WikiSysop: bnz

2022-03-23T10:04:48Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10:04, 23. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Listari'''-->'''~~Listari''' je specifični [[blagoslov]] polja u župi [[Drijenča\|Drijenči]]. Vrši se uz [[Spasovo]], kada prolistava šuma pa je otuda vjerojatno došlo ime. Počinje na groblju [[molitva\|molitvom]] koju predvodi svećenik. Slijedi [[procesija]] od muškaraca starije i srednje dobi koji mogu pješačiti. Nose ukrašeni [[križ]] koji nose neoženjeni. Križ se tradicionalno čuva u obitelji Kešina. Svake godine u ovom pohodu sudjeluje od 20 do 50 muškaraca, a križonoša je iz drugog zaseoka. Broj sudionika ovisio je zdravstvenom stanju jer se prelazilo ukupno 42 kilometra, a najviše listara je bilo 1987., njih 58. Procesija se kreće prema rubnim dijelovima sela i putem se moli [[krunica]] do prve postaje, odnosno "križišta" ili "križare". Smještena je na njivi iza sela gdje netko od sudionika čini velikim križem znak križa na sve četiri strane svijeta izgovarajući: "Od kuge, gladi, zla vremena oslobodi nas Gospodine". Križišta su se obilježavala tako što su u drveće urezivani križevi. U šupljine od urezivanja ulijevan je [[vosak]] čime je označeno da su tuda prošli listari.<ref name="Novinarstvo">[http://zurnalizam.blogspot.com/2015/07/zdrav-ko-drijen-lijep-ko-drijenca.html Novinarstvo!!!] ''Zdrav k'o drijen, lijep k'o Drijenča'' 8. srpnja 2015. (pristupljeno 8. rujna 2017.)</ref>		Listari''' je specifični [[blagoslov]] polja u župi [[Drijenča\|Drijenči]]. Vrši se uz [[Spasovo]], kada prolistava šuma pa je otuda vjerojatno došlo ime. Počinje na groblju [[molitva\|molitvom]] koju predvodi svećenik. Slijedi [[procesija]] od muškaraca starije i srednje dobi koji mogu pješačiti. Nose ukrašeni [[križ]] koji nose neoženjeni. Križ se tradicionalno čuva u obitelji Kešina. Svake godine u ovom pohodu sudjeluje od 20 do 50 muškaraca, a križonoša je iz drugog zaseoka. Broj sudionika ovisio je zdravstvenom stanju jer se prelazilo ukupno 42 kilometra, a najviše listara je bilo 1987., njih 58. Procesija se kreće prema rubnim dijelovima sela i putem se moli [[krunica]] do prve postaje, odnosno "križišta" ili "križare". Smještena je na njivi iza sela gdje netko od sudionika čini velikim križem znak križa na sve četiri strane svijeta izgovarajući: "Od kuge, gladi, zla vremena oslobodi nas Gospodine". Križišta su se obilježavala tako što su u drveće urezivani križevi. U šupljine od urezivanja ulijevan je [[vosak]] čime je označeno da su tuda prošli listari.<ref name="Novinarstvo">[http://zurnalizam.blogspot.com/2015/07/zdrav-ko-drijen-lijep-ko-drijenca.html Novinarstvo!!!] ''Zdrav k'o drijen, lijep k'o Drijenča'' 8. srpnja 2015. (pristupljeno 8. rujna 2017.)</ref>

	Pripada nematerijalnoj kulturnoj baštini. Običaj je vrlo starinski, jer nosi kultno-paganske elemente iz slavenskog perioda. Motivi su rađanjem prirode, proljeća i novog života. Na te se staroslavenske slojeve poslije slilo kršćanske običajne elemente.<ref name="Matošević">[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/10/brijezi-i-ljudi-osvrt-na.html Hrvatska zajednica Soli] Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. ''Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009.'' postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref>		Pripada nematerijalnoj kulturnoj baštini. Običaj je vrlo starinski, jer nosi kultno-paganske elemente iz slavenskog perioda. Motivi su rađanjem prirode, proljeća i novog života. Na te se staroslavenske slojeve poslije slilo kršćanske običajne elemente.<ref name="Matošević">[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/10/brijezi-i-ljudi-osvrt-na.html Hrvatska zajednica Soli] Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. ''Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009.'' postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T03:51:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Listari''' je specifični [[blagoslov]] polja u župi [[Drijenča|Drijenči]]. Vrši se uz [[Spasovo]], kada prolistava šuma pa je otuda vjerojatno došlo ime. Počinje na groblju [[molitva|molitvom]] koju predvodi svećenik. Slijedi [[procesija]] od muškaraca starije i srednje dobi koji mogu pješačiti. Nose ukrašeni [[križ]] koji nose neoženjeni. Križ se tradicionalno čuva u obitelji Kešina. Svake godine u ovom pohodu sudjeluje od 20 do 50 muškaraca, a križonoša je iz drugog zaseoka. Broj sudionika ovisio je zdravstvenom stanju jer se prelazilo ukupno 42 kilometra, a najviše listara je bilo 1987., njih 58. Procesija se kreće prema rubnim dijelovima sela i putem se moli [[krunica]] do prve postaje, odnosno "križišta" ili "križare". Smještena je na njivi iza sela gdje netko od sudionika čini velikim križem znak križa na sve četiri strane svijeta izgovarajući: "Od kuge, gladi, zla vremena oslobodi nas Gospodine". Križišta su se obilježavala tako što su u drveće urezivani križevi. U šupljine od urezivanja ulijevan je [[vosak]] čime je označeno da su tuda prošli listari.<ref name="Novinarstvo">[http://zurnalizam.blogspot.com/2015/07/zdrav-ko-drijen-lijep-ko-drijenca.html Novinarstvo!!!] ''Zdrav k'o drijen, lijep k'o Drijenča'' 8. srpnja 2015. (pristupljeno 8. rujna 2017.)</ref>

Pripada nematerijalnoj kulturnoj baštini. Običaj je vrlo starinski, jer nosi kultno-paganske elemente iz slavenskog perioda. Motivi su rađanjem prirode, proljeća i novog života. Na te se staroslavenske slojeve poslije slilo kršćanske običajne elemente.<ref name="Matošević">[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/10/brijezi-i-ljudi-osvrt-na.html Hrvatska zajednica Soli] Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. ''Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009.'' postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]].

Listari - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica