WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

2021-11-09T07:54:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

←Starija inačica		Inačica od 07:54, 9. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Lisp'''-->{{~~otheruses2~~\|[[LISP]]}}		<!--'''Lisp'''-->{{Drugo značenje2\|[[LISP]]}}
	'''Lisp''' je obitelj [[računalo\|računalnih]] [[računalno programiranje\|programskih]] [[programski jezik\|jezika]] s dugom povijesti i istaknutom [[sintaksa\|sintaksom]] zasnovanoj na zagradama.		'''Lisp''' je obitelj [[računalo\|računalnih]] [[računalno programiranje\|programskih]] [[programski jezik\|jezika]] s dugom povijesti i istaknutom [[sintaksa\|sintaksom]] zasnovanoj na zagradama.
	Ime dolazi od engleskog izraza ''list processing''. [[Viši programski jezik\|Viši]] je programski jezik. Posebice ga se je namijenilo rukovanju [[podatak\|podatcima]] koji su u obliku popisa ([[Lista (računarstvo)\|lista]]) i [[rekurzija\|rekurzivnim]] postupcima. Mnogo ga se primjenilo kod programa [[umjetna inteligencija\|umjetne inteligencije]]<ref>[http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=430 Uvodna stranica/Objasnidbeni rječnik/L-M] INFORMATIKA-Gimnazija-RAČUNALSTVO-Strukovne škole. Autori: Darko Grundler, Lidija Blagojević, Sanda Šutalo (objavljeno pod licencijom Creative Commons [http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=398 Autorska prava]), stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref> kao primarni jezik u istraživanju na području umjetne inteligencije.<ref name="Ahyco">[http://ahyco.ffri.hr/Seminari2008/Povijest_informatike/prog-5-gen.htm E-učenje AHyCo.ffri.hr!] Seminari 2008. (Izradili: Damir, Tihana, Martina, Daniela, Željka): Povijest informatike - 5. generacija programskih jezika, stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref>		Ime dolazi od engleskog izraza ''list processing''. [[Viši programski jezik\|Viši]] je programski jezik. Posebice ga se je namijenilo rukovanju [[podatak\|podatcima]] koji su u obliku popisa ([[Lista (računarstvo)\|lista]]) i [[rekurzija\|rekurzivnim]] postupcima. Mnogo ga se primjenilo kod programa [[umjetna inteligencija\|umjetne inteligencije]]<ref>[http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=430 Uvodna stranica/Objasnidbeni rječnik/L-M] INFORMATIKA-Gimnazija-RAČUNALSTVO-Strukovne škole. Autori: Darko Grundler, Lidija Blagojević, Sanda Šutalo (objavljeno pod licencijom Creative Commons [http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=398 Autorska prava]), stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref> kao primarni jezik u istraživanju na području umjetne inteligencije.<ref name="Ahyco">[http://ahyco.ffri.hr/Seminari2008/Povijest_informatike/prog-5-gen.htm E-učenje AHyCo.ffri.hr!] Seminari 2008. (Izradili: Damir, Tihana, Martina, Daniela, Željka): Povijest informatike - 5. generacija programskih jezika, stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T03:02:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otheruses2|[[LISP]]}}
'''Lisp''' je obitelj [[računalo|računalnih]] [[računalno programiranje|programskih]] [[programski jezik|jezika]] s dugom povijesti i istaknutom [[sintaksa|sintaksom]] zasnovanoj na zagradama.
Ime dolazi od engleskog izraza ''list processing''. [[Viši programski jezik|Viši]] je programski jezik. Posebice ga se je namijenilo rukovanju [[podatak|podatcima]] koji su u obliku popisa ([[Lista (računarstvo)|lista]]) i [[rekurzija|rekurzivnim]] postupcima. Mnogo ga se primjenilo kod programa [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]<ref>[http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=430 Uvodna stranica/Objasnidbeni rječnik/L-M] INFORMATIKA-Gimnazija-RAČUNALSTVO-Strukovne škole. Autori: Darko Grundler, Lidija Blagojević, Sanda Šutalo (objavljeno pod licencijom Creative Commons [http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=398 Autorska prava]), stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref> kao primarni jezik u istraživanju na području umjetne inteligencije.<ref name="Ahyco">[http://ahyco.ffri.hr/Seminari2008/Povijest_informatike/prog-5-gen.htm E-učenje AHyCo.ffri.hr!] Seminari 2008. (Izradili: Damir, Tihana, Martina, Daniela, Željka): Povijest informatike - 5. generacija programskih jezika, stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref>

== Povijest ==
Dizajnirao ga je [[John McCarthy (računalni znanstvenik)|John McCarthy]], a razvijali su ga [[Steve Russell]], Timothy P. Hart i Mike Levin. Na dizajn LISP-a mnogo je utjecao [[lambda račun]] matematičara [[Alonzo Church|Alonza Churcha]].
Izvorno specificiran [[1958.]], Lisp je drugi najstariji [[viši programski jezik]] koji se i danas naširoko rabi; samo je [[Fortran]] stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se je jako mnogo promijenio od svojih mladih dana, i mnogo je [[Dijalekt programskog jezika|dijalekata]] postojalo tijekom povijesti. Primjerice, izvorna inačica LISP-a imala je nekolicinu [[primitiva]], za razliku od današnjeg LISP-a koji ih ima više stotinjaka.<ref>[http://laris.fesb.hr/predavanja/programskijezici.html KaMIS FESB] Programski jezici, stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref>

Danas su najpoznatiji Lispovi dijalekti opće namjene [[Common Lisp]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]] te [[Logo (programski jezik)|Logo]], kojeg se razvilo za istraživanja u računalnoj znanosti.<ref name="Ahyco"/>

Lisp je izvorno stvoren kao praktična [[matematička notacija]] za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računalstvo, uključujući [[stablo (podatkovna struktura)|stablastih podatkovnih struktura]], [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|automatskog upravljanja memorijom]], [[tip podatka|dinamičkog tipiziranja]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i [[samoprevoditelj|samoprevođenja]]. Američki računalni znanstvenik [[Alan Kay]], poznat po svom ranom radu na [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentiranom programiranju]] i dizajnu korisničkog sučelja je za LISP rekao da je to najveći programski jezik ikad dizajniran.

Kratica odnosno naziv ''LISP'' vuče podrijetlo od engl. ''LISt Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam [[Lisp]]ov [[izvorni kod]] čine popisi (liste). Kao posljedica toga, programi na Lispu mogu manipulirati izvornim kodom kao [[Podatkovna struktura|strukturom podataka]] (v. [[meta programiranje]]), što dovodi do sustava [[makro]]a koji programerima dopuštaju stvarati nove sintakse pa čak i "[[programski jezik specifične domene|programske jezike specifične domene]]" ugrađene u Lisp.

Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lako prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan preko [[S-izraz]]a, ili zagrađenih popisa (lista). Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao popis sa imenom [[funkcija|funkcije]] ili [[operator]]a na početku, nakon kojih slijede [[argument]]i - primjerice funkciju ''f'' koja prima tri argumenta može se pozvati rabeći <CODE>(f x y z)</CODE>.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Programski jezici]]

Lisp - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica