WikiSysop: bnz

2022-03-26T12:02:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12:02, 26. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Litva'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		<!--'''Litva'''-->{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Litva \|		ime = Republika Litva \|
	izvorno_ime = Lietuvos Respublika \|		izvorno_ime = Lietuvos Respublika \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T07:35:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Litva |
izvorno_ime = Lietuvos Respublika |
ime_genitiv = Litve |
eng_ime = Lithuania |
zastava = Flag of Lithuania.svg |
grb = Coat of arms of Lithuania.svg |
lokacija = EU-Lithuania.svg |
službeni_jezik = [[Litavski jezik|litavski]] |
glavni_grad = [[Vilnius]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Gitanas Nausėda]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Ingrida Šimonytė]] |
površina_poredak = 120 |
površina = 65.200 |
vode = 1,35 |
stanovništvo_poredak = 125 |
stanovništvo = 3.592.561 |
godina_popisa = 2003. |
gustoća_stanovništva = 55,1 |
neovisnost = Raspadom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] [[11. ožujka]] [[1990.]] |
BDP_PKM_godina = 2005. |
BDP_PKM = 49.49 milijardi $ |
BDP_PKM_rang = 75. |
BDP_PKM_per_capita = 14.158 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 49. |
valuta = [[euro]] |
stoti_dio_valute = 100 centi |
vremenska_zona = +2 [[UTC]] +3 ljeti |
himna = [[Tautiska Giesme]] |
internetski_nastavak = [[.lt]] 1) |
pozivni_broj = +370 |
komentar = 1) Litva također koristi i [[internetski nastavak]] [[.eu]] pošto je jedna od članica [[Europska unija|Europske unije]], kojeg dijeli s ostalim članicama |
moto =
}}
'''Litva''' ([[Litavski jezik|lit.]] ''Lietuva'') je država na [[Sjeverna Europa|sjeveroistoku]] [[Europa|Europe]], na obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Graniči na [[sjever]]u s [[Latvija|Latvijom]], na [[jugoistok]]u s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]], na [[jug]]u s [[Poljska|Poljskom]] te na [[jugozapad]]u s [[Rusija|Rusijom]] (tj. ruskim teritorijem ([[Eksklava|eksklavom]]) [[Kalinjingradska oblast]]).

Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom [[katoličanstvo|rimokatolici]]. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla [[Litvanci|Litavci]] su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost.

Od [[1. svibnja]] [[2004.]] Litva je članica [[Europska unija|Europske unije]]. Osim toga, članica je [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]], [[NATO]]-a i [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].

==Povijest Litve==

{{glavni|Povijest Litve}}

Prvi [[Litavci]] su pripadali većoj skupini naroda koje zovemo [[Baltički narodi]]. Skupina ovih naroda ([[Zemgali]], [[ Seli]], [[Kurši]] i [[Žemaiti]]) su se stopili u današnje [[Letonci|Letonce]] i Litavce, dok je druga skupina ([[Prusi]], [[Skalvi]] i [[Galindijci]]) nestala. Baltički narodi nisu bili pod direktnim kulturnim utjecajem [[Stari Rim|Antičkog Rima]], ali su trgovinom održavali kulturnu razmjenu ([[Jantarni put]]). Prvi spomen naroda Litavaca zabilježen je u analima samostana u [[Quedlinburg]]u, [[14. veljače]] [[1009.]] godine.

Litavska država je nastala sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] kada su se razna litavska plemena ujedinila pod vodstvom [[Mindaugas]]a. Njegovi nasljednici su vladali Litvom kao velike vojvode pa se država i zvala [[Velika kneževina Litva|Veliko vojvodstvo Litva]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] litavski veliki vojvoda Gediminas je uspješnom vojnom politikom proširio granice Litve čime je stvoreno veliko gospodarstvo koje je dominiralo velikim dijelom istočne Europe sve do [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Godine [[1386.]] litavski vojvode postali su i kraljevi Poljske. Sljedeća četiri stoljeća te dvije države su dijelile istu povijesnu sudbinu.

Litva se [[1569.]] god. ujedinila s Poljskom u tzv. Lublinsku uniju. Otada je Litva bila podređena jedinica unutar poljsko-litavske državne tvorevine. Tako je ostalo sve do tzv. Treće podjele Poljske [[1795.]] god. kada je veći dio Litve pripao Ruskom Carstvu, kojemu je [[1815.]] god. pripojeno i područje na lijevoj obali [[Njemen]]a (osim Klaipėde). U razdoblju od [[1864.]] do [[1905.]] godine u Litvi se intenzivno provodio proces rusifikacije litavskog stanovništva. Ipak, na početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]] došlo je do procvata litavskog nacionalnog osjećaja. Za vrijeme okupacije Njemačkog Carstva za vrijeme Prvog svjetskog rata, došlo je do proglašenja neovisnosti Republike Litve ([[1918.]]) koja je odmah stupila u rat sa sovjetskom Rusijom.

Godine [[1922.]] međunarodni položaj Litve je učvršćen kada su je priznale najutjecajnije svjetske države. Litva je u sukobu s Poljskom zbog [[Vilnius]]a koji je Litva zauzela [[1920.]] godine, ali i s Njemačkom zbog [[Memel]]a koji je Litva zauzela [[1923.]] godine. U razdoblju do [[1926.]] godine Litva je bila demokratska država u kojoj su redovito održavani parlamentarni izbori. No, [[1926.]] godine u Litvi je izvršen [[vojni udar]] koji je djelomično dokinuo demokratska načela.

Odmah nakon početka Drugog svjetskog rata ([[1939.]]) Memel je zaposjela nacistička Njemačka, a paktom između [[Hitler]]a i [[Staljin]]a iz 1939. godine Litva je ušla u sovjetsku interesnu sferu. Sporazumom o uzajamnoj pomoći sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om, od [[3. listopada]] 1939. god., u Vilniusu (koji je vraćen Litvi) smješten je sovjetski vojni garnizon.

U lipnju [[1940.]] SSSR je ultimativno zatražio od Litve osnivanje nove litavske vlade koja je trebala biti prijateljska Sovjetskom Savezu. Odmah nakon toga sovjetska vojska je ušla u Litvu i okupirala je pa je litavska vlada bila prisiljena pristati na osnivanje Litavske SSR kao savezne jedinice u sastavu SSSR-a. U razdoblju od [[1941.]] do [[1944.]] Litva je bila pod okupacijom nacističke Njemačke. Godine [[1944.]] ponovno ju je zauzela sovjetska vojska i priključila SSSR-u. Tada je započeo proces nacionalizacije privredne imovine i kolektivizacije gospodarstava.

Tek je dolaskom Mihaila Gorbačova na čelo sovjetske KP sredinom 1980-ih započela liberalizacija sovjetskog režima u svim republikama SSSR-a, pa tako i u Litvi. Nakon gotovo polustoljetne sovjetske vlasti, u Litvi su u listopadu [[1988.]] god. izbile masovne demonstracije s temeljnim zahtjevom za neovisnost. Politička struja okupljena u Nacionalnom pokretu Sajudis dobila je većinu u litavskom parlamentu, a predsjednikom države je postao [[Vytautas Landsbergis]].

Dana [[11. ožujka]] [[1990.]] godine [[parlament]] je proglasio neovisnost Litve, na što je [[Moskva]] odgovorila vojnom blokadom, ali je [[1991.]] godine ipak bila prinuđena priznati njezinu neovisnost.

==Litavski političari==

* [[Gitanas Nausėda]], aktualni predsjednik Litve, u službi od 2019.

* [[Vytautas Landsbergis]], prvi predsjednik neovisne Litve nakon raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a i zastupnik Litve u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] od 2004. do 2014.<ref>[http://My%20Europe:%20Vytautas%20Landsbergis My Europe: Vytautas Landsbergis]</ref>

== Upravna podjela ==
[[Datoteka:Lietuvos savivaldybes.PNG|right|mini|280px|Podjela Litve na okruge i općine]]
Današnja administrativna podjela Litve nastala je 1994. a promijenjena 2000. godine.
Najveća jedinica upravne podjele Litve je okrug ([[litavski jezik|litavski]]: ''apskritis''), Litva se sastoji od deset okruga. Svaki okrug sastoji se od općine (litavski: ''savivaldybė'') kojih ima 60, dok se svaka općina sastoji od nekoliko [[Seniūnija|seniūnija]] kojih u Litvi ima 500. Okruzi nose nazive središta okruga tako [[Okrug Klaipėda]] je dobila ime po glavnome gradu oblasti [[Klaipėda|Klaipėdi]].

==Veći gradovi u Litvi==

* [[Vilnius]]
* [[Kaunas]]
* [[Klaipėda]]
* [[Šiauliai]]
* [[Panevėžys]]
* [[Palanga]]
* [[Nida]]
* [[Šventoji]]
* [[Druskininkai]]

==Sportaši iz Litve==

===Košarkaši===

* [[Arvydas Sabonis]], igrač i suvlasnik [[Žalgiris]]a iz [[Kaunas]]a.
* [[Ramūnas Šiškauskas]], igrač [[PBC CSKA Moskva|CSKA Moskve]].
* [[Kšištof Lavrinovič]], igrač [[Mens Sana Basket|Montepaschi Siene]].
* [[Šarūnas Jasikevičius]], igrač [[Panathinaikos BC|Panathinaikosa]].

== Izvori ==
{{izvori}}

==Poveznice==

* [[Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Litavsko-bjeloruska SSR]]
* [[Promet Litve]]

==Vanjske poveznice==

* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=421&id_projekta=0 Litva - nova članica EU-a]

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons = Lietuva
|commonshr = Litva
|commonscat = Lithuania
|commonscathr = Litva
|wikiatlas = Lithuania
|wikiatlashr = Litve
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

{{Europa}}
{{Europska unija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{NATO}}
{{Frankofonija}}

{{Mrva-država}}

[[Kategorija:Litva| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske Unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]

Litva - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica