unatoč protivljenju njezinih roditelja, išla je na [[Sveučilište u Beču]] i studirala [[znanost]]. Tu ju je podučavao istaknuti fizičar [[Ludwig Boltzmann]]. A [[1905.]] godine postala je prva žena na sveučilištu koja je dobila diplomu iz fizike. Kasnije ide u [[Berlin]] da bi učila zajedno sa [[Max Planck|Planckom]] i radila sa [[Otto Hahn|Hahnom]]. Godine [[1918.]] otkriva jedini dugovječni [[izotop]] elementa [[protaktinij]]a.

Nakon otkrivanja [[neutron]]a došlo je do pitanja mogu li se umjetno stvoriti elementi teži od [[uranij]]a. Tada je počela znanstvena utrka između [[Ernest Rutherford|Rutherforda]] u [[UK|Britaniji]], [[Irene Joliot-Curie]] u [[Francuska|Francuskoj]], [[Enrico Fermi|Fermija]] u [[Italija|Italiji]] i Meitner-Hahn ekipe u [[Berlin]]u. Tada se mislilo da bi to otkriće moglo otkrivaču donijeti [[Nobelova nagrada|Nobela]], no tada još nitko nije vjerovao da bi se to moglo iskoristiti u izgradnji [[Nuklearno oružje|nuklearnih oružja]].

Iako je i Lise zajedno sa Hahnom radila na [[projekt]]u [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]], samo je Hahn dobio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] [[1944.]], unatoč širem mišljenju publike da je i Lise trebala dijeliti nagradu sa njim. Ona je fizikalna objašnjenja o fisiji objavila zajedno sa svojim nećakom.

Pošto su se ta saznanja mogla iskoristiti za izradu bombe, a bila su u [[Nacizam|nacisitičkim]] rukama, fizičari [[Leo Szilard]], [[Edward Teller]], i [[Eugene Wigner]] su stupili u akciju i nagovorili [[Albert Einstein|Einsteina]] da napiše pismo upozorenja tadašnjem predsjedniku [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltu]]. To je dovelo do osnivanja [[Projekt Manhattan|projekta Manhattan]]. Lise je na to odgovorila:

{{citat|Ne želim ništa imati sa bombom!}}

== Nuklearna fisija ==
{{glavni|Nuklearna fisija}}

Kada se [[neutron]]om gađa atom [[litij]]a, dolazi do pojedinačne [[Transmutacija|transmutacije]] (pretvorbe) i na tome se sve prekida. Proces sam sebe ne podržava. Da izazovemo iduće pretvaranja, moramo ponovo gađati. Želimo li dakle praktično iskoristiti reakciju razbijanja jezgre i pri tom osloboditi [[nuklearna energija|nuklearnu energiju]], mora se naći takav proces koji će sam sebe podržavati. Takav je na primjer slučaj kad hoćemo iskoristiti reakciju [[gorenje|gorenja]] drveta. Komad drveta se zapali na jednom mjestu, i pošto je proces gorenja započeo, ne treba više držati šibicu jer se od zagrijavanja drveta na jednom mjestu pale i susjedni dijelovi. Proces gorenja se prenosi i širi sve dalje i dalje i podržava sam sebe. Jasno je da ne bismo mogli iskoristiti reakciju gorenja ako bismo svaki komadić drveta morali paliti posebnom šibicom.

1939. su njemački [[fizičar]]i [[Otto Hahn|O. Hahn]] i F. Strassmann, te [[Irène Joliot-Curie|I. Joliot-Curie]] i [[Pavle Savić|P. Savić]] u Francuskoj našli proces koji je sposoban održavati sam sebe i koji se razvija i teče kao lavina. Takav proces se zove [[nuklearna lančana reakcija]].

Bombardiranjem izotopa [[uranij]]a-235 neutronima zbiva se ova pojava. [[Neutron]] koji je pogodio [[atomska jezgra|atomsku jezgru]] uranija ujedno je od jezgre apsorbiran i dolazi do procesa raspadanja kao u biologiji, to jest do diobe stanice. Takva je jezgra sada nestabilna i raspada se na dva jednaka dijela koji su potpuno drugi [[kemijski element|kemijski elementi]], na primjer [[barij]] i [[kripton]]. '''Ovo cijepanje atomske jezgre na dva dijela zove se nuklearna fisija.''' Kod te lančane reakcije emitira se još nekoliko neutrona, od kojih svaki može ponovo izazvati diobu atomske jezgre na dva dijela. To nastaje kod svake diobe, te novi neutroni učestvuju u daljem procesu raspadanja (dezintegracije). Time se sam proces dalje razvija kao kod gorenja, odnosno [[eksplozija|eksplozije]] [[dinamit]]a. Kod svakog tog raspadanja masa dobivenih produkata manja je od prijašnje mase zajedno s apsorbiranim neutronom. '''Dakle lančana reakcija je niz fisija, kod kojih jedna izaziva drugu.'''

No to se događa samo kod uranija [[atomska masa|atomske mase]] 235. Teškoća je i u tome što samo spori neutroni izazivaju [[lančana reakcija|lančanu reakciju]]. Da bismo usporili neutrone, puštemo ih kroz tvari male atomske mase koje ne upijaju neutrone. Atomi male atomske mase usporavaju neutrone zato što im neutroni predaju jedan dio svoje [[kinetička energija|kinetičke energije]], a ne odbijaju se od njih istom brzinom kao od atoma velike atomske mase. U tu svrhu služi [[teška voda]] i čisti [[grafit]]. Teška voda je spoj teškog vodika ([[deuterij]]) i [[kisik]]a, a razlikuje se od obične vode u tome što [[vrenje|vri]] kod 101,4 °C, a [[Ledište|smrzava]] se kod 3,8 °C. '''Te tvari koje usporavaju neutrone zovu se moderatori ili [[Usporivač neutrona|usporivači neutrona]]'''.

Osim toga za dobivanje lančanog procesa nije svejedno koliki će se komad uranija uzeti. Uzme li se manji komad, neutroni mogu izletjeti u vanjski prostor, a da na svojem putu ne sretnu druge uranijeve atomske jezgre. Da bi proces bio eksplozivan, to jest da bi nastala lavina, komad uranija ne smije biti manji od neke određene veličine. '''Ta najmanja masa kod koje se još zbiva lančani proces zove se [[kritična masa]].''' <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Majtnerij]]

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Lise Meitner}}
*[http://physicsweb.org/articles/review/13/3/1 A critical review of Patricia Rife's book from PhysicsWeb]
*[http://www.users.bigpond.com/Sinclair/fission/LiseMeitner.html Lise Meitner Online]
*[http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people/Meitner,+Lise Annotated bibliography for Lise Meitner from the Alsos Digital Library for Nuclear Issues]

[[Kategorija:Austrijski fizičari|Meitner, Lise]]

Lise Meitner - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica